DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1968 str. 33 <-- 33 --> PDF |
Prema Wright-u (52) takav način računanja nasljednosti zbog materinskog efekta daje često puta nepouzdane rezultate. Pouzdanije rezultate daje korelacija half-siba i regresija od oca na potomstvo. Full-sibs korelacija je najpouzdanija i daje gornju granicu nasljednosti. Treba još naglasiti da svaki eksperiment nije podesan za računanje nasljednosti, pa je zato potrebno pažljivo razmotriti metodiku pokusa kako bi se genetski utjecaji mogli točno razdvojiti od utjecaja okoline. Razlikujemo nasljednost u užem smislu i nasljednost u širem smislu. Nasljednost u užem smislu je odnos aditivne genetske varijance prema totalnoj fenotipskoj varijanci, a pod nasljednosti u širem smislu podrazumijevamo odnos ukupne genotipske vanjance prema totalnoj fenotipskoj varijanci. Nasljednost u užem i širem smislu možemo prikazati slijedećim formulama: u užem smislu: u širem smislu: VA VA + VD + V,i h2\8 = , h2B8 = . VE VE Kako se stupanj veze između fenotipskih vrijednosti i vrijednosti križanja mjeri nasljednošću, to je jasno da bez poznavanja stupnja nasljednosti pojedinog svojstva ne može biti ni dobrog programa za oplemenjivanje s obzirom na to svojstvo. I VISINE 1. Varijabilnost i nasljednost visina populacija Bakovci i Lipovljani 1.1. Metoda rada. Izmjere visina vršili smo kod obiju populacija pomoću visinomjera Blumme-Leiss za vrijeme zime godine 1966. Populaciju Bakovci predstavlja dobro sklopljena sastojina u kojoj nije bilo većih uzgojnih zahvata. Putem kompeticije vršeno je izlučivanje stabala po visinskim klasama. Budući da je vrba heliofilna vrsta, potištena stabla su se sušila. Samo posušena stabla uklanjala su se iz sastojine. Moglo bi se reći da je sklop potpun. Reprezentanti za uzorak iz kojega je statistički obračunata varijabilnost visina uzimani su metodom slučajnosti i to tako da smo uzimali samo ona stabla koja su pala u pravac, davan busoiom. Iz te populacije na ovaj je način uzeto ukupno 100 uzoraka na potezu dugom oko 1 km. U populaciji Lipovljani uzorke smo uzimali u odjelima 76 i 77 gdje je sklop bio približno isti kao kod populacije Bakovci. U tim odjelima osim -stabala izraslih iz sjemena ima dosta stabala koja su nastala od izbojaka iz pa njeva. U navedenoj sastojini uzorci su se uzimali na isti način po istom principu kao i u populaciji Bakovci s time da su visine mjerene samo kod stabala koja su bila sjemenskog porijekla. Broj uzoraka i za tu populaciju bio je također 100 komada. Visine su mjerene i na jednogodišnjem i na dvogodišnjem generativnom potomstvu koje potječe iz tih populacija, a koje je uzgojeno u vrtu Zavoda za šumarsku genetiku i dendrologiju Šumarskog fakulteta u Zagrebu. Populacija Bakovci nam je u ovom slučaju bila reprezentirana s potomstvom koje je uz |