DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1968 str. 46 <-- 46 --> PDF |
i jul a bile su karakteristične po veći m temperaturnim i oborinskim vrijednostima, pa su izazvale razmnažanje gljive Microsphaera abbreviata — pepelnice. Uporedna istraživanja klimatskih okolnosti u šumi i na slobodnom prostoru pokazala su da: — u toplim godišnjim dobama u šumi je temperatura zraka kao i temperatura tla niža nego na otvorenom. Ustanovljene razlike kolebaju između 0,2 i 1,2» C u zraku, a 0,1—4,5" C u tlu; — šuma ublažuje ekstreme, osobito maxima toplih godišnjih doba; razlike najvećih temperaturnih vrijednosti u mjesečnim srednjacima bile su 0,1— 5,0» C; — u toploj godišnjoj dobi ostaje u šumi više vlage nego na slobodnom prostoru; — u gornjim slojevima tla su temperaturna kolebanja veća nego u dubljim, kako u šumi tako i u slobodnom prostoru; — postepeno i pojačano progaljivanje hrastovih sastojina stvorilo je povoljne klimatske uvjete za razmnažanje defolijatora i drugih štetnika. Korelacija godišnjeg toka prirasta u debljinu sa količinom oborina palili tokom godine, u zimi i za vrijeme vegetacije još više ističe postojanje vremenskih razdoblja sa suhim i excesivno suhim godinama. Takovi su suhi periodi u posljednjih 15—20 god. postali još češći. Između količine godišnjih oborina i veličine prirasta ustanovila se uska ovisnost . Ipak dolaze u posljednjim godinama, iako iznimno i one sa manjim prirastom, unatoč relativno obilnih oborina: Dvostruki godovi pokazuju se i u normalnim godinama, uslijed nekih faktora, koji su poremetili biološku ravnotežu. Tp su u pravilu defolijatori i napadaj pepelnice. U sastojinama šuma kod Barbosi, Resca, Lucieni i Doineagu, odlučujući faktori, koji su doprinijeli za smanjenje vitalite.ta sastojina, bili su sa jedne strane manjak na oborinama i učestalost vrućih, suhih i ekscesivno suhih godina, a sa druge strane napad gusjenica defolijatora. U sastojinama Livade odlučni je upliv na vitalitet sastojinama imao sam napadaj defolijatora. Suhe godine utječu na prirast ne samo u godini pojave suše već i u slijedećoj godini. Okolnost, da nakon uspostave povoljnih prilika sastojine ponovo zadobiju svoj normalni prirast znači, da privremen i nastu p nepovoljnih klimatskih prilika nije ni u kojem slučaju neposredni uzrok pojave ugibanja. Ova se pojava još potkrepljuje klimatskim podacima prošlih vremena, kada velika kolebanja oborina i temperatura nisu izazvala pojavu bolesti od takovih razmjera kao posljednjih godina. Uslijed toga stvaraju nepovoljni klimatski uslovi samo sporedn e fak tore primarnog reda, koji unapređuju pojavu drugih faktora, koji utječu na ugibanje hrastova. Iz toga slijedi, da iako se ugibanje hrastova posljednjeg perioda ne može isključivo svesti na klimatske prilike, to klima svoj utjecaj vrši na velikim površinama, dok je pojava ugibanja ograničena 128 |