DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1968 str. 18 <-- 18 --> PDF |
za 1 dijapozitiv) onda je efekat E = 3,2 (vidi najvišu ordinatu grafa u si. 5) Ako je uslijedilo novo aerosnimanje onda je E = 1,0 dakle troškovi gotovo isti kao za normirane geodetske radove pri uređivanju šuma. Ne baš apsolutno veliki troškovi novog aerosnimanja djeluje nepovoljno u usporedbi sa razmjerno malim troškovima terestričkih geodetskih radova, koji su prilagođeni potrebama šumarstva. No još uvijek postoji bitna razlika u tome da je šumsko gospodarska karta dobivena fotogrametrijskim kartiranjem snabdjevena sa slojnicama. Što je broj JV suinvestitora za novo aerosnimanje veći to i efekt E raste. To znači, ukolito je novo aerosnimanje potrebno, radi postizavanja što većeg efekta, treba težiti za tim da se za isto područje nađe više investitora kao što je to već i bio slučaj kod nas, a i u svijetu se prakticira. Što se tiče identificiranja pojedinih fizionomskih jedinica kod gornjeg fotogrametrijskog kartiranja može se reći da su mjerilo snimaka, sezona snimanja i vegetacijska struktura pogodovali tome da nisu bila potrebna terestrička dopunska snimanja, koja bi, kad bi postojala, u određenom smislu smanjila spomenuti efekat. U pogledu rada na vanjskim međama treba reći da su ti velikim dijelom zastupljeni po troškovima u našim razmatranjima i to zato, jer su radovi u rubrici 16 i 17 tablice 1 ušli među one radove, koji se ne mogu nadomjestiti fotogrametrijskim kartiranjem (premda to nije uvijek slučaj); drugim riječima terestričko identificiranje vanjske međe (rubrike 16) i identifikacija čestica (rubrike 17) svojim odmjeravanjima u terenu omogućuju i fotogrametrijsko Kartiranje katastarske vanjske međe za slučaj da su granične humke ili kameni ostali nepreslikani na aerosnimcima ispod krošanja šumskog drveća kad su pod listom. U pogledu investicija za nabavku prikladnog instrumentarija pogodovala bi idealna integracija šumskih gospodarstava, koja bi zajedničkim ulaganjem sredstava učinila i taj problem neosjetljivim. ZAKLJUČAK Iskustva širom svijeta pokazuju da su koristi od primjene fotogrametrije u šumarstvu višestruke. Gotovo najveći efekt u pogledu smanjenja troškova i povećanja pouzdanosti mogućih podataka postiže se pri kartografskim radovima i to za potrebe uređivanja šuma, tipoloških istraživanja i projektiranja komunikacija. Smanjenje troškova primjenom stereofotogrametrije (instrumentima kao što su autografi, stereotop i si.) pri izradi šumsko gospodarskih karata u mjerilu 1 :10.000 veće je od trostrukog u usporedbi s čisto terestričkim metodama, čak ako se fotogrametrijski dobivene karte izrade i sa slojnicama. Primjenom jednostavnih metoda fotogrametrije jedne slike to je smanjenje još i veće. Postignuti efekt se odnosi na radove, koji traže oko 60°/Q sadašnjih troškova za geodetske radove pri uređivanju šuma. Neki naime kancelarijski radovi kao što su crtanja, obračun površina, te neki terenski radovi kao što je identifikacija čestica i slični ne mogu se nadomjestiti primjenom fotogrametrije (40l,/o radova po vrijednosti). Treba nastojati da se koriste postojeći aerosnimci. Ukoliko je potrebno novo aerosnimanje treba težiti da se ono obavi učešćem više investitora. Troškovi novog aerosnimanja — u odnosu na relativno niske troškove terestričkih |