DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1968 str. 36     <-- 36 -->        PDF

čaju na temelju signifikantno većih visina za jedno- i dvogodišnje generativno
potomstvo koje potječe iz populacije Bakovci, a koje je uzgojeno pod istim stanišnim
prilikama i pod istim uzgojnim tretmanom kao i potomstvo populacije
Lipovljani, može se zaključiti da su u ovom slučaju signifikantno veće visine u
odrasloj populaciji Bakovci rezultat u prvom redu genetskih, a onda stanišnih
prilika.


Slika 1.
Dvogodišnji sijanci bijele vrbe (S. alba L.) populacije Bakovci (lijevo)
i Lipovljani (desno)


Veće visine koje postižu predstavnici iz populacije Bakovci u odnosu na
predstavnike populacije Lipovljani kod iste starosti, mogu se tumačiti na temelju
rezultata koji su izneseni u radnji o genetskoj varijabilnosti i nasljednosti
boje izbojaka kod bijele odnosno krhke vrbe (25). U spomenutoj radnji
citiran je Wrigh t koji navodi da se hibridna snaga može manifestirati samo
u onim populacijama u kojima je frekvencija heterozigota velika, a homozigota
mala. U populaciji Bakovci frekvencija heterozigota (s obzirom na boju izbojaka)
je velika, a homozigota relativno malena. U populaciji Lipovljani je obrnut
slučaj: frekvencija homozigota — recesiva je relativno´ velika u odnosu na
frekvenciju heterozigota. S obzirom na činjenicu da se u našem slučaju radi


o međuvrsnim hibridima bijele i krhke vrbe, pred postav ljamo da su heterozigO´ti
za boju izbojaka u isto vrijeme heterozigoti za visine, u populaciji Bakovci
postoje svi preduvjeti za ispoljavanje hibridne snage, a u populaciji Lipovljani
je obrnut slučaj. Signifikantno manje visine u populaciji Lipovljani u
odnosu na populaciju Bakovci kod odraslih populacija te kod njihova generativnog
potomstva možemo tumačiti i činjenicom što je populacija Bakovci dio
velike populacije bijele vrbe koja se kontinuirano prostire duž rijeke Drave,
a populacija Lipovljani malena te dobro izolirana sastojinama hrasta lužnjaka
i poljskog jasena. U velikim populacijama rijetko dolazi do veće frekvencije
homozigota jer je mogućnost oplodnje u srodstvu (inbreeding) vrlo malena.
Obratno je s populacijom Lipovljani. Zbog njezinih navedenih karakteristika
oplodnja u srodstvu u toj i sličnim populacijama je dosta česta, uslijed čega