DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1968 str. 7 <-- 7 --> PDF |
metrijskom smislu — tako i podatke o rasprostranjenosti gospodarskih jedinica, te o njihovom stanju. U vezi sa tim karakteristikama lako i pouzdano se može obaviti generalno lociranje komunikacija. Stereomodel omogućuje da se izmjere pojedini nagibi odlučni pri projektiranju. Geološke i pedološke pojedinosti mogu se kod toga direktno ili indirektno samo procijeniti. Sigurnije od toga je uočavanje vodenih tokova ili zaključivanje na vlažnost tla. Izvedbeni projekt tražit će više rada. Za tu svrhu bit će među ostalim potrebna izrada planova ili karata sa slojnicama te terenska istraživanja. Slojnice, koje će nastati kartiranjem preko krošanja šumskog drveća, neće unutar starih sklopljenih sastojina sadržavati mikroreljef. Pouzdanost takvih slojnica (6) ovisna je o nizu parametara kao što su: uzrast sastojina (to bolje što su sastojine mlađe), o načinu gospodarenja (pitanje sklopa), o sezoni snimanja, o tipovima šuma o stupnju zasjenjenosti tla, te se prema G. Schultzu za mjerila planova, koja su krupnija od 1 :10.000, može izraziti srednjom slučajnom pogreškom slojnica, koje neće premašiti iznos od ± 3 m. Kao prvi korak kod projektiranja komunikacija (5) studijem aerosnimaka smatra se da je utvrđivanje prostora na kome se gradnje mogu izvesti: dakle eliminacija prostora, koji ne dolaze u obzir. Za intenzivnije radove u tom smislu upotrebljavaju u praksi u raznim zemljama svijeta osim samih snimaka i topografske karte (mjerila 1 :50.000 postojeće ili nove izrađene na osnovu aerosnimaka). Nakon prvog lociranja varijanti slijedi njihova provjera sa geodetskog i pedološkog aspekta. U drugoj fazi (pređprojekt) potrebni su planovi sa slojnicama u mjerilu 1 : 5000 ili krupnijim za pojaseve onih varijanti, koje su došle u uži izbor za izvedbu. Osim slojnica kartiraju se naravno kod toga iz aerosnimaka i oni topografski i šumski detalji, koji su odlučujući za izgradnju komunikacija. U trećoj fazi (za puteve javnog saobraćaja) izrađuju se (SAD, Švedska, SR Njemačka) planovi sa slojnicama u mjerilu 1 : 1000, ili krupnijem, na osnovu aerosnimaka samo najužeg područja (strip map) eksponiranih u razmjerno krupnom mjerilu (1 :5000 ili krupnije). * Nabrojene mogućnosti primjene realiziraju se širom svijeta, a ponešto i kod nas. Kolika je ušteda vremena i novaca za te razne oblike primjene malo je poznato .premda je očita. Ni mi ne raspolažemo s podacima o ekonomičnosti za te razne oblike primjene. Ono što je relativno lakše odredivo to je stupanj ekonomičnosti kod primjene fotogrametrije za kartografske svrhe. U tom pogledu raspolaže se sa podacima, koji ukazuju na stupanj ekonomičnosti primjene fotogrametrije. U našem daljnjem izlaganju i mi bismo se ograničili samo na pitanje ekonomičnosti na području na korne je taj podatak moguće numerički utvrditi, a to su prije svega kartografski radovi kod šumsko-uređajnih radova odnosno kartografski radovi u vezi s tipološkim istraživanjima. II Prije nego li razmotrimo pitanje ekonomičnosti primjene fotogrametrije u šumarstvu, prema našim podacima kojima raspolažemo za naše prilike, osvrnimo se ukratko najprije na neka općenita iskustva u svijetu u pogledu eko |