DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 1-2/1968 str. 48     <-- 48 -->        PDF

2.
Smatramo da su veće visine predstavnika populacija Bakovci u odnosu na
predstavnike populacije Lipovljani uvjetovane prisustvom velikog broja
heterozigotnih individua, odnosno relativno manje visine kod predstavnika
populacije Lipovljani rezultat su velike frekvencije homozigota. (Predpostavljamo
da su heterozigoti za boju izbojka, heterozigoti i za visine).
3.
Uslijed vrlo jake kompeticije tokom druge vegetacijske periode nismo dobili
realne veličine za nasljednost visina. Na temelju izračunate nasljednosti
od 7´% (Bakovci) te 6,5% (Lipovljani) dobivamo i malu genetsku dobit.
Na temelju širina varijabilnosti s obzirom na visine u populacijama Bakovci
bilo bi realno očekivati veće genetsko poboljšanje u ovoj i slijedećoj
generaciji od izračunate: AG = 0,31 m. Kod populacije Lipovljani ne može
se očekivati veće genetsko poboljšanje niti u ovoj a ni u slijedećoj generaciji.
4.
Izračunavanjem nasljednosti broja grana pomoću linearne regresije majka
— potomstvo dobili smo za populaciju Lipovljani rezultat veći od 100%
(115%). Dobiveni rezultat je nerealan a može se tumačiti prisustvom materinskog
efekta. Nasljednost spomenutog svojstva za populaciju Bakovci nismo
računali pošto smo kod računanja linearne regresije majka — potomstvo
(broj grana po m´) dobili negativnu vrijednost za regresioni koeficijent
bi.
5.
Dobiveni rezultati.za nasljednost broja grana ukazuju na činjenicu da je
broj grana kod bijele vrbe (S. alba L.) u manjoj mjeri uvjetovan naslijeđem
nego okolinom.
LITERATURA


1.
Albensk i j, V. S. (1951): Itogi gibridizacii listvenic, ktjonov, il´ movih i jasenej.
Akad. Nauk SSSR — Trudy Inst. Lesa, 8, pp. 88—93.
2.
Alben´ s kij , V. S. (1959): Selekcija drevesnyh porod i semenovodstvo. Goslesbumizdat.,
Moskva — Leningrad, 306 pp.
3.
Allard , R. W. (1960): Principles of Plant Breeding, N. York, 485 pp.
4.
Anderss o n, E. (1965): Tne Selection of Plus Trees in Sweden, IUFRO Meeting,
Zagreb, 13—17. September 18 pp.
5.
Bingham, R. T., S q u i 11 a c e, A. E. and J. W. Wright (I960): Breeding
Blister Rust Resistent Western Whi.e Pine. Silvae Genetica 9, pp. 33—41.
C. C all ah am, R. Z. and H a s e 11, A. A. (1961): Pinus ponderosa Height Growth
of Wind — pollinated Progenies. Silvae Genetica 10, Heft 2, pp. 32—43.
7.
Ca 11 ah am, R. Z. and D u f f i e 1 d, J. W. (1962): Heights of Selected Ponderosa
Pine Seedlings during 20 years. Procedings of a Forest Genetics Workshop,
Macon, pp. 10—13.
8.
Callaham , R. Z. (1964): Provenance Research: Investigation of Genetic Diversity
Associated wi.h Geography. Unasylva, (18) 73—74, pp. 40—50.
9.
Campbell . R. K. (1961): Phenotypic Variation and some Estimates of Repeatability
in Branching Characteristics of Douglas-Fir. Silvae Genetica 10, pp.
109—118.
10.
Cech, F. C.-R. Stone-Cupher and B. Zobel (19(32): Early Results from
the Co-operative Loblolly Pine Heritability study. Procedings of a Forest Genetics
Workshop, Macon, pp. 64—66.
11.
Dor m an, K. W. (1952): Hereditary Variation as the Basis for Selecting Superior
Forest Trees. U. S A. Forest Service, No. 15, 88 pp.
12.
Eh rem berg, C. E. (1963): Genetics Variation in Progeny Tests of Scots Pine
(Pinus silvestris L.), Stud. For. Succ. 10, 1—135 pp.
13.
Emrović , B.: Biometrika, skripta, Zagreb.
46