DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11-12/1967 str. 6 <-- 6 --> PDF |
tama, dinamici tih elemenata) proizvodnje (odnosno učinaka, odnosno usJuga) i jediničnim planskim (standardnim, nprmalnim, normativnim, optimalnim) troškovima ´koji se temelje na optimalnom (normativnom) trošenju i jediničnim realnim planskim cijenama, tarifama (npr. stavkama ukalkuliranih osobnih dohodaka) i si. te na važećim instrumentima i mjerama privredno-financijskog sistema u zemlji. Prema tome, takav njezin sumarni plan predstavlja financijski odraz konkretnih radnih normi, normativa i si. u konkretnim uvjetima ipo konstantnom planskom nivou cijena, tarifa i si. — tj. ekonomski optimum u datim uvjetima. U tom smislu potrebno je što više objektivirati i opće troškove režije, koji se redovito ne daju kronometrijski normirati po jedinici proizvodnje (koristeći statisti čko-obračunske prosjeke, analize i si.). b) Zatim svaka radna jedinica na koncu obračunskog razdoblja sastavlja sumarnu kalkulaciju cijene koštanja ili još bolje cijene proizvodnje za realizirani naplaćeni obujam proizvodnje (odnosno učinaka, odnosno usluga) po jediničnim planskim financijskim normativima cijene koštanja ili još bolje cijene proizvodnje (po planskim kalkulacijama cijene koštanja, odnosno cijene proizvodnje, po jedinici proizvoda /navedenim pod. tač. a./) i po planskim instrumentima i mjerama privredno-financijskog sistema u zemlji: tj. sastavlja sumarnu plansko-obračunsku kalkulaciju cijene koštanja, odnosno još bolje cijene proizvodnje. c) Zatim pak svaka radna jedinica također na koncu obračunskog razdoblja sastavlja sumarnu kalkulaciju cijene koštanja za realizirani naplaćeni obujam proizvodnje (odnosno učinaka ,odncsno usluga) po jediničnim troškovima koji se temelji na faktičnom (obračunskom) trošenju uz jedinične realne planske cijene, tarife i si. i na planskim instrumentima i mjerama privredno-financijskog sistema u zemlji: tj. sastavlja sumarnu obračunsku kalkulaciju cijene koštanja po faktičnom trošenju i planskim jediničnim cijenama, tarifama i si. U praksi se faktično redovito ne sastavlja sumarna kalkulacija kaikvu smo naveli u prethodnoj stavci — već se umjesto nje u nekim šumsko-privrednlim organizacijama utvrđuju izravno salda koja nastaju zbog pozitivnih i negativnih promjena jediničnih cijena, tarifa i si. i salda koja nastaju zbog pozitivnih i negativnih promjena instrumenata i mjera privredno-financijskog sistema u zemlji — pri faktičnom trošenju za realiziranu naplaćenu proizvodnju (odnqsno učinke, odnosno usluge). d) Napokon pak svaka radna jedinica također na koncu obračunskog razdoblja sastavlja sumarnu kalkulaciju cijene koštanja za realizirani naplaćeni obujam proizvodnje (odnosno učinaka, odnosno usluga) po jediničnim faktičnim troškovima, koji se temelje na faktičnom trošenja i faktičnim jedinidnim cijenama, tarifama i si. i po faktično u razdoblju važećim instrumentima i mjer\ama privredno-financijskog sistema u zemlji: tj. sastavlja sumarnu obračunsku kalkulaciju cijene koštanja. e) Koristeći navedene pod tač. b., c i d. sumarne kalkulacije, svaka radna jedinica na koncu obračunskog razdoblja nadalje utvrđuje za sebe: — svoj financijski rezultat nastao vještinom i zalaganjem njezina radnog kolektiva — odbijajući od sumarne kalkulacije navedene u tač. b. sumarnu kalkulaciju navedenu u tač. c. (obje se temelje na jediničnim planskim cijenama, tarifama i si. — jedino se prva temelji na planskom trošenju, a druga na faktičnom trošenju); |