DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-2/1968 str. 29 <-- 29 --> PDF |
VARIJABILNOST I NASLJEDNOST VISINA I BROJA GRANA KOD BIJELE VRBE (Salix alba L.) POPULACIJA BAKOVCI I LIPOVLJANI Magistarska radnja* (skraćeno) II dio Mr. A. KRSTINlC, dipl. inž. šumarstva UVOD Nasljednost i genetsku varijabilnost svojstva kvantitativnog i kvalitativnog karaktera kod šumskog drveća proučavali su na generativnom potomstvu dobivenom od pojedinačnih stabala nakon slobodnog oprašivanja ili pak kontrolirane hibridizacije slijedeći autori: Matthews , 1960; Stern , 1960; Squillace, 1960; C a 11 a h a m, 1961; T o d a, 1958, 1963; Burton V. Barnes, 1962; C. E. E h r e n b e r g, 1963; Sivecki i Giertych, 1965 i drugi. Naša istraživanja genetske varijabilnosti i nasljednosti odnosit će se na odrasle populacije bijele vrbe (Salix alba L.) Bakovci i Lipovljani te na njihovo generativno potomstvo1. Kod populacije Bakovci biljke su uzgojene iz sjemena nastalog slobodnim oprašivanjem a koje je sabrano od 4 majčinska stabla dok je kod populacije Lipovljani sjeme sabrano te uzgojeno generativno potomstvo od 6 majčinskih stabala. Svojstva koja ćemo proučavati bit će visine i broj grana. Prije nego što prijeđemo na razmatranje konkretne problematike koju tretira ova radnja, potrebno je da kažemo nešto o varijabilnosti te o nasljednosti. Pod varijabilnosti podrazumijevamo nejednakost, raznolikost individua koji pripadaju istoj vrsti, rasi ili populaciji (Lorkovi ć 27). Na varijabilnost utječu dvije velike grupe faktora: vanjsk i faktor i (okolina) i unutrašnji faktori, sadržani u samom organizmu. Unutrašnji faktori u interakciji s faktorima sredine određuju izgled nekog individuuma, njegov fenotip. Varijabilnost unutar jednog klona je varijabilnost koja je uvjetovana faktorima okoline. Naprotiv varijabilnost unutar jedne cijele vrste, rase ili populacije je zajednički rezultat nasljeđa i djelovanja faktora okoline. Varijabilnost unutar jednog klona je nenasljedna varijabilnost. Varijabii * Istraživanja su financirana od strane Republičkog fonda za naučni rad SRH. 27 |