DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1968 str. 52 <-- 52 --> PDF |
O NEKIM TIPOVIMA VIBRACIJSKIH NABIJAČA S VISE PLOČA KOJI SLUŽE PRI IZGRADNJI I ODRŽAVANJU ŠUMSKIH PUTOVA Ing. NINOSLAV LOVRlC 1. Uvod Kod izgradnje i održaavnja šumskih putova sve se više primjenjuju mehanizirana sredstva zbog njihove ekonomičnosti, kvalitetnijeg izvršenja radova, a katkad i zbog obaveza dovršenja radova u određenim rokovima. Ta mehanizirana sredstva obično se ne mogu upotrijebiti u svim fazama radnog procesa izgradnje i održavanja šumskih putova, no primjenjuju se ili kod glavnih radova, ili za pojedine radove odnosno njihove elemente. U svakom slučaju moramo unaprijed znati kakve nam koristi može donijeti upotreba strojeva, tj. da li se pojeftinjuju radovi, poboljšava kvaliteta izvedbe ili ubrzava vrijeme izvršenja radova. Korisnost upotrebe višepločnih vibracijskih nabijača razmatrat će se sa šumarskoga i građevinskog aspekta. U ovom izlaganju neće se uzeti u obzir konstrukcija stroja za koju je mjerodavno strojarsko gledište, nego praktična primjena stroja u području sumarsko-građevinarske djelatnosti, tj. promatranje i korišćenje stroja kao radne sprave. Prema prednjem izlaganju podijelit ćemo vibracijske višepločne nabijače s obzirom na upotrebu u području sumarsko-građevinarske djelatnosti na dvije grupe. Prva grupa odgovara u pogledu zahtjeva koji se postavljaju na strojeve kod primjgne sa šumarskoga i građevinarskog aspekta, a druga samo s građevinarskoga. Te zahtjeve uvjetuje specifična šumarska djelatnost. Neki od njih su slijedeći: 1. mnogostruka upotreba stroja; 2. što veća radna sposobnost kod malog broja posluge; 3. mala težina, a prema tome i veća prenosivost; 4. jednostavnost konstrukcije radi lakše i brže montaže i demontaže, te mogućnost brzog popravka i to jednostavnim alatima. Izbor strojeva za potrebe šumarske i građevinarske djelatnosti vrši se prema vrsti radova koje strojevi mogu obavljati. Prema tome očito je da kod izvedbe donjega i gornjeg stroja puta kao i njihova održavanja nastojimo primijeniti takve strojeve koji pripadaju prvoj grupi. To je naročito važno tamo gdje je opseg građevinarskog radova u šumskom gospodarenju manji, a upotreba strojeva samo povremena. Predmet ovog razmatranja je primjena nekih tipova vibracijskih višepločnih nabijača prve grupe pri izgradnji i održavanju šumskih puteva. Zbog usporedbe opisani su ukratko i neki drugi višepločni nabijači druge grupe. |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1968 str. 53 <-- 53 --> PDF |
2. Vibracijski višepločni nabijači koji odgovaraju u primjeni sa šumarskoga građevinarskog aspekta Od prve grupe ovdje su opisani neki vibracijski višepločni nabijači kao priključci traktora ili kamiona. Dakle takva mehanizirana sredstva kojima se obično raspolaže u šumskom gospodarstvu. Kao primjer prikazani su na slikama 1 i 2 vibracijski višepločni nabijači »Böschung«, tip BVH-2 i BVH-3. Oba nabijača imaju montirane vibroploče na stražnjoj strani traktora točkaša, i to prvi dva, a drugi tri komada. Upravljanje vibriranjem, odnosno vibropločama vrši se s traktora od kojeg dobivaju pogonsku energiju preko vratila za priključak radne naprave. Vibroploče su spojene na zajedničkom poprečnom nosaču na taj način da se mogu prilagoditi neravnostima terena odnosno obliku profila, pa se potpuno iskorišćuje udarna sila svake pojedine spomenute ploče. Montiranje i demontiranje vibratora s traktora je kratkotrajno i bez poteškoća, pa se traktor može neposredno iskoristiti u ostalim područjima djelatnosti šumskog pogona. Vibracijske višepločne nabijače, montirane na teretnom kamionu »Unimog « predočuje slike 3 i 4, a važniji tehnički podaci izneseni su u tabeli 1. " ....-´´ . :-´ :,. v ;. ..´-:.".::: SI 3. si. 4. . 51 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1968 str. 54 <-- 54 --> PDF |
