DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1968 str. 32     <-- 32 -->        PDF

mjeri se nasljednošću. Prema A 11 a r d-u (3) stupanj nasljednosti specificira
dio totalne varijabilnosti koja se može pripisati genetskim uzrocima. Nasljednost
je definirana kao odnos aditivne genetske varijance prema fenotipskoj varijanci:


VA
h2 = , a to je isto što i regresija od vrijednosti križanja na fenotipsku


VP


vrijednost
h2 = bAp


Ova formula je nešto pojednostavljena. Prema M e r g e n-u (29) nasljednost je
jednaka:


H = gdje je
0*G + ff2D + ff2.T + °*En + °"2E


c2(i = aditivna genetska varijanca;


ff2]) = varijanca dominance;
ff2j


= varijanca uzrokovana epistazom;
C-´KH = varijanca uzrokovana interakcijom i
ff2E = varijanca uzrokovana okolinom.


Kod računanja nasljednosti gornju formulu pojednostavljujemo predpostavljajući
da u našem eksperimentu nije prisutna dominanca, epistaza i interakcija,
pa onda dobivamo slijedeću formulu:


c-2,; c´h; VA
H = = = = h2 gdje je o"2<; aditivna genetska variff2G
_|_ ff2E tf2p v r


janca (računa se iz kovarijance), c2p = <^G + o"2i;, fenotipska varijanca koja je
jednaka genotipskoj plus varijanci okoline. Prema tome, konačno nam ostaje
izraz:


cov. (roditelj — potomstvo)
h2 = , a to je izraz za regresioni koeficijent.
var. roditelja


Vidakovi ć (47) daje slijedeću tabelu za računanje nasljednosti:


Srodnic i Kovarijanca Regresija (b) ili
Korelacija (t)


Potomstvo i jedan roditelj 1/2 V,\ b = 1/2 h2
Potomstvo i prosječni roditelj 1/2 VA b = h2
Half — sibs 1/4 VA t = 1/4 h2
Full — sibs 1/2VA + l/4VD + VEC t > 1/2 h2


Pošto u našem eksperimentu imamo poznatog jednog roditelja (majka) i
potomstvo to ćemo za računanje nasljednosti visina i broja grana upotrijebiti
regresionu analizu s time da će nam dvostruka vrijednost regresionog koeficijenta
bi predstavljati nasljednost.


30