DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1968 str. 75     <-- 75 -->        PDF

uslovima svoga radnog kolektiva, pored Oslobođen tehnokratskih shvatanja, koje
stalnog stručnog uzdizanja svaki član naše pojedinci nose svjesno ili nesvjesno u sebi
organizacije treba da spaja u svojoj ličkao
sastavni dio tehničkog obrazovanja,
nosti tehničko obrazovanje sa društvenom moraju biti svjesni odgovornosti i uloge
aktivnošću, što ustvari predstavlja novi koju zajedno sa ostalim radnim ljudima
kvalitet savremenog inženjera i tehniimaju
u ekonomskom i društvenom razvočara.
ju naše zajednice.


UZ DESETOGODISNJICU
ŠUMARSKOG DRUŠTVA »ZAGORJE«
U VARAŽDINU


Sa zakašnjenjem od godine dana proslavljena
je jubilarnom skupštinom 18. svibnja
1967. godine u Lovačkom dvorcu »Zelendvoru
« desetogodišnjica osnutka Društva.


Od 1956—1061. Društvo je djelovalo kao
Šumarski klub Varaždin, a dalje pod današnjim
imenom.


Sve do 1964. godine — kad je u Hrvatskoj
smanjen broj kotara — naše je Društvo
okupljalo inženjere i tehničare šumarstva
i drvarske industrije triju tadašnjih
kotareva, Varaždina, Čakovca i Krapine,
a nakon ukidanja ´kotara Krapine
otpali su članovi sa tog područja i priključili
se Šumarskom društvu Zagreb.


Osnivačka skupština održana je 11. lipnja
1958. godine u Motičnjaku kod Varaždina.
Prisustvovalo je 22 inženjera i tehničara
šumarstva i drv. industrije sa područja
navedenih kotara. Prvi predsjednik
Društva bio je pokojni ing. Joso M i h i ć,
a tajnik ing. Ivica Ž ulk i na.


Okupiti stručniaike šumarstva i drv. industrije
u ovim krajevima u jedno društvo
nije bilo lako. Poznato je da Hrvatsko
Zagorje i Međimurje nemaju šumarske
tradicije, i ovdje nije bilo nikada na okupu
ni mnogo šumara ni suvišnih šumskih
površina, jer se današnje društvene šume
sastoje od nekadašnjih veleposjeđničkih,
gradskih, crkvenih, samostanskih i šuma
zemljišnih zajednica, dck privatnim šumama
— koje sačinjavaju 2´3 šumskih površina
— nijesu nikad upravljali šumari.
Ciljevi gospodarenja u tim šumama bili su
različiti a u veleposjedMičkim šumama bilo
je šumarstvo podređeno lovstvu, a stručnjaci
koji su šumama upravljali nisu se
ni sastajali, a kamoli organizirali.


Ne treba zaboraviti da u vrijeme osnivanja
Društva nisu postojala šumska gospodarstva,
već su šumarije bile ustanove
sa samostalnim financiranjem, a ni drv.
industrijska poduzeća nisu bila udružena
u kombinate kao danas.


Postavljeni zadaci novo osnovanog Društva
postoje i danas, a u proteklom raz


deblju uspjeli smo se više ili manje pri


bližiti postavljenim ciljevima:


a) podizanje stručnosti,


b) podizanje društvenosti,


c) pružanje pomoći u rješavanju šumar


skih i drvarsko-inđustrijskih pitanja.
Novo atomsko doba uopće, a naš privredni
i društveni razvitak napose, traži
od svakog člana zajednice pa i od članova
našeg društva neprekidno učenje i usavršavanje.
Činjenica je, da je tempo života
poslije Drugog svjetskog rata znatno ubrzan
i onoga koji ne drži korak s novim
dostignućima, zakoni ekonomike i društvenog
razvitka nemilosrdno bacaju ustranu,
a uskoro i potpuno eliminiraju.
Potpuno su u nepovrat otišla ona vremena,
kad je stručnjak nakon položenih
stručnih i školskih ispita mogao mirno spavati
i služiti se doživotno onim znanjem


— uz neznatne izmjene i dopune — k.oje
je stekao u školskoj klupi.
Postavlja se pitanje, kako će moderan
čc-vjek — koji ima sve manje raspoloživog
vremena — lakše savladati nova dostignuća
u svojoj struci. Naše društvo nastojalo
je u tome pomoći svojim članovima
— i potaknuti ih na detaljniji studij —
ekskurzijama do uspjelih objekata, kod kojih
su održani popratni referati i nakon
toga diskusija.


´Novo — što je u doba rada našeg društva
najviše zanimalo šumare — bilo je
uvođenje brzorastućih vrsta mekih listača,
naročito euroameričkih topola i brzorastućih
četinjača, naročito borovca, duglazije
i ariša. Ekonomika je prisilila šumare
da nastoje Skratiti proces proizvodnje,
a to je bilo moguće samo izmjenom
vrsta drveta.


Brojne ekskurzije, seminari i referati
bili su posvećeni upravo toj tematici.


Navodim kronološkim redom djelovanje
Društva kroz proteklih 10 godina.


— 11. lipnja 1956. prilikom osnivačke
skupštine u Varaždinu održani su referati: