DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1968 str. 5 <-- 5 --> PDF |
METODE RADA Naša su istraživanja obuhvatila proučavanje tala, stanje mineralne ishrane te rast i prirast kultura američkog borovca u šumsko gospodarskoj jedinici Draganićki Lugovi. Radi izvršenja postavljenog zadatka položili smo ovisno o postojećim prilikama (obrast i sklop kultura) 3 primjerne plohe i to dvije (ploha 1 i 2) u predjelu Sušje i jednu (ploha 3) u predjelu Karabno. U svakoj primjernoj plohi kopane su po 3 pedološke jame i dvostruk broj prikopki te izvršena genetsko morfološka analiza profila. Uzorci tla za analize uzeti su iz glavnih profila. Rutinske analize uzoraka izvršene su po metodama opisanim u priručniku A. Škorića (1961. g.). Radi uvida u promjene nekih kemijskih osobina tla nastalih utjecajem kultura američkog borovca, uzeti su i analizirani prosječni uzorci tla sa dubine 0—5 cm (Ai horizont) i to u plohi Sušje 2 i u prirodnim uslovima izvan kulture. Prosječni uzorci uzeti su u tri ponavljanja. Svaki prosječni uzorak sastavljen je iz 20 pojedinačnih uzoraka. Razvijenost korijenja utvrđena je na plohi 2 i 3 metodom presjeka (po Kolesnikovu) s položajem presjeka u 1/2 krošnje (udaljenost od debla 70 cm) srednjeg stabla. Na svakoj primjernoj plohi snimljeno je 6 stabala. Približan uvid u kretanje podzemne vode dobiven je jednokratnim opažanjem po godišnjim dobima u toku jedne godine. Za utvrđivanje stanja mineralne ishrane istraživanih kultura sabrali smo na svakoj plohi iglice sa 30 stabla i sačinili 3 prosječna uzorka. Analizirane su jednogodišnje iglice sa postranih izbojaka drugog pršljena. Iglice su sabrane na kraju vegetacijskog perioda u listopadu 1966 i 1967 g. Analize biljnog materijala provedene su prema ranije opisanom postupku (Komlenović i Martinović, 1966. g\). Na položenim plohama izmjereni su prsni promjeri i visine, te jednogo dišnji visinski prirast za 1966. i 1967. g. svih stabala. Drvna masa utvrđena ]e metodom sekcioniranja. Na po pet stabala sa srednjim promjerom, odnosno srednjom visinom utvrđen je tok debljinskog i visinskog rasta za period od pete godine starosti do uključiv 1967. g. Tok debljinskog rasta odnosi se na promjer kod visine 0.3 m od tla. REZULTATI ISTRAŽIVANJA A. Opis objekata Primjerne plohe Sušje 1 i 2 nalaze se 14 km, a kultura Karabno 3 km sjeverno od Karlovca, dok se kultura Točak koja je uzeta za komparaciju nalazi 23 km južno od Karlovca. Klimatske prilike za ove objekte mogu se približno predočiti s podacima najbliže meteorološke stanice u Karlovcu. Prema Koppenovoj klasifikaciji (Bertović, 1967) Karlovac ima oznaku Cfwbx"; indeks efektivnosti oborina (P/E po Thornthwaitu) 105, tj. klima je humidna Mortonneov indeks ariditeta (I) 53.4; Embergerov pluviotermički kvocijent (Q) 148.2 te Langov godišnji kišni faktor (KF) 101.9. Za Karlovac vrijede (iz. perioda motrenja 1948 do 1960) ove srednje vrijednosti temperatura i oborina u godišnjim dobima: proljeće 11.0° C i 248 mm; ljeto: 20.4" C i 284 mm; jesen: 11.3° C i 311 mm; zima: 1.5° C i 278 mm. Kulture su osnovane: Sušje 2 u jesen 1956, Karabno u proljeće 1958, Sušje 1 u jesen 1959 i Točak u proljeće 1962 godine. Prve tri kulture posađene su 87 |