DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11-12/1967 str. 7 <-- 7 --> PDF |
— saldo nastao zbog promjena jediničnih cijena, tarifa i si. te instrumenata i mjera privredno-financijskog sistema u zemlji — odbijajući od sumarne kalkulacije navedene u tač. c. sumarnu kalkulaciju navedenu u tač. d. (ta posljednja se temelji na faktičnim jediničnim cijenama, tarifama d si. i faktičnim instrumentima i mjerama privredno-financijskog sistema u zemlji te na faktičnom trošenju). Dok navedeni financijski rezultat u pravilu treba ostati radnoj jedinici, navedeni saldo — ako je pozitivan, radna jedinica u pravilu treba ustupiti cjelini šumsiko-privredne organizacije, a ako je negativan, radna jedinica u pravilu potražuje od cjeline šumsko-privredne organizacije. Uostalom, u praksi naših šumsko-privrednih organizacija redovito se postupa ovako: — odbijanjem sumarne kalkulacije navedene pod tač. d. od sumarne kalkulacije navedene pod tač. b. — utvrđuje se brutto financijski rezultat radne jedinice, koji uključuje ono što ovisi o vještini i zalaganju njezina radnog kolektiva i navedeni saldo koji ne ovisi o radnom kolektivu; — u nekim šumsko-privrednim organizacijama od navedenog brutto financijskog rezultata oduzima se navedeni saldo i on ustupa odnosno potražuje od cjeline šumsko-privredne organizacije; ukoliko radna jedinica tako postupi — ostaje joj samo financijski rezultat koji ovisi o vještini i zalaganju njezina radnog kolektiva. Pri planiranju sumarnog odnosno jediničnih »-redovnih« fondova — kao razlike između cijene proizvodnje i cijene koštanja koje smo naveli u stavci pod tač. a. — treba se ravnati po ovim uputstvima: — Suma planiranih fondova svih radnih jedinica u šumsko-privrednoj organizaciji ne smije prelaziti planirani iznos ukupnih fondova cjeline šumsko-privredne organizacije. — U šumsko-privrednim organizacijama je zasad uobičajeno da se radnim jedinicama ustupa jednaki planski podlotak na njihove npr. planske ukalkulirane osobne dohotke uime njihovih »redovnih« planskih fondova. Što je teritorija šumsko-privrdne organizacije jkdnoličnija u pogledu mogućnosti ekonomski esikasnog investiranja u osnovna sredstva (šumske komunikacije, opremu i si.) i dugoročne biološke investicije (pošumljivanja, šumske melioracije, intenzivne šumske kulture, šumske plantaže, i si.) — to sredstva fondova cjeline šumsko-privredne organizacije mogu biti decentraliziranija na ekonomske jedinice, putem većeg planskog postotka njihovog odvajanja za radne jedinice. Obratno, što je pak teritorija šumsko-privredne organizacije raznoličnija — to sredstva fondova trebaju biti centraliziraniju u centralni fond šumsko-privredne organizacije, putem manjeg planskog postotka njihovog odvajanja za radne jedinice — kako bi se investicije mogle ekonomski najefikasnije ostvarivati! — Predlaže se da se ubuduće postupi ovako: planski iznosi fondova za pojedine radne jedinice u šumsko-privrednoj organizaciji mogu se i taksativno planiranjem utvrditi na temelju dugoročnog plana razvitka šumsko-privredne organizacije, odnosno njezina dugoročnog plana investiranja, izbalanciranog prema mogućnostima cjeline šumsko-privredne organizacije i odobrenog od organa samoupravljanja. Ukoliko je pojedina radna jedinica dosad akumulirala — vještinom i zalaganjem svojeg kolektiva — više od planovima tako predviđenih fon |