DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1967 str. 7     <-- 7 -->        PDF

— saldo nastao zbog promjena jediničnih cijena, tarifa i si. te instrumenata
i mjera privredno-financijskog sistema u zemlji — odbijajući od sumarne kalkulacije
navedene u tač. c. sumarnu kalkulaciju navedenu u tač. d. (ta posljednja
se temelji na faktičnim jediničnim cijenama, tarifama d si. i faktičnim instrumentima
i mjerama privredno-financijskog sistema u zemlji te na faktičnom
trošenju).
Dok navedeni financijski rezultat u pravilu treba ostati radnoj jedinici, navedeni
saldo — ako je pozitivan, radna jedinica u pravilu treba ustupiti cjelini
šumsiko-privredne organizacije, a ako je negativan, radna jedinica u pravilu
potražuje od cjeline šumsko-privredne organizacije.


Uostalom, u praksi naših šumsko-privrednih organizacija redovito se postupa
ovako:


— odbijanjem sumarne kalkulacije navedene pod tač. d. od sumarne kalkulacije
navedene pod tač. b. — utvrđuje se brutto financijski rezultat radne
jedinice, koji uključuje ono što ovisi o vještini i zalaganju njezina radnog kolektiva
i navedeni saldo koji ne ovisi o radnom kolektivu;


— u nekim šumsko-privrednim organizacijama od navedenog brutto financijskog
rezultata oduzima se navedeni saldo i on ustupa odnosno potražuje od
cjeline šumsko-privredne organizacije; ukoliko radna jedinica tako postupi —
ostaje joj samo financijski rezultat koji ovisi o vještini i zalaganju njezina radnog
kolektiva.
Pri planiranju sumarnog odnosno jediničnih »-redovnih« fondova — kao
razlike između cijene proizvodnje i cijene koštanja koje smo naveli u stavci
pod tač. a. — treba se ravnati po ovim uputstvima:


— Suma planiranih fondova svih radnih jedinica u šumsko-privrednoj organizaciji
ne smije prelaziti planirani iznos ukupnih fondova cjeline šumsko-privredne
organizacije.


— U šumsko-privrednim organizacijama je zasad uobičajeno da se radnim
jedinicama ustupa jednaki planski podlotak na njihove npr. planske ukalkulirane
osobne dohotke uime njihovih »redovnih« planskih fondova. Što je teritorija
šumsko-privrdne organizacije jkdnoličnija u pogledu mogućnosti ekonomski
esikasnog investiranja u osnovna sredstva (šumske komunikacije, opremu i
si.) i dugoročne biološke investicije (pošumljivanja, šumske melioracije, intenzivne
šumske kulture, šumske plantaže, i si.) — to sredstva fondova cjeline
šumsko-privredne organizacije mogu biti decentraliziranija na ekonomske jedinice,
putem većeg planskog postotka njihovog odvajanja za radne jedinice.
Obratno, što je pak teritorija šumsko-privredne organizacije raznoličnija — to
sredstva fondova trebaju biti centraliziraniju u centralni fond šumsko-privredne
organizacije, putem manjeg planskog postotka njihovog odvajanja za radne
jedinice — kako bi se investicije mogle ekonomski najefikasnije
ostvarivati!
— Predlaže se da se ubuduće postupi ovako: planski iznosi fondova za pojedine
radne jedinice u šumsko-privrednoj organizaciji mogu se i taksativno planiranjem
utvrditi na temelju dugoročnog plana razvitka šumsko-privredne organizacije,
odnosno njezina dugoročnog plana investiranja, izbalanciranog prema mogućnostima
cjeline šumsko-privredne organizacije i odobrenog od organa samoupravljanja.
Ukoliko je pojedina radna jedinica dosad akumulirala — vještinom
i zalaganjem svojeg kolektiva — više od planovima tako predviđenih fon