DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1968 str. 34 <-- 34 --> PDF |
gojeno iz sjemena sakupljenog sa četiri majčinska stabla, a populacija Lipov- Ijani s potomstvom od šest majčinskih stabala. Sijanci su uzgajani na substratu koji je predstavljao smjesu kremenog pijeska i mulja (1 : 1). Konstantno vlazenje substrata osigurano je posredstvom vunenih fitilja jednim krajem umočenih u posudu sa vodom dok im je drugi kraj bio na dnu salonitnog sandučića sa substratom. Pikiranje sijanaca na gredice iz populacije Lipovljani i Bakovci vršeno je u istim razmacima i to: razmaci između redova bili su 30 cm. a unutar redova (između biljaka) 20 cm. U pikiralištu su ostali do konca druge vegetacijske. periode. Podaci za visine jednogodišnjih i dvogodišnjih sijanaca iz obje populacije kao i za odrasle populacije obrađeni su statistički. Varijabilnost visina je prikazana i grafički na taj način što smo za svaku pojedinu populaciju izračunali kumulativne relativne frekvencije za pojedine klase visina a zatim ih nanijeli na Hagenov papir. U tom slučaju smo na ordinatnu cs nanijeli visine a na apscisnu os kumulativne relativne frekvencije. Nasljednost visina za populaciju Bakovci i Lipovljani računata je pomoću linearne regresije jedan roditelj — dvogodišnje generativno potomstvo. Dvostruka vrijednost izračunatog regresionog koeficijenta bi u ovom slučaju nam predstavlja nasljednost.. Kako naša majčinska stabla nisu bila jednake starosti izračunali smo kod populacije Lipovljani i Bakovci tzv. korigirane visine koje smo koristili kod računanja linearne regresije. Korigirane visine za majčinsko stabla iz populacije Lipovljani računate su na slijedeći način: izračunat je prosječni godišnji visinski prirast za stablo broj 4 i to tako da smo njegovu totalnu visinu dijelili s brojem godina. Tako izračunati prosječni godišnji visinski prirast za majčinsko stablo broj 4 množili smo razlikama između 114 (starost stabla broj 4) i starosti ostalih majčinskih stabala. Tako dobiveni umnošci dođavani su stvarno izmjerenim visinama pojedinih majčinskih stabala. U populaciji Bakovci tri majčinska stabla su iste starosti a četvrto stablo je deset godina mlađe. Njegovu visinu morah smo izračunati aproksimativno za starost od 25 godina. To smo učinili na slijedeći način: izračunali smo aritmetičku sredinu visina za tri majčinska stabla kod starosti od 25 godina, podijelili je s 25 te tako izračunali srednji visinski godišnji prirast za navedena tri stabla. Taj kvocijent pomnožen s 10 dodan je stvarno izmjerenoj visini majčinskog stabla broj 4 (aproksimirana visina nije nerealna pošto u populaciji ima stabala kojih je visina 32 m). Podaci su dani u tabeli 2 (Šum. List 5—6, 67. str. 220). Računat je iznos i drugog regresionog koeficijenta b? kao i koeficijenta korelacije r. Koeficijenti regresije bi i ba te koeficijent korelacije r prikazani su također i grafički. Izračnavala se i signifikantnost za regresivni kceficijenat bi i koeficijent korelacije r. 1.2. Rezultati istraživanja i diskusija 1.2.1. Varijabilnost . U tabeli 1 dani su rezultati statističke obrade podataka za visine kod odraslih populacija Bakovci i Lipovljani te za njihovo jedno- i dvogodišnje generativno potomstvo. |