Kao kod spomenutih višepločnih nabijača koji su priključeni na traktor, tako i u tom slučaju upravlja se s jednog mjesta, tj. iz kabine vozača kamiona Međusobni spoj vibroploča je i ovdje takav da se mogu prilagođivati neravnostima terena. Pogon se vrši s kamiona pomoću posebnog vratila za pogon priključnih naprava. Montiranje i demontiranje spomenutih nabijača traje samo nekoliko minuta, pa je zbog toga olakšano korišćenje kamiona i za ostale svrhe. Slika 3 prikazuje vibracijski višepločni nabijač »Böschung« s dvije vibroploče, tip BV-2, priključen na prednjoj strani kamiona. Po potrebi može se istovremeno i na prednjoj i stražnjoj strani montirati spomenuti vibronabijač. Višepločni vibracijski nabijač »Böschung«, tipa I i II, prikazan je na slici 4 gdje su na objema stranama kamiona »Unimog« 406 montirani vibronabijači s po tri ploče, i to na prednjoj strani tip BV-3, a na stražnjoj tip BVH-3. Smještajem vibracijskih nabijača na prednjoj i stražnoj strani postižu se u jednoj vožnji dvije uzastopne radne staze. Pored toga sabijanje je djelotvornije s istovremenim radom dvaju vibratora jer se zbrajaju jedinični pritisci u istim razinama na zajedničkim potezima ai — bi, at — b2 (si. 5). Razlika između spomenuta dva tipa nabijača je u tome što tip I ima nešto veću udarnu silu nego tip II. U šumskim pogonima kao i za različite radove u izgradnji i održavanju putova poznata je svestrana primjena kamiona »Unimog «. Uočljiva je prednost takve grupe nabijača kao priključnih uređaja, što omogućuje upotrebu traktora i kamiona i za druge potrebe u šumskom gospodarenju, odnosno u radovima na iskorišćivanju šuma. 3. Vibracijski višepločni nabijači koji odgovaraju u primjeni samo s građevinskog aspekta Od druge grupe vibracijskih višepločnih nabijača opisat ćemo ukratko samo one koje ćemo usporediti u pogledu uspjeha sabijanja tla s navedenim |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1968 str. 55 <-- 55 --> PDF |
strojevima prve grupe (si. 6, 7 i 8). Napominje se da se eventualno i ta grupa strojeva može upotrijebiti u šumskim gospodarstvima, ako postoje uvjeti za njihovo korišćenje. SI. 6. Slika 6 predočuje vibracijski višepločni nabijač »Brigel«, model MP 8 s po četiri ploče koje su montirane s prednje i stražnje strane na kamionu »Unimog « 406. Pogon vibrouređaja sastoji se od Ford-diesel-motora 45 KS i generatorske grupe te specijalnih elektrovibratora za svaku pojedinu ploču. Daljnji primjer druge grupe je »Vibrotrak« R 42 (si. 7), vibracijski višepločni nabijač-gusjeničar tvrtke Stuag. SI. 7. Za kretanje mu služi traktor gusjoničar, a diesel-motor traktora daje pogon generatoru i hidrauličnim prijenosima. S prednje strane nalaze se 4 vibroploče, svaka s električnim vibr arijskim uređajem, tako da svaka pojedina ploča ima vlastitu vibracijsku snagu. |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1968 str. 56 <-- 56 --> PDF |
