DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1968 str. 47 <-- 47 --> PDF |
ni koeficijent bi > 2,58 . 0,99983 = 0,25795**. Koeficijent korelacije r u ovom slučaju iznosi r = 0,2540 i on je visoko signifikantan : t = 5,3830***. Kada smo u račun uzeli podatke za broj grana po m´, umjesto podataka koji su se odnosili na broj grana po biljci, dobili smo vrijednost koja je također bila visoko signifikantna (bi = 6,4547, b > 2,58 . 0,6196 = 1,5926**). Regresioni pravci su prikazani na grafikonu 5. Kod računanja regresionog koeficijenta za populaciju Bakovci na temelju podataka o broju grana po m´, dobili smo negativnu vrijednost regresionog koeficijenta: bi = —8,6409; ob = 2,6514, pa je [bi] > 2,58 . 2,6514 = 6,8406**. Kako je vrijednost regresionog koeficijenta bi za populaciju Bakovci bila negativna to za tu populaciju nasljednost toga svojstva nismo ni računali iz apsolutnih iznosa broja grana za roditelje i njihovo dvogodišnje potomstvo. Mogli smo unaprijed predpostaviti da ćemo za populaciju Lipovljani kod računanja nasljednosti broja grana dobiti mnogo bolje rezultate nego za populaciju Bakovci. Naime, majčinska stabla s kojih je sabrano sjeme bila su rubna stabla pa je fenotip spomenutog svojstva kod tih stabala bio u velikoj mjeri rezultat djelovanja nasljeđa a u manjoj mjeri okoline. Sa majčinskim stablima iz populacije Bakovci bio je obrnut slučaj, pošto su majčinska stabla u ovoj populaciji rasla u potpunom sklopu. Ovaj nam primjer lijepo ilustrira činjenicu da je spomenuto svojstvo u velikoj mjeri uvjetovano1 okolinom a u manjoj mjeri nasljeđem. Teško je u ovom času reći koji sve vanjski faktori utječu na čišćenje debla od grana, no možemo predpostaviti da je to u prvom redu sklop koji djeluje u interakciji s kutom insercije grana. Kako se može tumačiti dobiveni rezultat za nasljednost broja grana od 115% kojeg smo izračunali za populaciju Lipovljani? Prema W r i g h t-u (52) izračunavanje nasljednosti regresijom majka — potomstvo često puta se dobivaju nerealni rezultati. Regresija od oca na potomstvo daje realnije rezultate. Naime, kod računanja nasljednosti se predpostavlja da polovinu vrijednosti križanja potomstvo dobiva od majke a polovinu od oca. No, često puta je vrijednost križanja, dobivena preko majke, veća od vrijednosti križanja koje je potomstvo dobilo od oca. Pojavu kada potomstvo dobiva veći dio aditivne variance po majci nego po ocu, nazivamo matroklinim efektima. Smatra se da se određeno svojstvo nasljeđuje matroklinarno u slučaju ako recipročni hibridi između dva roditeljska para nisu identični, a broj kromosoma im je isti (Lorkovi ć 27). Imamo nekoliko primjera koji su poznati u literaturi za matroklino nasljeđivanje. Tako Lorkovi ć navodi primjer križanja koje je proveo v. Wettstei n s vrstama Funaria mediterranea i Funaria hygrometrica, kod čega su dobiveni recipročni hibridi koji su se razlikovali međusobno, tj. uvijek su sličili majci. Prema Single ton-u (36) matroklino nasljeđivanje konstatirano je i kod životinja. ZAKLJUČAK 1. Na temelju analize varijabilnosti visina u populacijama Bakovci i Lipovljani te u njihovom generativnom potomstvu možemo zaključiti da se u ovom slučaju radi o genetskoj varijabilnosti. Do tog zaključka smo došli na osnovi visoko signifikantnih razlika za visine kod odraslih populacija Bakovci i Lipovljani te kod njihova generativnog potomstva u korist predstavnika populacije Bakovci. |