DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1968 str. 13 <-- 13 --> PDF |
III Za razmatrajja ekonomičnosti primjene fotogrametrije u šumarstvu stoje nam na raspoloženju bogati podaci Sekcije za uređivanje šuma u Zagrebu (iskustvene norme za taksacijske radove na revizijama osnovane među ostalim i na podacima od radova na 20 gospodarskih jedinica sa oko 50.000 ha površine), te podaci za kartiranja šumskih objekata fotogramerijskim metodama obavljenih u SR Hrvatskoj. Kod komparacije smo uzeli samo one faze, koje su strogo i usko međusobno komparabilne. Prethodno moramo istaknuti one karakteristike primjene fotogrametrije u šumarstvu, koje dalje navedene numeričke podatke još bolje razjašnjavaju te i potenciraju, a takve su naravi da ih je teško numerički definirati. Te opće karakteristike se mogu sažeti sa nekoliko značajnih činjenica: 1. fotogrametrijski stereomodel snimljenog područja daje izvanredan uvid u cjeline nekog šumskog područja obzirom na a) konfiguraciju b) pridolazak gospodarski važnijih vrsta drveća c) klasifikaciju pojedinih fizionomskih jedinica po uzrastu, sklopljenosti, te po orografskim karakteristikama (nadmorska visina, ekspozicija, inklinacija); 2. radovi na izradi šumsko gospodarskih i tipoloških karata obavljaju se znatnim dijelom samo u sobi što ima za posljedicu: a) da se veći dio radova na izradi kartografskih podloga može obavljati i izvan glavne terenske sezone, te b) sa personalom, koje nije radi bilokojeg razloga dovoljno kondicionirano za terenski rad; 3. na osnovu recentnih aerosnimaka dobiva se pouzdana predodžba o rasprostranjenosti i stanju šuma većinom zajedno sa konfiguracijom i topografskim detaljima unutar i oko šumskih objekata onako kako to odgovara sadašnjem momentu bez nekih zastarjelih podataka, koji se vjerojatno kod dosadašnjih radova često preuzimaju kao manje ili više sigurni. 4. I kod primjene fotogrametrije dolaze u obzir djelomično terestrički radovi, koji su relativno manjeg opsega, a svedeni su samo: a) na terensku interpretaciju tipova šuma ili na unutrašnju gospodarsku strukturu šuma, b) mjestimično određivanje orijentacionih tačaka, c) dopunska terestrička snimanja onih odsjeka, koji nisu na aerosnimcima jednoznačno definirani zbog neprikladne sezone snimanja, neprikladnog mjerila aerosnimaka, neprikladno´ odabrane emulzije originalnog negativa ili sličnog razloga. U daljnjemu se iznose podaci iz kojih je vidljiv stupanj ekonomičnosti primjene fotogrametrije u šumarstvu prema dosadašnjim iskustvima i to za one područje primjene gdje je taj stupanj moguće numerički odrediti, a to je područje kartografskih radova tj. onih radova, koji su spomenuti pod imenom geodetske"predradnje kod takascionih radova. Troškovi terestričkih geodetskih radova, izraženi su na osnovu iskustvenih normi u SR Hrvatskoj tako, da su ti troškovi izraženi brojem kancelarijskih sati pomoćnog taksatora (is) i to onim brojem sati, koji pokriva geodetske predradnje za površinu od 1000 ha šuma, te izradu šumsko gospodarske karte u mjerilu 1 :10.000. I troškovi fotogrametrijskih metoda odnose se na istu po |