Na slici 8 predočen je vibracijski vučni valjak tvrtke Stuag s traktorom gusjeničarom. Iako taj stroj ne pripada vibracijskim visepločnim nabijačima, uzet je u obzir jer predstavlja suvremeni vibracijski mehanizam velikog kapaciteta, pa će biti zanimljivo da se usporedi njegov rad sabijan]a s navedenim nabijačima u našem izlaganju. SI. 8. Za navedeni vibracijski valjak kao i za ostale strojeve izneseni su neki osnovni tehnički podaci u tabeli 1. TMiELlN \ TEHNIČKI PO D A C 1 (*) , CT) „ -^ LU OJ 0 ^ ´XJ 0 0 a: ZzJ Z _J sC V 15 IVKClO NO - ^°- "1 * 1 z L Z 0 r S!\ED STVO »0 i - LZ.o ii AŽ 2t ^g 0 »% a al O N a. 0 i —\ Ui — o a 0. ") > 0-z a H > O 1--3 > z o - 10 cTl p. /vn *rt H W? /na H VHIN kw/w «4 BÖSCHUNG i OVI j L I1 V 2800 V.-PLOĆE BV M-Z | 1 1,61 0,70 -4ooo - 3200 TK.RKTOK.0M BOSC HL) H& S TRI E 2 2 W-PLOÖE BVH-3 1 2. 2,4 3 1,05 2.50 --55 00 3400 - z a a. TPvftKTOB-o M ž B05CH0N& 5 PviJE D 2 3-V-PLOCe BV-2 1 } 1,6 b 0,70 --4A0 5500 2800 --´S *: o < -J K MttO MOM 3200 z z D-&OSCHUNG TI? I 5 a k TRI V.-PLOČE A 2,44 1,05 2S0 490O 6 -15 5500 3400 0,49 1209 BV-3/&VH--J i KRMION <^ [i > 0 BÖSCHUNG Tip f .s 64 A if 5 TRI V-PLOCE A 2,44 IpS 250 4*300 6^5 5500 34 00 out, Mli, r z -T BV-3/BVH-3I KAMION o BR. IGEL MODEL MPJ 0 — a. 6 S ČET1R\ V-PLOCE 6 2,40 -150 6000 -4900 280 0 O/i 2 997 i 1 KB, MIO SI Z [i ViaROTB.M< R, A2 a — 2: 7 GUSjENIČP,?, 5 7 2,4 6 -550 7000 -4200 2800 0^50 13^-5 0 >C ETlRI V-PLOĆ E a: 0VlBRftOONl VUC NI 0& VALjl\k STRRkTOROM 8 1,9° --4L>oc -4600 H,t>\ 3o63 Gus IENIČ/VP-OM 1=1 ´ E,,E4 ("JPHEMR PB.OSPE.K.TU TVRTKE M JOSCH U N 6 , SCHM IT T EN / F R Tabela 1. 54 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1968 str. 57 <-- 57 --> PDF |
4. Sabijanje materijala donjeg stroja puta i kolničke konstrukcije s opisanim vibracijskim višepl očnim nabijačima Suvremeni šumski putovi služe i za saobraćaj teških motornih vozila s jakim dinamičkim opterećenjima, što zahtijeva bolju izvedbu i propisno održavanje putova. Da bi se tom zahtjevu udovoljilo, nužno je obratiti pažnju i na sabijanje materijala, ugrađenih u donji stroj i u slojeve kolničke konstrukcije. To je važno jer se kvalitetnijim sabijanjem dobiva veća nosivost ugrađenih slojeva. Kakvu ulogu ima sabijanje, vidi se i po tome što se pri izradi projekta puta određuje i stepen sabijanja pojedinih kostruktivnih elemenata gornjega i donjeg stroja puta. Kao kod ostalih tako i za navedene vibracijske nabijače sabijanje je djelotvorno kod nekoherentnih granuliranih materijala, a donekle i kod učešća do 30% koherentnih. Za uspješno sabijanje potrebno je da se tehničke karakteristike stroja prilagode karakteristikama tla koje se sabija, odnosno ugrađuje. Važne tehničke karakteristike spomenutih strojeva su frekvencije i amplituda vibracija, te radna brzina kretanja i težina (vidi tabelu 1). Vibracijski višepločni nabijači mogu se upotrijebiti kod izrade donjeg stroja puta i to za sabijanje posteljice u usjecima, nasipa i posteljica u nasipima, zatim pri izgradnji gornjeg stroja, tj. za sabijanje tampona, podloge i završnoga nosećeg sloja preko kojega se polaže abajući sloj. Primjena opisanih strojeva također će biti od koristi i za održavanje putova jer ne samo što će izvedeni rad biti savršeniji i pravilniji nego i zbog većeg učinka u radu. U svakom slučaju, prilikom izgradnje puta trebalo bi postići projektom predviđenu sabijenost pojedinih ugrađenih slojeva u donji stroj i kolničku konstrukciju puta. Sabijenost, odnosno stupanj kvalitete