DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1968 str. 39 <-- 39 --> PDF |
KUHULATIVNE RELATIVNE FREKVENCIJE -1 GODIŠNJE GENERATIVNO POTOMSTVO POPULACIJA BAKOVCI I UPOVUANI VISINE iKUMULATIVNE RELATIVNE FREKVENCIJE 2 GODIŠNJE GENERATIVNO POT011STVO POPULACIJA BAKOVCI I LIPOVLJANI VISINE // FMKVtNOKfPOSTOTCI) FBEKVtOCnEIPWSTOTCII jevamo pojavu kada kod križanja rasa odnosno vrsta predstavnici F2(F„) generacije poprimaju vrijednosti za određeno svojstvo koje su veće od najvećih i manje od najmanjih vrijednosti za to isto svojstvo kod predstavnika djedovske generacije. U našem slučaju radi se, prema rezultatima koje smo dobili za boju izbojka, o F2(F„) generaciji međuvrsnih hibrida bijele i krhke vrbe, ali našu hipotezu ne možemo dokazati pošto ne poznajemo širine varijabilnosti za čiste vrste S. alba L. i S. fragilis L. Zbog toga ćemo moći pristupiti dokazivanju hipoteze o transgresionoj varijabilnosti samo na temelju rezultata kontrolirane hibridizacije između čistih vrsta s jedne strane te njihovih međuvrsnih hibrida s druge strane. 1.2.2. Nasljednost. Po H. H. Hattemer-u (16) nasljednost za visine prema različitim autorima za različite vrste šumskog drveća kreće se u širokim granicama od 8´% (Matthew s 1960. godine za dvogodišnje hibride L. europae x L. leptolepis) pa do 86´% (Ster n 1962. godine kod Betula verucosa za dvogodišnje generativno potomstvo). Interesantno je napomenuti da je Ster n u drugom eksperimentu s istom vrstom kod iste starosti dobio nasljednost od 0%, a kod starosti od 3 godine 25,(,/o, 4 godine 53%, 5 godina 62%. Nasljednost visina linearnom regresijom roditelji četverogodišnje generativno potomstvo za vrstu Pinus monticola računao je Squillac e 1960. godine (Hat tem er 16) te dobio vrijednosti koje su se kretale od 8 do 21%. Kao što vidimo iz citirane literature pravilna procjena nasljednosti visina zavisi cd više faktora a to su: eksperiment, vrsta, starost itd. 37 |