DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1967 str. 48 <-- 48 --> PDF |
Zanimljivo je da postotak učešća I klase bukovih pilanskih trupaca u korisnoj drvnoj masi kulminira u globalu za sve istraživane biljne zajednice u debljinskom stepenu od 37,5 cm s iznosom od 11,43%, a to je upravo onaj debljinski stepen u kome su kulminirale i kladarke (K), samo sa znatno manjim postotnim iznosom u korisnoj drvnoj masi (tab. 6 i si. 9). Prosječni postotak pilanskih trupaca I klase u globalu istraživane korisne drvne mase iznosi samo 8,53% (tab. 7). Držimo da bi taj postotak trebao biti veći. Iako bi bilo vrlo zanimljivo analizirati postotno učešće i drugih klasa bukovih pilanskih trupaca, te postotno učešće drugih sortimenata u korisnoj drvnoj masi po debljinskim stepenima i biljnim zajednicama — tu analizu prepuštamo čitaocu s time što nama preostaju još podaci dani u tabeli 8, na koje ćemo još dati kratki osvrt. U tabeli 8 prikazali smo globalne, ali interesantne podatke istraživanja po biljnim zajednicama, te kumulativno za sve istraživane biljne zajednice na području Gorskog Kotara. Izračunali smo, naime, postotno učešće trupaca za furnir (F), trupaca za ljuštenje (L) i pilanskih trupaca svih kvalitetnih klasa (K, I, II i III) u korisnoj drvnoj masi po biljnim zajednicama. Ti postoci su ovi: U termofilnoj bukovoj šumi postotak navedenih sortimenata u korisnoj drvnoj masi iznosi 48,46%; u šumi bukve i jele taj postotak je znatno veći i iznosi 55,8o% dok je u subalpskoj bukovoj šumi znatno manji i iznosi 41,77%. Prosječan postotak navedenih sortimenata za sve istraživane biljne zajednice iznosi 54,05 % od korisne drvne mase. On je zadovoljavajući. Vrlo traženi bukovi trupci za pragove (P) zastupljeni su po biljnim zajednicama ovako: U termofilnoj bukovoj šumi sa 16,36 % od korisne drvne mase, u šumi bukve i jele s 12,85%, a u subalpskoj bukovoj šumi s iznosom od 21,24%. U prosjeku su trupci za pragove u istraživanim biljnim zajednicama zastupljeni s iznosom od 14,38 %. Ostali _sortimenti i to rudničko i celulozno drvo su u istraživanim biljnim zajednicama na području Gorskog Kotara zastupljeni u korisnoj drvnoj masi s 8,43%, ogrjevno drvo s 20,86%, a sječenice s 2,28%. Podaci za navedene Sortimente vide se u tabeli 8 ili još detaljnije (ogrjev po klasama) u tabeli 7. Nakon provedene kratke analize najvažnijih rezultata istraživanja prikazanih u ovoj studiji, moguće je dati i kratke zaključke. 5. ZAKLJUČCI Na temelju provedenih istraživanja tokom 1967. godine u čistim i mješovitim bukovim sastojinama Gorskog Kotara u predjelima planinskih masiva Risnjaka i Velike Kapele, te u biljnim zajednicama (subasocijacijama): Fagetum croaticum seslerietosum (autumnalis) Horv. 1950., Fagetum croaticum calamagrostetosum Horv. 1950., zatim Fagetum croaticum abietetosum Horv. i Fagetum croaticum subalpinum Horv., (Fagetum croaticum allietosum Horv.) može se u pravilu zaključiti slijedeće: a) od bukovih stabala koja pripadaju subasocijaciji F. cr. seslerietosum (autumnalis) Horv. i nešto manje bukovih stabala koja pripadaju zajednici F. cr. calamagrostetosum Horv. (termofilne bukove šume) izrađuju se sortimenti bijele boje »bijela bukovina«. Brutto drvna masa tih stabala utvrđena na temelju ta |