DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/1968 str. 25     <-- 25 -->        PDF

blom šumskog drveća. Od 1915—1934. izvršeno je uspešno pošumljavanje na
74lo/o površine sliva, ostalih 26% su pašnjaci i livade. Ispitivanja su započela
1933. godine. Izveštaji obuhvataju dve decenije ispitivanja. Oticanje je izno^
silo oko 66%, a isparavanje 34%.


U ovom ispitivanju naročito je interesantno ustanovljavanje kasnijeg
efekta vremena koje je predhodilo padavini. Taj efekat na pljusak koji sledi
ustanovljen je za obične kiše, olujne pljuskove, kišne periode, ali takođe i za
«ruve periode. Ispitivanjem uticaja suve ili vlažne zime na protok sledeeeg leta
konstatovanö je da zemljište u slivu Meiere sa 74% površine pod mladom, šumom,
može da magazinira na duže vreme do 500 mm padavina — tj. 500.000
m3 vode po km2, da bi u leto tim rezervama pojačalo izvore i podzemne vode.


Takođe je interesantno ustanovljenje veze između intenziteta pljuska i
»špica« oticanja u zavisnosti od modula protoka neposredno pre pljuska. Tako
pljusak od 33 mm dao je »špic« od 189 l/sek/km2 kad je modul protoka pre
pljuska bio 17 l/sek/km2. Pri vrlo sličnom pljusku po intenzitetu i trajanju isti
vodotok je dao »špic« od 306 l/sek/km2 kad je modul protoka pre pljuska bio
80 l/sek/km2.


U SAD preduzeta su vrlo obimna ispitivanja uticaja načina iskorišćavanja
zemljišta u slivu na režim vodotoka. ´Stvorene su velike hidrološke laboratorije
u Kaliforniji, Koloradu i Severnoj Karolini. Ova ispitivanja su preduzeta
zato što je pitanje voda u SAD osobito zaoštreno zbog ogromne potrebe
industrije i poljoprivrede, a razmimoilaženja u mišljenjima nisu manja
nego u drugim zemljama. O ispitivanjima u Severnoj Karolini izveštava Harsch
1951. godine.


Hidroloska laboratorija u Coweeta u Severnoj Karolini ima površinu od
2400 ha koja obuhvata mnoge male slivove od 10 do 80 ha. Prvo su u svim slivovima
predviđenim za bilo kakva ispitivanja izvršena kontinuelna hidroloska
merenja u vremenu od 5—10 godina pod prirodnim šumskim pokrovom. Ovo
su bila prethodna ispitivanja čiji rezultati su kasnije služili kao osnova za por
eden je. Tek tada su izvršene tačno definisane izrnene na vegetacijskom pokrovu,
dok su beleženja padavina i sHvanja sprovođena kao i ranije. Radi popravljanja
godišnjih klimatoloških razlika i dalje se održava u prirodnim uslovima
jedan ili više kontrolnih slivova.


U periodu predhodnog ispitivanja konstatovanö je da su za vreme kratkih
i intenzivnih oluja protoci pošumljenih slivova naglo rasli, skoro isto toliko
naglo kao i protoci nepošumljenih slivova. Ova pojava je bila i ranije poznata
i često je poslužila kao dokaz da su i šumska zemljišta nepropustljiva u prvim
momentima pljuska. Međutim, kasnije se pokazalo da to naglo narastanje vodotoka
iz pošumljenog sliva dolazi skoro isključivo od kiše koja pada direktno
na korito vodotoka.


Prilikom analize olujnih hidrograma šumovitih slivova konstatovana je
još jedna interesantna pojava koja je nazvana podpovršinskim protokom olujnih
voda. Naime, zapaženo je da naglo narastanje vodotoka šumovitih slivova
nastaje i usled toga što voda prodre u gornje slojeve šumskog zemljišta, pa
krećući se kroz velike šupljine ili sledeći stare linije oticanja prekrivenih vododerina,
stiže u vodotok u dovoljno kratkom vremenu da može da utiče na
hidrogram oluje.


U toku ovih ispitivanja izvršen je jedan vrlo značajan eksperiment čiji


rezultati, na izgled idu u prilog mišljenju, da je šuma vrlo veliki potrošač vode


107