DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11-12/1967 str. 49 <-- 49 --> PDF |
bela drvnih masa od Šurića može se u prosjeku iskoristiti u šumi prema JTJS-u iz 1955. godine sa 86,48 % uključujući u iskorišćenu drvnu masu i sječenice srednjeg promjera od 3—7 cm. U iskorištenoj drvnoj masi u prosjeku su zastupljene: trupci za furnir sa 6,54%; trupci za ljuštenje s 9,92%; trupci za piljenje — kladarke s 3^06´%; trupci za piljenje — I klasa s 4,66%; trupci za piljenje — II klasa s 13,16% i trupci za piljenje — III klasa s 11,12%. Trupci za pragove zastupljeni su sa 16,36%; rudničko drvo s 4,74%; celulozno drvo s 10,20%, a ogrjev (zavisno od klasa) sa 17,84 % i sječenice s 2,40 %. Bukova stabla koja pripadaju toj biljnoj zajednici su u pravilu vrlo kvalitetna. b) Od bukovih stabala koja pripadaju biljnoj zajednici F. cr. abietetosum Horv. izrađuju se na ponekim ekspozicijama sortimenti bijele boje »bijela bukovina «, a u pravilu se izrađuju sortimenti crvene boje »crvena bukovina«, koji su manje kvalitetni od »bijele bukovine«. Bukova stabla te biljne zajednice mogu se u prosjeku u šumi prema JTJS-u iz 1955. godine iskoristiti sa 86,79 % (uključujući i sječenice). U iskorišćenoj drvnoj masi u prosjeku su zastupljeni: trupci za furnir s 3,78% trupci za ljuštenje sa 6,36%; trupci za piljenje — kladarke sa 0,67%; trupci za piljenje — I klasa s 9,20%; trupci za piljenje — II klasa s 18,12% i trupci za piljenje — III klasa sa 17,67 %. Trupci za pragove zastupljeni su s 12,85%; rudničko drvo s 3,199%; celulozno drvo s 4,14 %, a ogrjev (prema klasama) s 20,89 % i sječenice s 2,33 %. Bukova stabla koja pripadaju ovoj biljnoj zajednici u pravilu su lošije kvalitete od bukovih stabala koja su pripadala prethodnoj biljnoj zajednici. c) Od bukovih stabala koja pripadaju subalpskoj bukovoj šumi (F. cr. allietosum Horv.) u pravilu se izrađuju sortimenti crveno-crne boje »crveno-crna bukovina« koji su manje kvalitetni od čiste »crvene«, a napose od »bijele bukovine «. Bukova stabla te biljne zajednice mogu se u prosjeku, prema JTJS-u iz 1955. godine u šumi iskoristiti sa 84,82 % (uključujući i sječenice od 3—7 cm). U iskorišćenoj drvnoj masi nema furnirskih trupaca, a niti trupaca za piljenje — kladarki. Trupci za ljuštenje zastupljeni su s 5,41%; trupci za piljenje — I klasa s 9,72%; trupci za piljenje — II klasa sa 17,73% i trupci za piljenje — III klase s 8,91 %. Trupci za pragove zastupljeni su s 21,24%; rudničko drvo s 2,72%; celulozno drvo s 3,10%, a ogrjev (prema klasama.) s 28,91% i sječenice s 2,26%. Bukova stabla koja pripadaju ovoj biljnoj zajednici u pravilu su vrlo loše kvalitete, daleko lošije od prethodno navedenih zajednica. d) I na kraju, na temelju provedenih istraživanja u 6 šumarija, 7 gospodarskih jedinica, 15 odjela s površinom od cea 700 ha, te na 2.499 bukovih stabala s brutto drvnom masom od 4.437 m3 — može se računati (sa stanovišta globala) s postotkom iskorišćenja u šumi (ako je brutto drvna masa ustanovljena po tabelama Šurića i ako se u iskorišćenju drvnu masu računaju i sječenice) od cea 86%. U iskorišćenoj drvnoj masi trupci za furnir mogu se računati s cea 4% ; trupci za ljuštenje s cea 7% ; trupci za piljenje — kladarke s cea 1% ; trupci za piljenje — I klase s cea 8%; trupci za piljenje — II klase s cea 17% i trupci za piljenje — III klase sa cea 17 %. 479 |