DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1968 str. 42 <-- 42 --> PDF |
II BROJ GRANA 2. Varijabilnost i nasljednost broja grana 2.1. Metoda rada. Broj je grana određivan brojenjem u odraslim populacijama Bakovci i Lipovljani te u jednogodišnjem i dvogodišnjem generativnom potomstvu koje potječe iz navedenih populacija. Kod jednogodišnjih sijanaca iz obje populacije granatost smo izražavali prosječnim brojem grana po biljci. Za dvogodišnje generativno potomstvo te za odrasle populacije granatost je izražena kvocijentom između broja grana i visine biljke u metrima, tj. brojem grana na jedinicu visine. Kod jednogodišnjeg i dvogodišnjeg generativnog potomstva uzimane su u obračun sve grane. Kod odraslih populacija Bakovci i Lipovljani uzimane su samo grane deblje od oko 7 cm na bazi i to na temelju okularne procjene. Nadalje, uzimali smo samo one grane koje su direktno izbijale iz osi debla (odnosno rašlji), dakle primarne grane. U svim slučajevima broj grana se određivao za vrijeme vegetacijskog mirovanja. Nasljednost broja grana računali smo pomoću linearne regresije jedan roditelj — dvogodišnje generativno potomstvo. Izračunavan je iznos regresionog koeficijenta bi te njegova signifikantnost. Računat je i iznos i koeficijenta b2 te koeficijenta korelacije r. Izračunavala se također i signifikantnost koeficijenta korelacije r. Regresioni pravci također su prikazani i grafički. Kod ro>ditelja i potomstva računali smo s apsolutnim iznosima broja grana. Iznos regresionih koeficijenata bi i bs te koeficijenata korelacije r računali smo i na drugi način. Naime, rekli smo da smo u prvom slučaju računali nasljednost pomoću apsolutnih iznosa broja grana za roditelje i njihovo generativno potomstvo. U drugom slučaju i za roditelje i za njihovo potomstvo izrazili smo granatost brojem grana po metru visine. Signifikantnost regresionog koeficijenta bi te korelacionog koeficijenta r također je i u ovom slučaju izračunavana. 2.2. Rezultati istraživanja i diskusija 2.2.1. Varij abilnost U tabeli 2 prikazani su rezultati statističke obrade podataka za broj grana u odraslim populacijama Lipovljani i Bakovci te u njihovom generativnom potomstvu. Broj grana po metru visine odnosno po biljci prikazan je na grafikonu 3 te tabelama 3, 4 i 5. Na temelju rezultata iznesenih u tabeli 2 i na grafikonu 3 možemo zaključiti slijedeće: jednogodišnji sijanci iz populacije Bakovci granatiji su od sijanaca iste starosti iz populacije Lipovljani. Aritmetička sredina za populaciju Lipovljani iznosi 0,2063 grana po biljci a za populaciju Bakovci 0,6544 grane. Spomenute aritmetičke sredine se visoko signifikantno razlikuju. Na kraju druge vegetacijske periode situacija se izmijenila. Broj grana po metru visine kod biljaka iz populacije Lipovljani veći je nego kod biljaka iz populacije Bakovci. Za populaciju Bakovci aritmetička sredina iznosi: X = 4,1880 komada grana/m , a za populaciju Lipovljani X = 4,7902 komada grana/ m´. Aritmetičke sredine se signifikantno ne razlikuju. |