DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1967 str. 9     <-- 9 -->        PDF

u zemlji — također naknadnom plansko-obračunskom predraspodjelom
tog salda radnim jedinicama omogućeno je da ostvare svoj dohodak bez obzira
na te poremećaje, isključivo ovisno o vještini i zalaganju njihova radnog kolektiva.


4) Iz svega što smo naveli u tač. 1., 2. i 3. — vidi se da se faktično pri
upotrebi navedenog prvog puta raspodjele dohotka između šumsko-privredne
organizacije i njezinih radnih jedinica faktičn i dohoda k utvrđuje samo
na nivou cjeline šumsko-privredne organizacije (faktični ukupni fondovi plus
faktični ukupni osobni dohoci, tj. faktični ukupni prihodi minus faktični troškovi
poslovanja). Faktično u centrali cjeline šumsko-privredne organizacije fiktivno
postoje sabirni računi »renti položaja i plodnosti«, »ekstra-dohotka uslijed razlika
organskog sastava tipičnih sredstava«, »redovnih fondova«, »promjena
cijena i tarifa«, »promjena instrumenata i mjera privredno-financijskog sistema
u zemlji« i si. Ti fiktivni »sabirni računi«, putem navedenih planskih p r e d r a spodjel
a između cjeline šumsko-privredne organizacije i njezinih radnih jedinica,
omogućuje ne samo jednaki financijski start nego i jednake
ukalkulirane osobne dohotke, pa i konačnu stimulativnu
raspodjel u prema »radu« (tj. ovisno o vještini i zalaganu radnog kolektiva
svake radne jedinice, pa i cjeline šumsko-privredne organizacije).


5) Ako je radna jedinica u toku obračunskog razdoblja vještinom i zalaganjem
svojeg radnog kolektiva ostvarila dohodak veći od planskog ili je podbacila
normalnu vještinu i zalaganje pa je ostvarila dohodak manji od onog planskog
— u jednom i drugom slučaju na obračunati joj dohodak ona treba primijeniti
plansk i postota k učešća osobnih dohodaka (odnosno fondova) u
planskom dohotku. Ako je taj planski postotak u planu bio opravdan u vezu
optimalnog rada i optimalnog ulaganja, on je opravdan i naknadno u obračunu
kada se primijeni na obračunati dohodak radne jedinice.


U odnosu na ono što smo naveli za razlike »pio dno st i« (šuma,
tj. staništa i šumskih sastojina) pod tač. 1) — ovdje dajemo još ovo objašnjenje:


— Kada bi se umjesto sada propisane »amortizacije šuma« uveo »novčani normativ
jednostavne biološke reprodukcije posječenog drva (na panju)« (prva varijanta
našeg posebnog prijedloga [41), i to iskalkuliran za npr. područje revirne
radne jedinice — on bi se potpuno uklapao u sistem koji smo upravo opisali. Reviri
ne bi ni uživali ni trpjeli zbog veće odnosno manje plodnosti njihovih šuma.
— Navedeni financijski normativ mogao bi se nešto tačnije izračunati u slučaju
kada revir zauzima jednu ili više cijelih šumsko-gospodarskih jedinica.
— Ako reviri ne obuhvaćaju u pravilu čitave šumsko-gospodarske jedinice, da
bi se dovoljno tačno utvrdio navedeni financijski planski normativ, bit će potrebno
izračunati ga za čitavo područje šumarije (koja u pravilu obuhvaća čitave šumsko-
gospodarske jedinice). U posljednjem slučaju, sa stanovišta šumarijskog prosjeka,
neke bi revirne radne jedinice ostvarivale veće, manje ili negativne razlike svojih
dohodaka uslijed njihove pojedinačne plodnosti šuma. Stoga bi se te razlike (pojedinačnog
prema prosjeku u sumarijskom području) trebale kalkulaciono odvojiti i
dostaviti, odnosno potraživati iz analognih fiktivnih »sabirnih računa« šumarije (kao
pogona).
— Nema sumnje da bi — s gledišta trajnosti gospodarenja — navedeni financijski
planski normativ mogao se najtačnije iskalkulirati za čitavo šumsko privredno
područje cjeline šumsko-privredne organizacije. U tom slučaju bi pogotovu, sa
stanovišta prosjeka čitave šumsko-privredne organizacije, neke revirne radne jedinice
(pa i njihov zbir na području šumarijskog pogona) ostvarivale veće, manje ili
negativne razlike svojih dohodaka — uslijed njihove različite pojedinačne plodnosti
šuma. Stoga bi se te razlike (pojedinačnog prema prosjeku u šumskom privrednom
području šumsko-privredne organizacije) trebale kalkulaciono odvojiti i dostaviti,