sabijanja ispituje se prema našim propisima (JUS U.E 9.020) po metodi modula deformacije E i po metodi modula stišljivosti Mc. Ta druga metoda odgovara postupku po švicarskoj normi SNV 40317. U Švicarskoj je sada u primjeni norma 70317 koja se u nekim detaljima razlikuje od prije navedene. U tom slučaju ispitivana je sabijenost za opisane strojeve prema drugoj metodi, pa su prema toj metodi doneseni i podaci o stupnju kvalitete sabijanja. Ta druga metoda utvrđuje pomoću pokusa s kružnom pločom M2-vrijeđnosti, odnosno koeficijenat koji je poznat pod imenom modul stišljivosti. Taj modul pokazuje elastične i plastične deformacije ugrađenog materijala, a služi ne samo kao mjerilo procjene stupnja kvalitete sabijanja slojeva gornjega i donjeg stroja puta nego i za utvrđivanje nosivosti pojedinih slojeva kolničke konstrukcije na određenom nivou. Kako je prije navedeno, takvi su strojevi podijeljeni u dvije grupe, a na grafičkom prikazu (si. 9a) vidljivi su podaci prosječnih Me-vrijednosti, na osnovi kojih možemo ocijeniti stupanj kvalitete sabijanja za te dvije grupe strojeva, odnosno za svaki pojedini stroj*. Ti su podaci dobiveni mjerenjem * Podaci su dobiveni pokusom koji je izvršen na terenu. Pokus je proveo švicarski Institut za ceste (ETH) na inicijativu tvrtke Bob. Aebi, Zürich (glavni predstavnik Unimog-a), a u zajednici s tvrtkom Ava Böschung u Schmittenu. Pri_ pokusu su pomagale tvrtke Stuag u Derendingenu i A.N.B. Oftringen. Mjerenje je izvršeno napravama Udruženja švicarskih stručnjaka za puteve SW, a prema normama SNV 70317, SNV 70312, SNV 40372. 55 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1968 str. 58 <-- 58 --> PDF |
g)GRAFICKI PRIKAZ PR0SUCN1H M.-VM] EDNQSTI I M^NO G UČINKA HA, POKUSNIM POLJIMA _2_ORUPA AKO o »i» a? L°^5 3000 -" H 100 0 .. a A, -i o vi / 1500«" K-.i ^ Ci-5 IT/ 1000 Kf-S E„-5 TÄ^* ^ .1500 j.izoa C,-i jfclii E,-z 4-937 1000 POKUSNk POLJA A.Ai Al.A*. P>.,B3| Bž.Bs c,,c3 c^.c D, D3 D; ,t)i. ^,e> et,L^ ST A CIO NA L A 10 30 «O SO 110 150 STACIONAXA 15 45 75 105 4JL Äwjf Ä P0" ^*. * f3 « + *.* +» *^» . « + » . * J-2 , * f » . 5} » , *-f 3, Snj fe) TLOCRT P. POLJA , ... i 1 1 1 I 1 , viBUACiiiko »».rcT,/npÖitHUNOTlPl BÖSCHUNG TIPT 8RICEL M MPajvIBROTRAK 1W|VI BRO-vAlJAK"! Dui.NE fOKUSNIH POLJA I A,,I,BI i-Ei 1 P "´"-J*´ i_^ IO-"! Ai,H,83.,<,-eifi) P.POLJA zEZ -A-iC 3L ^L±1 iiLa ofy Pi" p i >´[<|.0*U pJSq fe c)PROSjLČNlL Qe _!« -VRIJEDNOSTI < t 9o< 60 2 7 1-1 1091 1 07 510 L71 *i6 3 3^7 ^35 ZATOJlDlNJi n< 3 id «0 0 1027 668 7i 0 A3< « P0KÜ5NP» 5 66 1 1057 63ž 10 1» 5´ T-t 1 9 * PoKPOL)ÄA <1-E < -ODNOSN OEfcLJINA d) MAPO ME NA´. -i22.O0NO.SNO OO 3ps.ije3PRUELAZALAZA OEfct NAluTOS 5LO1A30CH1 -. «— _„ „_ Aj´^.E^.t — «— 5 , 11 60L«X Mc-vP.I]6DN05ri MJERENE SU NAPOVRŠINI 5VIH PPOLJ POLJPOLJA AA — —— N NNA AA PI . POLJIt-lPv AA,B<, C,,^ f^ 5,*,5 PRIJELAIATAKOUEH IV»DUHNI 0030 c-t-a (OZNAKA 5´/ SI. 9a, b, c na pokusnim plohama dionice dužine 150 m, širine 8 m (si. 9b).Nacijeloj dionici izvedena je cementom stabilizirana podloga, zatim je nasut na jednu podužnu polovicu (širine 4,0 m) sloj šljunka debljine 30cm, a nadrugu polovicu sloj šljunka od 60 cm. U poprečnom smjeru čitava dužina od 150 m razdijeljena je u 5 dijelova tako da na svaki stroj otpada dužina od 30m. Na taj način dobio je svaki stroj četiri pokusna polja dužine 15m, širine 4,0 mkao npr. stroj »Böschung«, tip I, ima slijedeće Me-vrijednosti pod