DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1968 str. 44 <-- 44 --> PDF |
vode u tlu. Nadalje su iz pismenih dokumenata sabrani podaci kao i informacije o razvoju područnih sastojina pri čem se osobito uzeo u obzir vodni režim (poplave), napadaji štetnika (insekti defolijatori), način gospodarenja i pojave ugibanja u prošlosti. Također su izvršena istraživanja o razvoju vegetacije i klimatskim okolnostima koje su prethodile ugibanju hrastova; istražena je i mikroklima sastojina u kojima je ugibanje stabala tek započelo, pa su se ta stanja uporedila sa onima na graničnim slobodnim plohama. Opažanja su vršena pomoću meteoroloških stanica drugog reda, koje su bile na tim plohama postavljene. Istovremeno se istražio i ustanovio gubitak na drvnoj masi kao i gubitak na njenoj vrijednosti, koji je nastupio kao posljedica sušenja. Drugi način istraživanja pošao je od pretpostavke, da su uzroci ugibanja hrastova okolnosti koje su bile izazvane na umjetni način. U tu su se svrhu u šumama Noroieni, Lucieni, Resca, Hotarani i Pustincul umjetno ogolile krošnje stabala (skinulo se lišće), isušilo tlo, izvele poplave u trajanju od 20, 40, 50, 60 i 90 dana uz kombinaciju tih faktora u različitim razmjerima. Izvršena su i umjetna inficiranja sa različitim kriptogamskim izazivačima. Na onom gore spomenutom tretiranom drveću (stablima) provedena su i istraživanja obzirom na transpiraciju, asimilaciju, snagu rasta te vlažnost drveta. Na egzemplarima zahvaćenim sušenjem ispitana je — radioaktivnim izotopima — cirkulacija sokova te analizirani biokemički procesi. Da se ustanove metode, koje treba primijeniti za pomlađivanje, melioraciju, odvodnju i obnovu sastojina analizirani su stariji radovi na pošumljavanju, uredile su se mreže za odvodnju i osnovale pokusne kulture i to u šumama Livada, Noroieni i Lucieni. Tim se radovima moglo promatrati kako djeluje na razvoj kultura odvodnja sa različitim distanciranjima otvorenih kanala trećeg reda te kako djeluje način obrade tla. Istovremeno promatrala se fruktifikacija stabala te nicanje i rast pomlatka pod sastojinama koje rastu na različitim tlima i suše se pod različitim okolnostima — da bi se pronašle i razvile nove metode pomlađivanja. Konačno su iskušane i različite metode melioracija sastojina, kao i razrahljivanje tla ispod sastojina, sadnja grmlja, kalcifikacija tla i si. Na osnovu podataka tih istraživanja, koja su trajala pet godina mogli su se stvoriti ovi zaključci: 1. U godinama 1955—1961 nastupio je treći period ugibanja hrastova sa velikim intenzitetom i na još većim površinama (oko 40.000 ha), pri čem je napadnuta približno čitava donja zona hrasta lužnjaka a djelomice i hrasta kitnjaka i to u 14 od 16 administrativnih regija (izuzev Cluj i Brašov) u području od 56 šumskih uprava. Ugibanje hrasta kitnjaka bilo je najjače u sastojinama uzraslim na terasama i u mješovitim hrastovim sastojinama u ravnici u području trokuta Pitešti— Buzau—Bukarest. Ugibanje hrasta kitnjaka pojavilo se u sastojinama na najgornjoj granici njegovog prirodnog areala, gdje su se mogle zapaziti pojave sukcesije sa prodiranjem bukve, ali također i na donjoj granici, gdje se hrast kitnjak miješa sa Quercus conferta, Q. cerris ili sa lužnjakom. 126 |