DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1968 str. 71 <-- 71 --> PDF |
(3)cuMi9ene aija&tl VI REDOVNA SKUPŠTINA SAVEZA INŽENJERA I TEHNIČARA HRVATSKE Skupština je održana dne 4. studena 1967. u dvorani Saveza u Berislavićevoj 6, koja je jedva mogla da primi brojne priiutne delegate sa cijelog područja Republike. Kao posebno svečan trenutak možemo zabilježiti izbor dr Vladimira Njegovan a za počasnog člana Saveza. Profesor Njegovan je društveno aktivan već 55 godina (od 1912. g.) i posebno zaslužan za osnivanje Tehničke Visoke škole u Zagrebu, sadašnjeg Tehničkog fakulteta. Osim u ovom slučaju, skupština je odala priznanje još dvadesetorici inženjera i tehničara za njihov rad u stručnim društvima i u struci, a među njima i ovim našim članovima: za počasnog Slana Saveza IT Hrvatske izabrani su drugovi: Ante Lovrić, dipl. ing. šumarstva, di rektor Instituta u Jastreibarsikcm Dragan Tonković, dipl. ing. šumarstva, direktor »Spačve« Vinkovci. za zaslužnog člana Saveza IT Hrvatske izabrani su drugovi: Josip Petarnel, dipl. ing. šumarstva, Poslovno udruženje vodnih zajednica Hrvatske, Zagreb Vladimir Špoljarić, dopl. ing. šumar stva, šum. inspektor SI. Brod. Ovim je izborom ponovno dato priznanje našim članovima a time i radu naših stručnih društava i radu našeg Saveza. Iz rada Skupštine donosimo ovdje govor predsjednika Saveza IT Hrvatske, druga Borisa Bakrača a iza toga zaključke skupštine. INŽINJERI I TEHNIČARI — ODGOVORNI NOSIOCI TEHNIČKE REFORME Uloga, mjesto i daljnja izgradnja organizacija inženjera i tehničara u skladu sa razvojem našeg društva, postala je standardna tema naših sastanaka. I to je pravilno. Standardni jedino niisu uslovi i okviri u kojima radimo te ciljevi kojima težimo, jer se oni .stalno mijenjaju prema krajnjem cilju koga si je društvo postavilo za svoj daljnji razvoj. Izvršavajući zadatke sadašnjeg trenutka maksimalno i optimalno, stvaramo istovremeno solidnu bazu za naš budući rad. U kojoj se to situaciji naše organizacije i naši članovi nalaze, kako izvršavaju svoje zadatke i kako opravdavaju povjerenje radnih ljudi u tehničku inteligenciju, može se vidjeti kroz analizu koja pokazuje dokle smo stigli i kakve smio rezultate postigli u provođenju privredne i društvene reforme. Prva faza reforme je pri kraju. Vidljivi rezultati su većinom pozitivni. U primijenjenim uslovima privređivanja koje je reforma inaugurirala, većina radnih organizacija se je »uklopila« koristeći relativno visoke rezerve (jer neki neugodni instrumenti su kasno stupili na snagu), rješavajući se suviška radne snage i koristeći se u raspodjeli ikoji put i onim sredstvima, koja nisu bila zarađena. Uklapali smo se u reformu iskorišćujući one pozitivne instrumente koji su narn momentano´ konvenirali i braneći se istodobno da primijenimo one neugodne. Time smo njihovu primjenu samo odgodili a njihove efekte akumulirali. U drugu fazu reforme ulazimo, pošto smo iscijedili rezerve sa kojima je privreda raspolagala, noseći u svijesti prilično ostataka etatističkog načina mišljenja. Kako smo se mi inženjeri i tehničari ponašali u tom periodu? Uglavnom identično, uz časne iznimke, kao i ostale kategorije u kolektivu. U borbi za uklapanje pod svaku d´jeniu potpomagali smo i mi dnevne kratkoročne interese kolektiva, učestvovali smo u povećanju produktivnosti smanjenima radne snage ali na staroj tehnološkoj osnovi. Relativno malo bilo je dugoročnih poteza, kvalitativnih promjena u tehnologiji. Isto tako bilo je relativno malo šireg poveziiva-nja sa naučnim institucijama, fakultetima, srodnim ili komplementarnim organizacijama. Naša društvena uloga tehničkog suradnika u akcijama komune isto je tako slabo dolazila do izražaja ili barem ne u