DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1967 str. 5 <-- 5 --> PDF |
čije jedinice posječenog drva na panju te promjene ulaganja u proširenu biološku reprodukciju drva na panju — kako se one f(i jedne i druge) pojavljuju kumulativno unutar promjene tzv. amortizacije šuma po jedinici posječenog drva. Sve te promjene ukoliko bi radnim jedinicama uzrojkovale povišenje njihova dohotka — one trebaju ustupiti cjelini šumsko-privredne organizacije. I obratno, sve te promjene ukoliko bi radnim jedinicama nanosile sniženje njihova dohotka — trebaju im se pokriti iz sredstava cjeline šumsko-privredne organizacije. Jedino navedeni zahtjev osigurava stimulativn u raspodjelu dohotka, tj. osobnih dohodaka i fondova, između cjeline šumsko-privredne organizacije i njezinih radnih jedinica. On omogućuje jednaki financijski start i međusobno jednake nivoe startnih (ukalkuliranih) osobni h dohodak a u svim radnim jedinicama unutar jedinstvene cjeline šumsko-privredne organizacije. Nijedna logika ne može opravdati nejednaki financijski start i nejednake nivoe ukalkuliranih osobnih dohodaka u pojedinim radnim organizaqijama isto g poduzeća! To se naročito ne može opravdati ondje gdje poduzeće obuhvaća upravo šumsko privredno područje. To stoga, jer je ono nužno nastalo da osigura potrebnu proširenu reprodukciju (»dinamičku trajnost«) područnih šuma, a ona je upravo moguća jedino zahvaljujući međusobno j gospodarskoj solidarnosti svih dijelova šumskog privrednog područja (u prostoru i vremenu!). Dva puta raspodjele Raspodjela dohotka između šumsko-privredne organizacije i njezinih radnih jedinica može se vršiti, ravnajući se prema navedenom zahtjevu — dvim a putovima . Oba puta dovode do jednakog ´konačnog rezultata. Postavlja se samo pitanje: koji je put sigurniji, jednostavniji, a koji je put odgojniji, prikladniji s gledišta potpunosti samoupravljanja radnom jedinicom, odnosno čitavom šumsko-privrednom organizacijom? Prvi put raspodjele Prv i pu t raspodjele dohotka između šumsko-privredne organizacije i njezinih radnih jedinica pretežno se primjenjuje u onim šumsko-privrednim organizacijama u SR Hrvatskoj koje uopće vrše obračun po radnim jedinicama. Taj se prvi put sastoji u ovome: a) Svaka radna jedinica sastavlja — prema svojim konkretnim uvjetima — planske kalkulacije cijene koštanja, odnosno još bolje cijene proizvodnje (tj. cijena koštanja plus »redovni« fond) po jedinici proizvoda »(učinka, usluge) i sumarni plan cijene koštanja ili još bolje cijene proizvodnje* Pri tom se sumarni plan treba temeljiti na planskom obujmu (količini, asortimanu, kvalite* Ovdje pla n nije izraz neke proizvoljnosti, a još manje neki »fetiš«. On predstavlja optimalnu ravnotežu između konkretnih objektivnih uvjeta proizvodnje, odnosnih radnih normi, odnosnih normativa materijala i energije te odnosnog mogućeg optimalnog iskorišćivanja raspoloživog oruđa za rad i žive radne snage. 435 |