DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-2/1968 str. 75 <-- 75 --> PDF |
uslovima svoga radnog kolektiva, pored Oslobođen tehnokratskih shvatanja, koje stalnog stručnog uzdizanja svaki član naše pojedinci nose svjesno ili nesvjesno u sebi organizacije treba da spaja u svojoj ličkao sastavni dio tehničkog obrazovanja, nosti tehničko obrazovanje sa društvenom moraju biti svjesni odgovornosti i uloge aktivnošću, što ustvari predstavlja novi koju zajedno sa ostalim radnim ljudima kvalitet savremenog inženjera i tehniimaju u ekonomskom i društvenom razvočara. ju naše zajednice. UZ DESETOGODISNJICU ŠUMARSKOG DRUŠTVA »ZAGORJE« U VARAŽDINU Sa zakašnjenjem od godine dana proslavljena je jubilarnom skupštinom 18. svibnja 1967. godine u Lovačkom dvorcu »Zelendvoru « desetogodišnjica osnutka Društva. Od 1956—1061. Društvo je djelovalo kao Šumarski klub Varaždin, a dalje pod današnjim imenom. Sve do 1964. godine — kad je u Hrvatskoj smanjen broj kotara — naše je Društvo okupljalo inženjere i tehničare šumarstva i drvarske industrije triju tadašnjih kotareva, Varaždina, Čakovca i Krapine, a nakon ukidanja ´kotara Krapine otpali su članovi sa tog područja i priključili se Šumarskom društvu Zagreb. Osnivačka skupština održana je 11. lipnja 1958. godine u Motičnjaku kod Varaždina. Prisustvovalo je 22 inženjera i tehničara šumarstva i drv. industrije sa područja navedenih kotara. Prvi predsjednik Društva bio je pokojni ing. Joso M i h i ć, a tajnik ing. Ivica Ž ulk i na. Okupiti stručniaike šumarstva i drv. industrije u ovim krajevima u jedno društvo nije bilo lako. Poznato je da Hrvatsko Zagorje i Međimurje nemaju šumarske tradicije, i ovdje nije bilo nikada na okupu ni mnogo šumara ni suvišnih šumskih površina, jer se današnje društvene šume sastoje od nekadašnjih veleposjeđničkih, gradskih, crkvenih, samostanskih i šuma zemljišnih zajednica, dck privatnim šumama — koje sačinjavaju 2´3 šumskih površina — nijesu nikad upravljali šumari. Ciljevi gospodarenja u tim šumama bili su različiti a u veleposjedMičkim šumama bilo je šumarstvo podređeno lovstvu, a stručnjaci koji su šumama upravljali nisu se ni sastajali, a kamoli organizirali. Ne treba zaboraviti da u vrijeme osnivanja Društva nisu postojala šumska gospodarstva, već su šumarije bile ustanove sa samostalnim financiranjem, a ni drv. industrijska poduzeća nisu bila udružena u kombinate kao danas. Postavljeni zadaci novo osnovanog Društva postoje i danas, a u proteklom raz deblju uspjeli smo se više ili manje pri bližiti postavljenim ciljevima: a) podizanje stručnosti, b) podizanje društvenosti, c) pružanje pomoći u rješavanju šumar skih i drvarsko-inđustrijskih pitanja. Novo atomsko doba uopće, a naš privredni i društveni razvitak napose, traži od svakog člana zajednice pa i od članova našeg društva neprekidno učenje i usavršavanje. Činjenica je, da je tempo života poslije Drugog svjetskog rata znatno ubrzan i onoga koji ne drži korak s novim dostignućima, zakoni ekonomike i društvenog razvitka nemilosrdno bacaju ustranu, a uskoro i potpuno eliminiraju. Potpuno su u nepovrat otišla ona vremena, kad je stručnjak nakon položenih stručnih i školskih ispita mogao mirno spavati i služiti se doživotno onim znanjem — uz neznatne izmjene i dopune — k.oje je stekao u školskoj klupi. Postavlja se pitanje, kako će moderan čc-vjek — koji ima sve manje raspoloživog vremena — lakše savladati nova dostignuća u svojoj struci. Naše društvo nastojalo je u tome pomoći svojim članovima — i potaknuti ih na detaljniji studij — ekskurzijama do uspjelih objekata, kod kojih su održani popratni referati i nakon toga diskusija. ´Novo — što je u doba rada našeg društva najviše zanimalo šumare — bilo je uvođenje brzorastućih vrsta mekih listača, naročito euroameričkih topola i brzorastućih četinjača, naročito borovca, duglazije i ariša. Ekonomika je prisilila šumare da nastoje Skratiti proces proizvodnje, a to je bilo moguće samo izmjenom vrsta drveta. Brojne ekskurzije, seminari i referati bili su posvećeni upravo toj tematici. Navodim kronološkim redom djelovanje Društva kroz proteklih 10 godina. — 11. lipnja 1956. prilikom osnivačke skupštine u Varaždinu održani su referati: |