DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-2/1968 str. 48 <-- 48 --> PDF |
2. Smatramo da su veće visine predstavnika populacija Bakovci u odnosu na predstavnike populacije Lipovljani uvjetovane prisustvom velikog broja heterozigotnih individua, odnosno relativno manje visine kod predstavnika populacije Lipovljani rezultat su velike frekvencije homozigota. (Predpostavljamo da su heterozigoti za boju izbojka, heterozigoti i za visine). 3. Uslijed vrlo jake kompeticije tokom druge vegetacijske periode nismo dobili realne veličine za nasljednost visina. Na temelju izračunate nasljednosti od 7´% (Bakovci) te 6,5% (Lipovljani) dobivamo i malu genetsku dobit. Na temelju širina varijabilnosti s obzirom na visine u populacijama Bakovci bilo bi realno očekivati veće genetsko poboljšanje u ovoj i slijedećoj generaciji od izračunate: AG = 0,31 m. Kod populacije Lipovljani ne može se očekivati veće genetsko poboljšanje niti u ovoj a ni u slijedećoj generaciji. 4. Izračunavanjem nasljednosti broja grana pomoću linearne regresije majka — potomstvo dobili smo za populaciju Lipovljani rezultat veći od 100% (115%). Dobiveni rezultat je nerealan a može se tumačiti prisustvom materinskog efekta. Nasljednost spomenutog svojstva za populaciju Bakovci nismo računali pošto smo kod računanja linearne regresije majka — potomstvo (broj grana po m´) dobili negativnu vrijednost za regresioni koeficijent bi. 5. Dobiveni rezultati.za nasljednost broja grana ukazuju na činjenicu da je broj grana kod bijele vrbe (S. alba L.) u manjoj mjeri uvjetovan naslijeđem nego okolinom. LITERATURA 1. Albensk i j, V. S. (1951): Itogi gibridizacii listvenic, ktjonov, il´ movih i jasenej. Akad. Nauk SSSR — Trudy Inst. Lesa, 8, pp. 88—93. 2. Alben´ s kij , V. S. (1959): Selekcija drevesnyh porod i semenovodstvo. Goslesbumizdat., Moskva — Leningrad, 306 pp. 3. Allard , R. W. (1960): Principles of Plant Breeding, N. York, 485 pp. 4. Anderss o n, E. (1965): Tne Selection of Plus Trees in Sweden, IUFRO Meeting, Zagreb, 13—17. September 18 pp. 5. Bingham, R. T., S q u i 11 a c e, A. E. and J. W. Wright (I960): Breeding Blister Rust Resistent Western Whi.e Pine. Silvae Genetica 9, pp. 33—41. C. C all ah am, R. Z. and H a s e 11, A. A. (1961): Pinus ponderosa Height Growth of Wind — pollinated Progenies. Silvae Genetica 10, Heft 2, pp. 32—43. 7. Ca 11 ah am, R. Z. and D u f f i e 1 d, J. W. (1962): Heights of Selected Ponderosa Pine Seedlings during 20 years. Procedings of a Forest Genetics Workshop, Macon, pp. 10—13. 8. Callaham , R. Z. (1964): Provenance Research: Investigation of Genetic Diversity Associated wi.h Geography. Unasylva, (18) 73—74, pp. 40—50. 9. Campbell . R. K. (1961): Phenotypic Variation and some Estimates of Repeatability in Branching Characteristics of Douglas-Fir. Silvae Genetica 10, pp. 109—118. 10. Cech, F. C.-R. Stone-Cupher and B. Zobel (19(32): Early Results from the Co-operative Loblolly Pine Heritability study. Procedings of a Forest Genetics Workshop, Macon, pp. 64—66. 11. Dor m an, K. W. (1952): Hereditary Variation as the Basis for Selecting Superior Forest Trees. U. S A. Forest Service, No. 15, 88 pp. 12. Eh rem berg, C. E. (1963): Genetics Variation in Progeny Tests of Scots Pine (Pinus silvestris L.), Stud. For. Succ. 10, 1—135 pp. 13. Emrović , B.: Biometrika, skripta, Zagreb. 46 |