DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1968 str. 49 <-- 49 --> PDF |
Pojave ugibanja hrastova nastupaju najprije u krošnji, proširuju se odozgo prema dolje, da bi nakon izvjesnog vremena zahvatile i korijenje. 6. Između intenziteta ugibanja, promjera, veličine krošnje i položaja u sastojini postoji uska ovisnost. Pod istim stojbinskim prilikama je udio uginulih stabala kod onih sa velikim prsnim promjerom i jako razvijenom krošnjom, kao i kod drveća iz vladajućeg gornjeg sloja sastojine — manji. U vladajućem sloju dolazi do pojave ugibanja osobito kod suvladajućih stabala kao i onim sa manjim, slabo osvijetljenim krošnjama. (Do progresivnog i totalnog ugibanja došlo je u šumama Lucieni i Resca kod stabala sa krošnjama manjim od 3 m projektiranog promjera, koja su bila stara 70—80 god. a sa manjim od 5 m projektiranog promjera kod stabala starih preko 100 god. u šumama Barbosi i Doineagu). Zdrava ili tek slabo kunjajuća stabla, čiji je promjer krošanja iznosio preko 6 m (kod Barbosi i Doineagu), odnosno 4 m (kod Lucieni i Resca), bijahu sušom ili defolijacijom manje ugrožena. Ipak je došlo do ugibanja u manjoj mjeri i kod dobro razvijenih stabala sa velikim krošnjama, što dokazuje da se ono ne može pripisati niti prirodnom izlučivanju stabala iz sastojina a niti pomanjkanju njege sastojina. Njegom sastojina mogao bi se sniziti broj uginulih stabala, osobito kada bolest polagano napreduje. 7. Između ugibanja i stvaranja vodenih izbojaka nije se pokazala nikakova neposredna ovisnost. Ugibala su stabla sa i bez suhih vrhova. Kada je bolest brzo napredovala često se vodeni izbojci nisu dospjeli niti razviti, naprotiv se kod polaganog ugibanja često obrazovala i druga krošnja. 8. Između stupnj a obrast a i intenziteta ugibanja postoji uska ovisnost. Udio na uginulim stablima u svjetlim je sastojinama mnogo veći nego u gustim. 9. Kod drveća starog 60—80 god. nije se mogla ustanoviti ovisnost između načina pomlađivanja i sušenja. Kada se proces ugibanja brzo širio bilo je bez razlike napadnuto drveće uzraslo izbojcima iz panjeva kao i ono uzraslo iz sjemena. Pri laganom napredovanju ugibanja bio je kod stabala starijih od 80 god. veći udjel onih koji su uzrasli izbojkom iz panja; tomu je doprinijela i oslabljena fiziološka otpornost stabala uzrokovana prorjeđivanjem sastojina i napadom defolijatora. 10. Ugibanje hrastova pojavljuje se u sastojinama starim preko 40 god.; ono je u pravilu intenzivnije u starijim sastojinama — preko 80—100 god. U mladim sastojinama, snažnog rasta, nije se do sada moglo zapaziti intenzivno ugibanje hrastova. 11. Oni u prošlosti primijenjeni načini gospodarenja pogodovali su razvoju pojave ugibanja hrastovih stabala i to: — primjenom gospodarenja nisko m šumo m koncem prošlog i početkom ovog stoljeća iz čega su nastale izdanačke šume i kasnije primjenom oplodni h sječ a na velikim površinama i prugama u jednom dugačkom pomladnom razdoblju; to je dovelo do smanjenja obrasta sastojina, zatravljenja tla, progaljivanja krošanja i stvaranja jedne za masovno razmnažanje insekata defolijatora povoljne mikroklime; 131 |