DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1968 str. 9 <-- 9 --> PDF |
Kad je u pitanju da li izvršiti novo aerosnimanje nekog šumskog područja ili koristiti stare snimke onda treba postupiti od slučaja do1 slučaja vrlo oprezno. Postavlja se ovdje pitanje kako dugo ostaje aerosnimak aktuelan ili drugačije: kada zastaru je aerosnimak. Odgovor na ovo pitanje ovisi o tome da li će aerosnimci služiti za interpretaciju ili izradu šumsko gospodarskih planova, a naročito o tome da li su u međuvremenu nastupile kakve promjene u prostornom redoslijedu pojedinih uređajnih jedinica izazvane iskorišćivanjem ili šumskim štetama. Ima primjera gdje se kod nesmetanog razvoja sastojina i normalnog gospodarenja mogu upotrebljavati i za uređaj ne radove (šumsko gospodarska karta) aerosnimci stari čak 10 pa i do 20 godina. Ako je naprotiv nedugo iza aerosnimanja uslijedilo veliko oštećenje na sastojinama (vremenske nepogode, štete od požara i si.) mogu aerosnimci »stari« samo 2 godine već biti neuporabivi tako, da će biti potrebno novo aerosnimanje. B) Troškovi restitucije (izrade planova ili karata) sadrže plaće restitutora, amortizaciju restitucionog instrumenta, te troškove za radove između aerosnimanja i restitucije (određivanje čvrstih tzv. orijentacionih tačaka, topografska i specifična interpretacija sadržaja aerosnimaka). Za prosuđivanje ove faze odlučni su faktori kao što su: svrha i mjerilo^ plana ili karte (topografska karta, katastarski plan, podloga za projektiranje komunikacija), te u vezi s time tačnost, pa izrazitost terenskog reljefa (visoko gorje, sredogorje itd.), gustoća detalja, opseg geodetskih predradnji (orijentacione tačke), te opseg naknadnih radova (nadopune, revizije stanja u prirodi, prikupljanje naziva i si.). Kao aproksimativni mogu se prema (4) uzeti kao prosječni satni efekti za samu restituciju (situacija + konfiguracija, bez terenskih radova, te bez iscrtavanja) mk Es = ha (1) 1000 za restituciju na tzv. prvorazrednim i drugorazrednim instrumentima (vidi i si. 2 i si. 3) gdje je mk modul (nazivnik) mjerila kartiranja 1 : m/c. Kod izrade fotoplanova metodom objektivno optičkog redresiranja satni efekat se može aproksimativno izraziti sa mk Es = ha (2) 50 Za potrebe šumarstva širom čitavog svijeta vrlo se mnogo služe metodom subjektivno optičkog redresiranja primjenom raznih tipova aeroprecrtavača od kojih je jedan prikazan u si. 4. Kod izrade situacionih planova odnosno šumsko gospodarskih karata može se prema (4) očekivati višestruki satni efekat od onoga izraženog formulom (2). U SR Hrvatskoj možemo godinu 1955. smatrati početkom sistematske primjene fotogrametrije za potrebe katastarskog premjera. Premda sa skromnim iskustvima ipak se već u prve dvije godine rada na izradi katastarskih planova u mjerilu 1 : 2500 i djelomično u 1 : 1000, a uz pomoć aerosnimaka približnog mjerila 1 :11.000 ili 1 :12.500 kartiranjem na autografima Wild A-7 i A-8 i |