DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3-4/1968 str. 24 <-- 24 --> PDF |
Ova ispitivanja u Švajcarskoj podstakla su mnoga druga slična ispitivanja koja su sa više ili manje širine izvršena ili su u toku u mnogim krajevima sveta. i U Čehoslovačkoj su izvršena ispitivanja na dva uporedna sliva. O tim ispitivanjima raspolažemo podacima koje daje Rajner u svom delu: »Uticaj šume na vodni režim« 1950. i podacima koje daje Molčanov u svom delu: »Šume i voda« 1963. Jedan od tih slivova je u bazenu r. Tihovoj, površine 4 km-, pod šumom 93% i drugi u bazenu r. Zdehovka, površine takođe 4 km2 i svega 5° o pod šumom, ostalo su njive i pašnjaci. Za 25 godina ispitivanja pokazalo se da je u šumovitom slivu maksimalni modul protoka bio 1379 1/sek/km2, a u golom 3634 1/sek/km2, dakle, skoro tri puta veći. Jedan pljusak koji se desio 24 juna 1928. godine može dobro da ilustruje ponašanje jednog i drugog vodotoka. Pljusak je imao ukupno u šumovitom slivu 63,7 mm, a u golom 63,5 mm. U šumovitom slivu protok je za 50´ porastao sa 58 na 352 1/sek/km2, a u golom za 27´ sa 5 na 2025 1/sek/km2. Prosečno celokupno oticanje iznosilo je 42´% iz šumovitog i 49% iz sliva pod njivama i pašnjacima. Nepošumljeni sliv davao je, dakle, oko 7% više vode nego pošumljeni, ali zato tri puta više opterećene nanosom. SI. 5. Eksperimentalni sliv br. 17 u Coweeta hidrološkoj laboratoriji posle seče (Dils, 1957.) U Švajcarskoj preduzeta su takođe ispitivanja u kantonu Freiburg na dva uporedna sliva. O tim ispitivanjima izveštavaju Nägeli 1959. i Keller 1965. Je dan od ta dva sliva je Rothenbach, veličine 166 ha, pod šumom 14%, drugi je Schwändlibach, površine 138 ha od čega pod šumom 29%. Rothenbach je davao oticanje 35—62 1/sek/km2, a Schwändlibach koji ima dva puta više pod šumom samo 18—36 1/sek/km2. Ovako velika razlika u oticanju još nije objašnjena. Predviđa se pošumljavanje sliva koji ima malo šume tako da će pod šumom biti 50—60% površine. Rezultat daljih ispitivanja svakako će biti vrlo interesantan. Merenje padavina, oticanja i isparavanja vršeno je i u Vallee de Melera u Švajcarskoj. O tome izveštava Burger 1944. i 1954. godine. Vallee de Melera ima površinu 105 ha, ćela dolina je 1914. godine bila pašnjak sa po kojim sta |