većom opsegu. Nije bilo ni jače povezanosti sa društveno-političkom organizacijom, nismo se dovoljno angažirali da bi uplivali na obrazovanje i svojih budućih kolega i svojih suradnika, radnika u kolektivima. Malo smo se borili za prihvat novih kadrova, za kvalitetno prestrukturiranje organizacija u kojima radimo i zato naše organizacije SITH-a u pravilu nemaju mlađih članova jer se i ne bave njihovim životnim problemima. Da ne nabrajam dulje; ocjena našeg rada dala bi se formulirati ukratko: iskorištavali smo stare šablonizirane forme rada, zatvorili smo se u okvire naše formalne organizacije a nismo ispunili širok manevarski pirostor ko 69 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1968 str. 72 <-- 72 --> PDF |
ga je sprovođenje tehničke reforme logički namijenilo tehničkoj inteligenciji na području tehnologije, nastave i nauke. Druga veoma složena faza društvene i privredne reforme u koju ulazimo, tražit će od nas potpuno opravdano maksimalnu aktivnost na virio sirotom prostoru. To je faza koja zahtijeva dublje analize pojava i zbivanja, izučavanje tendencija te poduzimanja konkretnih mjera. To je faza u kojoj će se svi faktori društva morati angažirati (pa tako i naši članovi) na objašnjavanju, da bez rješenja akumuliranih problema prethodne faze ne možemo dalje naprijed. Ne možemo i dalje gomilati zalihe, ne osjećajući puls tržišta, ne možemo i dalje dijeliti ono što nismo efektuirali. Ne možemo dalje bez dobre informiranosti, savremene organizacije i najneposrednije široke sarađnje sa naučnim institucijama, foez dugoročnog programa, bez plana i dogovora, jer sloboda tržišta je objektivno ograničena ekonomskim zakonitostima. Privredne organizacije moraju postati organizatori terci jalnog sektora, jer je on kao komplementaran proizvodnji svojim povratnim djelovanjem utječe na razvoj materijalne proizvodnje. Morat ćemo se boriti protiv nezainteresiranosti privrede za razvoj i sudbinu društvenih službi kao i protiv izoliranosti i autarhizma društvenih službi, jer povezanost privrede i društvenih službi je u obostranom interesu. Pitanje zapošljavanja, ne satno naših kolega već općenito otvaranje novih radnih mjesta je krupno društveno-cikonomsko pitanje i taj će problem dugoročno biti prisutan. Sadašnja situacija rezultat je nasljeđa. Reforma je viškove radne snage učinila evidentnima. Pošto sredstva za proširenu reprodukciju prelaze stalno i postepeno sve više od države na radne organizacije, one time postaju i osnovni nosioci zapošljavanja. A modernizacija i nova tehnologija (kao dugoročni zadatak reforme traži stalno prestrukturiranje kadrovskog sastava radnih organizacija, jer kadrovska osnova privrede je najpresudniji faktor ekonomskog uspješnog razvoja. Modernizacija i unapređenje tehnologije je stalan i sistematski proces koji se naročito ubrzano vrši u već razvijenim zemljama. Zaostajati u tome na ionako nižoj startnoj osnovi, ne ići tu ubrzanim intenzitetom, značilo bi sigurno ispadanje iz međunarodne podjele rada. Osnovni dugoročni zadaci ove faze reforme jesu rekonstrukcija i modernizacija privrede, te udruživanje i samoorganiziranje privrede. U tim procesima svatko treba da preuzme i ponese svoj maksimalni stepen odgovornosti. A mi inženjeri i teh ničari saglasno stepenu obrazovanja i u- loge u tehnologiji i samoupravljanju — mi naročito. Osim odgovornosti i uloge u tehničkoj revoluciji naša je odgovorna uloga u daljnjem razvoju samoupravljanja. Menadžerska i tehnokratska shvatanja koja nosimo u sebi svijesno ili podsvjesno, kao sastavni dio tehničkog obrazovanja moraju nestati kao stil rada, jer je to nespojivo i jer je u suprotnosti sa samoupravljanjem. Naše mjere i akcije moraju biti izrađene sa, a ne bez