oznakom na slici 9a: Ai-2 prvo pokusno polje s 2 prijelaza, dubine sloja 30 cm A2-3 drugo pokusno polje s 3 prijelaza, dubine sloja 30 cm A3-4 treće pokusno polje s 4 prijelaza, dubine sloja 60 cm At-5 četvrto pokusno polje s 5 prijelaza, dubine sloja 60 cm Na svakom pokusnom polju utvrđene su mjerenjem na površini tri Me- vrijednosti, i to u sredini te u razmaku od 2,0 m od sredine u oba pođužna smjera (si.10a). Aritmetičke sredine tih triju vrijednosti prikazane su tabe 56 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1968 str. 59 <-- 59 --> PDF |
lamo na si. 9c. Pored toga na poljima A4, B4, d, D4, E4 provedena su dodatna mjerenja (si. 10b), određene Mc-vrijednosti i na dubini od 30 cm od površine (oznaka 5´ na si. 9c), nakon što je pomno odstranjen sloj materijala debljine 30 cm. Nasuti materijal šljunka na svakom pokusnom polju ispitan je uzima- Sl- 10a SI. 10b njem potrebnih uzoraka, da bi se ispitao materijal s obzirom na njegov homogeni tet (suha i vlažna volumna težina, vlažnost, krivulja sijanja). Koliko god je bilo moguće, nastojalo se provesti mjerenja pod istim uvjetima na svakom pokusnom .polju (isti materijal i vlažnost, ista temperatura i jednaki broj prijelaza, itd.). Pri pokusu upotrebi]ena je tlačena ploča površine 700 cm2 (promjera 30 cm), a očitavanje na komparatorima uslijedilo je poslije 2, 4 i 6 minuta. Mjerenjem na pokusnim poljima napravama za ispitivanje tla (si. 10a i 10b) dobiveni su prema određenom postupku potrebni podaci, tj. specifično opterećenje (p) u kg/cm2 preneseno na tlo koje ispitujemo i prema tim opterećenjima odgovarajuća slijeganja (s) u mm. Navedeni podaci služe za konstrukciju linije ovisnosti slijeganja od specifičnih opterećenja Pomoću te linije izračunate su Me-vrijednosti prema formuli: Me = fo D, gdje je: fo = 1 — faktor oblika naprezanja, Av = 1 kg/cm2 — razlika specifičnog opterećenja između dva stupnja opterećenja, odnosno interval pomoću kojeg se očitava odgovarajuće slijeganje As u cm sa spomenute linije. As — razlika u slijeganju krute ploče u cm za interval Ap, D = 30 cm — promjer kružne ploče. Prema švicarskim normama potrebna Me-vrijednost za temeljnu podlogu iznosila je u spomenutom slučaju 800 kg/cm2. 57 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1968 str. 60 <-- 60 --> PDF |
Nakon kratkog opisa pokusa prelazimo na usporedbu u pogledu uspjeha sabijanja prema Me-vrijednostima koje su dobivene na pokusnim poljima za ispitivane vibracijske mehanizme. Iz slike 9 vidimo da vibracijski stroj »Böschung«, tip I prve grupe i »Vibrotrak « R 42 druge grupe daju najbolje rezultate u pogledu M,.-vrijednosti na pokusnim poljima s dva prijelaza (Ai-2 i Di-2), Njihova razlika u Me-vrijednostima izncfi 191 kg/cm2. Vibracijski valjak na pokusnim poljima Ei-2 i EL>-3 (debljina sloja 30 cm) postigao je najniže M,.-vrijednosti kod malog broja prijelaza u usporedbi s vibracijskim višepločnim nabijačima. Ako usporedimo M,.