DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-2/1968 str. 82 <-- 82 --> PDF |
domaća i Stcacna lilecaluca EROZIJA ZEMLJIŠTA I BUJICE U SR SRBIJI Inž. ŽIVOJIN VANCETOVIĆ izdanje Zaštita prirode — 32/1966. Knjiga obuhvata 200 stranica teksta uz dodatak pregledne karte bujičnih područja SR Srbije (bez Vojvodine) u mjerilu 1:1,000 000. Autor obrađuje slivove u ukupnoj površini 66.522 km2. Površina čitave Srbije (bez Vojvodine, koja nije tretirana) iznosi 66.855 km2. Razlika samo 333 km2 odnosi se na ravničarski dio, gdje je erozija zemljišta u granicama normalne prirodne erozije. Već iz tih podataka vidi se golema važnost erozije i bujica u SR Srbiji. Autor zatim daje pojam erozije zemljišta i opće podatke o njenom postanku i djelovanju. Obrazlaže površinsku, brazdastu i ja ružnu eroziju te pojam bujica. Bujični su tokovi svrstani u 6 hidrografskih klasa A, B, C, D, E i F i 5 kategorija bujičnosti (I, II, III, IV i V). Autor prikazuje erozione procese po slivovima i za svaki daje površinu, konfiguraciju, kupiranost, geološku podlogu, biljni pokrivač. Kod potonjeg i procenat koji zauzimaju šume i šikare, oranice, bašte, voćnjaci, vinogradi, livade, pašnjaci, neplodno tlo, te koliko je površina pod erozijom, kojeg je stepena i jačine. Autor iznosi i godišnji nanos u kubnim metrima po km2. Ti opisi zapremaju 158 stranica sa 104 vrlo instruktivne i poučne ilustracije od kojih neke prikazuju i izvedene radove na smirenju bujica i zaustavljanju erozionih procesa. Posebno poglavlje posvećeno je štetama koje nastaju uslijed erozije zemljišta i djelovanja bujica. Iz prikaza je vidljivo, da je 55,4´:,/o tretiranih površina napadnuto erozijom I, II i III stepena jačine (vrlo jaka, jaka i srednje jaka erozija), dok je i ostalo zemljište podvrgnuto eroziji tako, da je samo oko 10ia/o površine zemljišta, gdje su procesi erozije svedeni u granice normalne prirodne erozije. Prema izvjesnim zabilješkama u Trgoviškom Timoku za posljednjh 60 godna usljed erozije produktivnost zemljišta smanjena je tako da je prinos žitarica pao sa 10,2 na 4,1 mtc/ha što je samo indikator za smanjenje produktivnosti. Ui Institutu za vodoprivredu u Beogradu vršena su mjerenja protoka nanosa u Timoku. Na 1 tonu nanosa dolazi 0,15~7o dušika, 0,015%} kalija i O.OOl´Vo fosfora iz čega izlazi da u m3 ima 2,01 kg dušika, 0,1742 kg kalija i 0,0134 kg fosfora računajući m3 nanosa sa 1340 kg težine. U vezi toga autor daje aproksimativnu ukupnu vrijednost gubitka dušika, kalija, fosfora godišnje od nekih 17,4 milijarde dinara. Gubitak površina zasutih bujičnim nanosom iznosi oko 70000 ha. Osim toga štete na željeznicama, putevima, od zasipavanja bujičnim nanosom vodnih akumulacija u energetske svrhe te za navodnjavanje kao i štete koje trpe industrijska postrojenja, naselja itd. cijeni ukupno na otprilike 22,8 milijarde dinara. Autor spominje i gubitke u ljudskim životima, gubitke broja grla životinja kao i štete na gubitku kuća i ostalih objekata. Posebno poglavlje posvećeno je koncepciji uređaj nih radova i približan predmjer i predračun radova. Za suzbijanje procesa erozije i sprečavanje razornog djelovanja vode u koritu bujičnih vodotoka pisac opisuje i nabraja u- ređajne radove koji se izvode različito prema svrsi radova. Na osnovu izrađenih elaborata iznosi se ukupna poljoprivredna površina za melioraciju 337,420 ha a šumska ukupno 301,270 ha. Iz elaborata izlazi da na radove u slivu otpada 60,8%> a za radove u koritu 39,23/o. Za te radove bilo bi potrebno ukupno oko 295 milijardi dinara. U posebnoj glavi autor daje općeniti prikaz historijata borbe protiv erozije zemljišta i uređenja bujica u Srbiji te aproksimativnu vrijednost izvedenih radova koja je prije rata iznosila 1,3 milijarde dinara. Nabraja i radove koji su izvedeni do 1962. godine te iznosi količinski da je u koritu bujica izvedeno 705.500 m3 zemljanh i 212.700 m3 zidarskih radova. U slivu antierozionih radova 4370 km te bioloških radova kao pošumljavanja i melioracije šuma 7308,9 ha, podizanje voćnjaka i vinograda 1641,7 ha, melioracije pašnjaka na 4424 ha za koje je radove utrošeno 5,,638,896.000 dinara. Ako se uporedi vrijednost do sada izvedenih radova i potreban iznos za izvršenje projektiranih radova vidi se, da je do sada izvršeno samo 4,5i:Vo od vrijednosti radova koje treba izvršiti. Autoru se može čestitati na iscrpnosti, strpljivosti i dosljednosti kojom je obrađeni materijal sakupio i prikazao. Iz prikaza se vidi da je dugo godina radio na tim problemima te da odlično vlada materijalom. Nesumnjivo je ova publikacija velik i trajan doprinos naše struke na tom području. Ing. August Horvat |