kolektiva, sa a ne bez naših najbližih suradnika u sprovođenju tehničke reforme. U analizi proteklih obustava rada trebali bismo potražiti — nije li taj naš, podsvjesno ili nesvjesno prisutan tehnoikratski način mišljenja pored ostalog pridonio tome, da kolektiv nije razumio neke akcije u toku, jer mu ih nije nitko rastumačio i jer ga nitko nije pozvao na suradnju. Naiša uloga u funkcioniranju i daljnjem razvijanju samoupravljanja postaje vrlo delikatna. Otvorila se u punoj svojoj žestini nova faza u samoupravljanju, gdje proizvođač počinje borbu za vlastiti interes, gdje se pojavljuje u svom pravom ekonomskom i društvenom obliku. Sukobljavaju se interesi unutar kolektiva, između neposrednih proizvođača i uprave, te tehničkih kadrova. Unapređivanjem tehnologije i funkcioniranjem raspodjele prema radu, otvara se neminovno drugi proces viška radne snage, bolje reći njene zamjene, jer ovaj dio taj proces uslijed nedovoljne obrazovanosti ili nedovoljnog zalaganja nemože da prati. Inženjeri i tehničari morat će istom pažnjom i brigom koju posvećuju tehničkoj racionalizaciji, da prate i da se bore i za adekvatnu kadrovsku strukturu. Da završim — u razmatranju specifičnih problema sa aspekta reforme inženjeri i tehničari imaju koliko delikatan, toliko odgovoran zadatak provođenja tehničke reforme u okvirima samoupravnih odnosa, a da bi to mogli uspješno da rade, treba u sebi da spoje u jednu novu konkretnu ličnost tehničko obrazovanje i društvenu aktivnost. Kako se osposobiti za tako odgovorno djelovanje u sve složenijim uslovima? Da li svaki pojedinac u specifičnim uslovima svega radnog kolektiva rnože sam sebe u tom smislu izgrađivati i kojim tempom mijenjati stil rada, način mišljenja i ucpće cjelokupnu svoju ličnost u jedan novi, viši kvalitet. Mislim da ćete se složiti, da samo kroz aktivan rad J, široko djelovanje naših or ganizacij-a SITH-a mogu naši članovi do biti one temeljne kvalitete, usvojiti one principe, na koje se kasnije nadograđuju |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1968 str. 73 <-- 73 --> PDF |
specifičnosti njegovog- radnog mjesta i njegovog radnog kolektiva. Vraćamo se natrag na standardnu temu »uloga, mjesto i daljnja izgradnja organizacija SITH-a«. Većinu osnovnih problema dali smo vam u obavijesti za saziv Skupštine krajem lipnja 1967. godine. Sve te tačke morat ćemo danas detaljnije pretresti i vidjeti ima li i novih momenata. Potrebi da naša organizacija bude što elastičnija i što šira, treba dodati, da ona mora da ostvari što tješnju povezanost sa svim faktorima društva, svim društvenopolitičkim organizacijama, naročito sa organima samoupravljanja u radnim organizacijama. Problemima, koji stoje pred nama, a koje smo naveli kao skupštinske teze ja nemam šta dodati, no vjerujem, da ćete vi koji dolazite sa terena, iz naših osnovnih organizacija ne samo razraditi te zadatke nego iznijeti i neke nove. Naša Skupština treba da donese takve zaključke o organizaciji i metodu rada, koji će biti adekvatni složenosti faze društvene reforme koja je pred nama, koji će biti dokaz da su inženjeri i tehničari potpuno svjesni svoje odgovornosti za naš daljnji tehnički, a time i ekonomski i društveni razvoj. ZAKLJUČCI VI redovne Skupštine Saveza inženjera i tehničara Hrvatske Na temelju izvještaja Predsjedništva, referata — »Inženjeri i tehničari — nosioci tehničke reforme« — kao i diskusija delegata, Skupština Saveza inženjera i tehničara Hrvatske održana 4. studenog 1967. u Zagrebu donosi slijedeće Zaključke U razdoblju između V i VI redovne skupštine Saveza inženjera i tehničara Hrvatske naša Zajednica stupila je u novu etapu društvenog i privrednog razvoja, koji bi se mogao okarakterizirati energičnim