-vrijednosti na pokusnim poljima s 2 prijelaza At, Ci, Di-2 i one s 3 prijelaza Aa, C2, Da-3, uočljivo je da su M,-vrijednosti za polja s 3 prijelaza manje, nego li one s 2 prijelaza, osim za stroj »Böschung«, tip II i vibracijski valjak. Dakle, sabijenost se vibriranjem smanjila umjesto da se poveća. To nam pokazuje da je došlo do razdvajanja, odnosno rastresanja materijala u sloju šljunka debljine 30 cm koji je nasut na podlozi, stabiliziranoj s cementom. Nadalje se vidi da su najveće M(,-vrijednosti za stroj »Böschung« tip II na pokusnim poljima debljine sloja 60 cm. M„-vrijednosti na pokusnim plohama, koje su dobivene dodatnim mjerenjem u dubini 30 cm od površine, pokazuju da se uspješno može sabijati sloj debljine od 60 cm. Na grafikonu 9a i u tabeli 1 doneseni su podaci o teorijskim radnim učincima za pojedina opisana vibracijska sredstva. Vidljivo je da vibracijski valjak ima znatno veći učinak u usporedbi s ostalim vibracijskim višepločnim nabijačima. 5. Zaključak Na osnovi podataka iz pokusa može se u pogledu stupnja kvalitete sabijanja zaključiti da su rezultati I grupe vibracijskih višepločnih nabijača u usporedbi s II grupom povoljni te da se mogu uspješno primijeniti za izgradnju i održavanje šumskih putova. To je važno s obzirom na prednost I grupe višepločnih nabijača, tj. njihovu primjenu za potrebe u šumskim pogonima, kako je to naprijed obrazloženo. Opisan i analiziran pokus pokazuje da je potrebno izvesti takve pokuse prije upotrebe strojeva u praksi s obzirom na različite uvjete primjene, kao što je granulometrijski sastav materijala koji sabijamo, zatim podloge na kojoj taj materijal leži i ostaloga. Što se tiče teorijskog učinka rada, potrebno je naglasiti da vibracijski valjak ima najveći učinak. Svaki stroj pokazuje u primjeni određene prednosti, ali i nedostatke, pa pri upotrebi trebamo — ako ga poznajemo — iskoristiti sve njegove dobre strane. Napomijemo da bi bilo poželjno, da se i takvi priključni uređaji prve grupe izrade i kod nas za traktore i kamione koji bi služili za održavanje i izgradnju šumskih putova. |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1968 str. 61 <-- 61 --> PDF |
Zusammenfassung Der Autor berichtet über die Anwendung einiger Typen der Mehrplattenverdichter im Bau und Unterhaltung der Waldwege. Diese Maschinen sind in zwei Gruppen eingeteilt; die erste Gruppe entspricht in der Verwendung den forstlichen sowie den Bauanforderungen. Die Mehrplattenverdichter der ersten Gruppe können an Traktoren und Lastkraftwagen montiert werden. Diese Mehrplattenverdichter sind Erzeugnisse der Firma M. Böschung, Schmitten/Fr, Schweiz. Was die zweite Gruppe betrifft, sind darin nur jene Mehrplattenverdichter dargestellt, welche zum Vergleich mit der ersten Gruppe dienen. Der Vorzug der ersten Gruppe liegt in der Möglichkeit, als Anbaugeräte für Traktoren und Lastwagen zu dienen, die letzten, aber, sind auch ohne diese Anbaugeräte für andere Zwecke in der Forstwirtschaft verwendbar. Der im Gelände ausgeführte und in diesem Artikel beschriebene Versuch beweist, dass die erste Gruppe günstige Resultate der Verdichtungsqualität im Vergleich mit der zweiten Gruppe ergibt, und deswegen erfolgreich bei dem Bau und Unterhaltung der Waldwege verwendbar ist. LITERATURA 1. Ferenšča k M.: Mehanizacija u građevinarstvu, Tehnička knjiga, Zagreb I960. 2. Jeliči ć VI.: Problematika izgradnje šumskih putova, Narodni šumar, 3/4 1966. 3. Hafne r F.: Der Holztransport, Österreichischer Agrarverlag, Wien 1963. 4. Joksi ć Zdr.: Neke razlike u primeni opita sa pločom kod ispitivanja nosivosti kolovoznih konstrukcija, Ceste i mostovi, 7/9, 1965. 5. M. Böschung, Schmitten (Fr.) Švicarska — prospekt i fotografije. 6. Neumann : Der neuzeitliche Strassenbau, vierte Auflage, Springer, Berlin 1959. 7. Privremeni tehnički uslovi za izradu cesta u SR Hrvatskoj. Ceste i mostovi, 5/6, 1963. |