DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1968 str. 14     <-- 14 -->        PDF

vršinu i isto mjerilo karte, a izraženi su također brojem sati pomoćnog taksatora
dakle radnim vremenom tog stručnjaka potrebnog pri fotogrametrijskim
radovima na izradi šumsko gospodarske karte. Ako je negdje dovoljan rad tehničara
ili se pojavljuje rad figuranata onda je — prema podacima Sekcije za
uređivanje šuma u Zagrebu — uzet odnos vrijednosti (cijene) jednog terenskog
sata tehničara (t) odnosno figuranta (f) u ovom odnosu prema pomoćnom tđkšatoru
(i3) i to:


is : t : f = 1 : 0,92 : 0,17 (7)


Uzme li se u obzir da su terenski sati skuplji (vredniji) od kancelarijskih
sati i to — prema prilikama u god. 1967. za službenike Sekcije Za uređivanješuma u Zagrebu za pomoćnog taksatora 1,8 puta, te 1,9 puta za tehničara
omjer (7) izražen kancelarijskim satima može se pisati u obliku


i.3 : t : f = 1,8 : 1,7 : 0,3 (8)
dakle svaki sat pomoćnog taksatora na terenu vrijedi (stoji) 1,8 sati njegova
rada (odnosno 1,7 sati is) u kancelariji, a figuranta 0,3 sati rada pomoćnog taksatora
na terenu. Svaki terenski sat pomoćnog taksatora množen je u daljnjem
razmatranju sa faktorom 1,8 da bi se dobili kancelarijski sati ,tehničara sa 1,7,
a jednog figuranta sa 0,3.


Odnos vrijednosti radnog sata za is i t u kancelariji izražen je omjerom
(Zagreb, 1967)
is : t == 1 : 0,86 (9)


Uzmimo dalje kao mjerilo troškova za izvršenje radova vrijednost (cijenu) jednog
kancelarijskog sata rada pomoćnog taksatora i primijenimo to na odgovarajuće
stavke u normama (prijedlog normi od 25. 5. 1967) Poslovnog udruženja
Šumsko privrednih organizacija Zagreb.


Kod toga (prema podacima Sekcije za uređivanje šuma Zagreb) uzimamo:


a) da prosječno na 165 ha jedinica šume dolazi 1 km vanjskih međa,


b) da 1 km dužine busolnih vlakova kod snimanja unutrašnjeg razdjeljenja
odgovara prosječno 31 ha površina sastojina,


c) ukupno dnevno radno vrijeme 7 sati,


d) srednje povoljne uvjete rada.


Za 1000 ha šumske površine ukupni troškovi geodetskih terestričkih radova
— prema spomenutim normama — iznose 809 kancelarijskih sati pomoćnog
taksatora (i to svi radovi pomoćnog taksatora, tehničara i figuranata).


K tome dolazi još neminovno neproduktivno radno vrijeme (instruktaža,
pripremni radovi, bolovanja, selidbe, kišni dani, te praznici), koje povisuju troškove.
Prema podacima iz Zagreba odnos produktivnog i neproduktivnog vremena
utvrđen je omjerom 74{,/o : 26®/o. Kako i kod fotogrametrijskih radova
može biti nešto neproduktivnog vremena (i to naročito prve tri stavke: instruktaža,
pripremni kancelarijski radovi, bolovanja) to se dobiveni broj sati 809 u
tablici 1 nije povisio kao da ima 26°/o nego samo 13% neproduktivnog radnog
vremena pri geodetskim terestričkim radovima tako, da smo dobili 884 sati
(troškova is) potrebnih za površinu od 1000 ha. Od toga otpada 520 sati na
one geogetske radove, koji se mogu i 364 sata, koji se ne mogu nadomjestiti
primjenom fotograme trije.