provođenjem prelaza sa ekstenzivnog na intenzivno privređivanje, daljnjim razvojem i afirmacijom samoupravljanja na svim područjima privredne i društvene djelatnosti, sa ciljem da istakne našeg radnog čovjeka u središte svih zbivanja na putu potpunog oslobođenja rada. No prije toga treba da se svladaju prepreke koje stoje na putu društvu, da postigne u svome razvoju novi kvalitet u području produikcionih odnosa proizvodnje i raspodjele. Na progresivnom pravcu razvoja i izgradnje socijalizma, reforma označuje završetak jedne i početak nove faze u kojoj su osnovni i dugoročni zadaci rekonstruk cija i modernizacija privrede, te njeno udruživanje i samoorganiziranje. II Sagledavajući ulogu i odgovornost inženjera i tehničara u navedenim privrednim i društvenim kretanjima, SITH-e konstatira, da je kao cjelina koja okuplja veliki broj inženjera i tehničara naše Republike, u dosadašnjem radu razvio veoma korisnu stručnu i društvenu aktivnost, ali je u narednom periodu u vezi sa zadacima privredne i društvene reforme potrebno još više angažirati snage, naročito na onome dijelu aktivnosti u kojoj inženjeri i tehničari predstavljaju onaj faktor koji treba da krči put naučno-tehničkoj revoluciji. Modernizacija privrede, njena rekonstrukcija i nova tehnologija neki su od dugoročnih zadataka reforme koji zahtijevaju stalno prestrukturiranje kadrovskog sastava radnih organizacija jer je kadrovska osnova najznačajniji faktor koji garantira uspješni ekonomski i društveni razvoj. Polazeći od niže startne osnove na kojoj se nalazi naša privreda danas, inžnjeri i tehničari u procesu modernizacije i unapređenja tehnologije moraju ići ubrzanim tempom, jer bi svako zaostajanje značilo ispadanje iz međunarodne podjele rađa. III Ovim osnovnim zadacima moraju biti podređene i organizacijske forme koje unutar Saveza okupljaju inženjere i tehničare. Radi lakšeg okupljanja članstva one moraju biti što je moguće više elastične i prilagoditi se konkretnim uslovima. Na prvo mjesto dolazi raid i aktivnost bez obzira da li se ona odvijala u stručnim ili općim društvima, stručnim podružnicama pri lokalnim društvima, specijaliziranim komitetima, odborima ili sekcijama, komisijama ili društvima pri poduzećima. Treba naglasiti, da se organizacije inženjera i tehničara moraju formirati svagdje, gdje za to postoje uslovi i gdje je stvaranje organizacije u skladu sa potrebama društva i interesima inženjera i tehničara. Pri tome treba nastojati, da se organizacije formiraju na takav način, da se što bolje mogu uklopiti u sistem samoupravnog Društva. IV Uloga inženjera i tehničara u funkcioniranju i daljnjem razvijanju samoupravnog sistema predstavlja odgovoran i delikatan zadatak organizacija i pojedinaca. U fazi privrednog sukobljavanja interesa proizvođača unutar nekih kolektiva, te uprave i tehničkih kadrova, nameću se |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1968 str. 74 <-- 74 --> PDF |
tehničkoj inteligenciji ne samo stručnotehnički već i društveno-politički zadaci. Tehnička reforma kao dio privredne reforme u dijelu koji se odnosi na modernizaciju i modernu tehnologiju može dovesti do konfromtiranja ovih interesa u početnoj fazi, no vrlo brzo, naročito u konačnoj fazi, pokazat će se da su identični interesi svih radnih ljudi u kolektivu. Inženjeri i tehničari moraju istom brigom koju posvećuju tehničkoj racionalizaciji, modernizaciji i naučnoj organizaciji rada, da se bore i za adekvatnu kadrovsku strukturu ne gubeći pri tome iz vida i brigu o čovjeku kao jedan od bitnih atributa socijalističkog društva. V SITH treba voditi brigu o sadržaju obrazovanja tehničkih kadrova, njihovom zapošljavanju i prihvatu u radnim organizacijama, postavljanju na odgovarajuća