DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/1968 str. 43     <-- 43 -->        PDF

st i, Beciu šumarije Drägänesti-Olt otišle su radne grupe stručnjaka
i praktičara na teren da bi bezodvlačno izradili rješenja za saniranje
pojave, kao i za unovčenje drvne mase uginulih ili napadnutih stabala.


Izdane su dvije ministarske odredbe, prva br. 67/17. 4. 1959. koja se odnosi
na suzbijanje i predusretanje takovih pojava i druga br. 246/2. 4. 1960.


o
istom predmetu pri čem je pored hrasta obuhvaćen i brijest.
Istovremeno je Institut za šumarska istraživanja izradio nove upute za
predustretanje i suzbijanje pojave ugibanja hrastova (C. C. Georgescu 1959)
kao i tehničke upute za pomlađivanje, melioraciju i obnovu postradalih sastojina.
(N. Constantinescu i Gh. Marcu 1960).
Na osnovu istraživanja izvedenih godine 1957. bijahu izrađena i dva prethodna
izvještaja o rezultatima istraživanja na području hidrologije i obnove
šuma zvanih Livada i Noroieni (I. Lupe i dr. 1959) te dani novi prilozi za
poznavanje pojave ugibanja domaćih vrsta hrastova (Gh. Marcu i dr. god.
1961). I u časopisu »Revista Padurilor« pojavilo se više članaka (C. D. Chirita
1955, N. Constantinescu i dr. 1956, 1959, 1961, N. Popescu 1961).
Rezultati poduzetih istraživanja Akademije SR Rumunjske objavljeni su
u dva izvještaja (C. C. Georgescu i dr. 1960, V. Tutunaru 1961).
Radi dokumentacije na tom području bili su god. 1960 inženjeri A. Marian
i Gh. Marcu poslani na različite znanstvene institucije i pogonske jedinice
u SSSR.
Zaključci naučno istraživačkog rada o sušenju hrastika
, koji je u Rumunjskoj trajao od 1957—1961 objavljeni u ovom elaboratu
sadrže sintezu rezultata tih istraživanja.
U cilju rješenja tog problema izrađena je ponajprije općenita metoda po
kojoj su tada izvršena opsežna istraživanja.
Da se ustanove uzroci ugibanja hrastova primijenjena su dva načina (metode).
Prvi način istraživanja pošao je od procesa ugibanja u onim
sastojinama u kojima je ta pojava već ranije nastupala. U tu su svrhu iskolčene
2—7 ha velike pokusne plohe, poimence u šumama, koje su sa stanovišta
intenziteta ugibanja, fito-pedoklimatskih uvjeta i stanja u sastojinama bile
reprezentativne. Na svakoj su pokusnoj plohi ograničene pokusne parcele sa
različitim procesom ugibanja, stabla su numerirana, te registrirani slijedeći
podaci:


— vrste drveća koje čine sastojinu;
— intenzitet ugibanja; njegovo vrijeme i prostorni razvoj ustanovljavao
se tokom tri godine dvaput godišnje i to za vrijeme proljetne i jesenske inventure
(1959—1961);
— prsni promjer, visina, veličina krošnje, položaj u sastojini, porijeklo i
suhovrhost na svakom pojedinom stablu pokusne parcele;
— vrste insekata, koji su opaženi na svakom pojedinom stablu, isto tako
vrste gljiva te imele, kao i njihov trogodišnji razvoj.
Osim toga ustanovljena je starost i prirast pojedinih stabala, te analizirano
njihovo zakorjenjivanje i korjenov sistem.
Na pokusnim plohama sa i bez procesa ugibanja istraženi su geološki, geomorfološki,
hidrološki i edafski uslovi, pri čem se osobito uzeo u obzir režim


125