DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1967 str. 8 <-- 8 --> PDF |
dova, ovisi o odluci njezina kolektiva kada, koliko i za što će taj višak uložiti. Ona ga može uložiti u vlastite investicije ili će ga posuditi drugoj radnoj jedinici šumsko-privredne organizacije uz dogovorene kamate i rok. Te kamate ići će u korist fondova a ne u korist osobnih dohodaka radnog kolektiva te radne jedinice. U odnosu na stimuliranje svake radne jedinice da što prije završi proizvodnju i ostvari realizaciju (uključena naplata fakturiranih proizvoda, odnosno usluga) — najprikladnije je da svaka radna jedinica kalkulira na temelju vla stitog koeficijenta realizacije! No, pri većem centraliziranju prodajne službe u centrali, tj. komercijalnom sektoru, šumsko-privredne organizacije — postoji tendencija da se na sve radne jedinice šumsko-privredne organizacije koje ostvaruju eksternu realizaciju primijeni jedinstveni za cjelinu šumsko-privredne organizacije prosječn i koeficijent realizacije; ta tendendencija slabi interes pojedine radne jedinice (revirne radne jedinice, pa i šumarijskog pogona) za što ažurniju realizaciju! U tom slučaju treba posebnim Pravilnikom razraditi problematiku ekonomski opravdanog prioriteta dostavljanja odnosne »dispozicije« za otpremu pojedinim teritorijalnim radnim, jedinicama koje raspolažu odnosnom gotovom robom. Tada će postati moguće funkcioniranje centralizirane prodajne službe bez nezadovoljstva radnih kolektiva područnih radnih jedinica koje vrše obračune dohotka na temelju vlastito g koeficijenta realizacije! Koristeći navedeni prvi put raspodjele dohotka između šumsko-privredne organizacije i njezinih radnih jedinica — ostvaruje se faktično slijedeće: 1) Putem sumarnih kalkulacija navedenih u tač. a., odnosno b. — radna jedinica koja posluje u težim uvjetima (diferencijalne rente položaja i plodnosti malene, nikakve, možda i negativne) dobij a odgovarajuće više jedinične planske cijene koštanja ili (još bolje) cijene proizvodnje. Obratno pak radna jedinica koja posluje u lakšim uvjetima (diferencijalne rente položaja i plodnosti veće, velike) dobija. odgovarajuće manje jedinične planske cijene koštanja, odnosno (još bolje) cijene proizvodnje. To znači da prva navedena radna jedinica ne trpi a druga ne uživa zbog prirodnog ili zatečenog položaja i plodnosti (zrelosti i si.) svojih šuma. U tom pogledu putem planske predraspodjele njihov je financijski start izjednačen. Bez obzira na prirodne i zatečene uvjete, one imaju jednake šanse za istim nivoom osobnih dohodaka i odgovarajućih fondova. Ostvarenje tih elemenata, tj. njihova dohotka, ovisit će dakle isključivo o vještini i zalaganju njihova radnog kolektiva. 2) Putem sumarnih kalkulacija navedenih u tač. a., odnosno b. — radna jedinica koja posjeduje viM organski sastav tipičnih sredstava (šumske komunikacije, oprema i si.) dobija odgovarajuće niže jedinične planske cijene koštanja ili (još bolje) cijene proizvodnje. Obratno pak radna jedinica koja posjeduje niži organski sastav tipičnih sredstava dobija odgovarajuće više jedinične planske cijene koštanja ili (još bolje) cijene proizvodnje. To znači da prva navedena radna jedinica ne uživa a druga ne trpi zbog različitosti njihova organskog sastava tipičnih sredstava. I u tom pogledu one su planskom pr e draspodjelom svedene na isti financijski start, pa će ostvarenje njihova dohotka u istoj mjeri ovisiti o vještini i zalaganju njihovih radnih kolektiva^. 3) Putem utvrđivanja ranije navedenog salda koji nastaje promjenama jediničnih cijena, tarifa i si. te instrumenata i mjera privredno-financijskog sistema |