radna mjesta, stručnom usavršavanju i svim ostalim pitanjima koja suštinski interesiraju inženjere i tehničare. Treba se više angažirati na pitanjima sadržaja i oblika tehničkog obrazovanja na srednjim tehničkim školauna, utjecati na ujednačenje nastavnih programa i stvaranje racionalnih kapaciteta tih škola. Isto tako treba učvrstiti postojeće veze sa fakultetima i Sveučilištem u vezi oblika i sadržaja visokoškolskog obrazovanja. Potrebno je šire otvoriti vrata naših organizacija studentima odgovarajućih struka i omogućiti im prisustvovanje stručnim raspravama, te ih informirati o djelatnosti naše organizacije. Informacije o problemima i aktivnostima studenata odgovarajuće struke treba objavljivati u publikacijama stručnih saveza. Osobitu pažnju treba posvetiti tehničkim fakultetima, kojima treba sugerirati rješenja tako, da bi nastava u tim školama odražavala aktuelna stremljenja tehničkog napretka kod nas i u svijetu. VI Brzi napredak nauke i tehnike obavezuje sve inženjere i tehničare, da prate napredak tehničkih nauka i suvremenu tehnologiju. Permanentno stručno informiranje i usavršavanje može se ostvariti stalnim kontaktom naših stručnih Saveza sa tehničkim fakultetima i visokim školama. Realizacija ove suradnje puteni kraćih ili duljih seminara za usavršavanje ili povremenih specijaliziranih predavanja od nepobitne je koristi kako za diplomirane stručnjake tako i za kvalitet nastave na visokim školama i fakultetima. VII SITH treba da se javno deklarira a stručni savezi i organizacijski pripreme da preuzmu niz stručnih poslova, koji su u interesu članstva i cijele društvene zajednice. Mislimo ovdje na stručne ispite, revizije tehničkih elaborata, pomoć inspekcijskim službama, izradu regulativa i tehničkih propisa, kontrolu kvalitete proizvodnje itd. Prenosom tih poslova na organizacije SITH osigurala bi se zato i potrebna financijska sredstva. VIII Dalnja značajna promjena u metodama našeg rada trebala bi se sastojati u čvrstom organizacijskom povezivanju sa faktorima društva: — sa Privrednom komorom — naše organizacije mogu razmotriti projekte organizacijskih i ekonomskih zahvata njenih organa i svojim stavovima utjecati na poboljšanje tehničke kvalitete tih zahvata. — sa Sindikatom — kroz brigu o svom članstvu, njegovim životnim problemima i daljnjem tehničkom napredovanju. Za obavljanje te funkcije treba razmotriti mogućnost ustupanja jednog dijela članarine, koju naši članovi plaćaju sindikatu. — sa Socijalističkim savezom — u svim društvenim kretanjima tehnička inteligencija u privredi, obrazovanju i naučnom radu ima značajnu ulogu, koja je danas još više potencirana potrebom bržeg sprovođenja privredne i društvene reforme. — Najtješnja veza treba da bude sa organima zajednice u komuni, gdje organizacija SITH treba da postane njihov stalni suradnik, stalna verifikacija svih tehničkih zahvata u komuni. — Suradnja sa Savezom ekonomista i njegovim društvima, te aktivima kao i sa drugim odgovarajućim stručnim i naučnim organizacijama. Organizacije SITH mogu da odigraju značajnu ulogu kod unapređenja tehničke kulture, stalnom suradnjom s Narodnom tehnikom i njenim organizacijama, zatim sa Savezom pronalazača, Društvom za širenje naučnih saznanja »Nikola Tesla« itd. IX Naše organizacije, a naročito stručni savezi treba da razvijaju oblike udruživanja, koji će omogućiti obrađivanje tematike iz užih specijaliziranih oblasti i povezivanje sa međunarodnim specijaliziranim organizacijama. Svaki naš stručnjak treba istovremeno da bude i aktivni društveno-ipolitički radnik, informiran o svim društvenim i političkim kretanjima, te aktivan u organima samoupravljanja — samoupravljač sa najvišom tehničkom razinom. U specifičnim |