DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1968 str. 31 <-- 31 --> PDF |
mjene frekvencije gena u populaciji s time da u njoj raste frekvencija homozigota. Druga grupa procesa u populacijama koji uzrokuju promjenu frekvencije gena i genotipova su disperzioni procesi. Mogu se predvidjeti po količini, ali su slučajni po pravcu. Disperzioni procesi imaju za posljedicu: a) diferencijaciju između subpopulacija; b) redukciju genetske varijabilnosti unutar malih populacija (genetic drift), te porast frekvencije homozigota i smanjenje frekvencije heterozigota. Kao rezultat spomenutih procesa nastaje diferencijacija između predstavnika određenih lokaliteta kao i između sukcesivnih generacija. Varijabilnost može biti kontinuirana i diskontinuirana. Kod kontinuirane varijabilnosti prijelazi su postepeni. Postepeni prijelazi nas upućuju na kvantitativnu varijabilnost dok nas diskontinuitet varijabilnosti nekog svojstva upućuje na varijabilnost kvalitativnog karaktera. NASLJEDNOST Prema E 11 i o t-u (Žufa 57) pod nasljednosti razumijevamo prijenos svojstava od roditelja na potomstvo. To je svojstvo živih bića da su slični svojim precima. Prvi je uspio protumačiti načine nasljeđivanja Grego r Mende l 1865. godine koji je naučno tumačio nasljeđivanje pojedinih svojstava. Postavio je fundamentalne zakone nasljeđivanja, a to su: zakon uniformnosti Fi generacije, zakon cijepanja (ili segregacije) svojstava u F* generaciji, te zakon čistoće nasljeđivanja nasljednih faktora. Na temelju izgleda potomstva u Fi generaciji i cijepanja svojstava u F-; generaciji donosimo zaključke o karakteru nasljeđivanja određenog svojstva (dominantno — recesivno i intermediarno). Kod poljoprivrednog bilja i šumskog drveća varijabilnost većine ekonomski važnih svojstava je kvantitativnog karaktera. Mendelovi zakoni nasljeđivanja mogu objasniti i nasljednost kvantitativnih svojstava (A 11 a r d 3). U takvom slučaju radi se o više pari sličnih gena koji imaju zajednički kumulativni efekt na neko svojstvo. No, i u ovom slučaju nove kombinacije u potomstvu mogu nastati samo kao rezultat segregacije gena koje se vrši po Mendelovim zakonima. Prema tome osnovne principe nasljeđivanja kvantitativnih svojstava možemo primijeniti i kod proučavanja nasljeđivanja kvantitativnih svojstava, tj. mogu se primijeniti u šumarstvu kod proučavanja nasljeđivanja ekonomski važnih svojstava šumskog drveća. PROBLEMI ODREĐIVANJA PARAMETRA NASLJEDNOSTI KOD KVANTITATIVNE VARIJABILNOSTI Prema Vidaković u (47) najvažnija funkcija nasljednosti kod genetskih izučavanja mjernih karaktera je izražavanje pouzdanosti fenotipske vrijednosti kao vodilje vrijednosti križanja. Samo fenotipske vrijednosti individuuma mogu se direktno mjeriti, ali vrijednost križanja determinira njihov utjecaj na slijedeću generaciju. Zbog toga, ako izaberemo određene individuume kao roditelje na temelju njihovih fenotipskih vrijednosti, naš uspjeh u promjeni određenih svojstava u populaciji može se proreci samo uz znanje stupnja veze između fenotipđkih vrijednosti i vrijednosti križanja. Taj stupanj veze |