DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1967 str. 4 <-- 4 --> PDF |
se do spoznaje goleme prednosti »lokacije« rada i raspodjele osobnih dohodaka pa i fondova — putem obračuna po radnim jedinicama... Budući da smo u prethodnom našem radu [2] obradili radne jedinice u šumsko-privrednoj organizaciji, preostaje nam da u ovom napisu obradimo stimulativnu unutrašnju podjelu dohotka u šumsko-privrednoj organizaciji. U ovom napisu ograničit ćemo se da u glavnim crtama obradimo mjerila i tehniku te problematiku raspodjele dohotka između cjeline šumsko-privredne organizacije i njezinih radnih jedinica. Naknadno ćemo posebno obraditi mjerila, tehniku i problematiku raspodjele dohotka između radnih jedinica i njihovih obračunskih jedinica te između obračunskih jedinica i njihovih obračunskih mjesta. Da ne bi bilo nesporazuma: u ovom napisu »dohodak« je indentičan bivšem »čistom prihodu II«, budući da prema sadašnjem stanju našeg privredno- financijskog sistema — nema više »vanrednog prihoda« (iz čistog prihoda I) ni »doprinosa iz dohotka«. RASPODJELA DOHOTKA IZMEĐU CJELINE ŠUMSKO-PRIVREDNE ORGANIZACIJE I NJEZINIH RADNIH JEDINICA Temeljni zahtjev Raspodjela dohotka između šumsko-privredne organizacije kao cjeline i njezinih radnih jedinica (kao dijelova te cjeline) redovito se ravna i treba se ravnati u prvom redu prema ovom općenito poznatom i priznatom zahtjevu: u pravilu radnim jedinicama treba konačno pripasti putem osobnih dohodaka samo ono što ovisi o umjesnosti i zalaganju njihovih radnih kolektiva te putem fondova samo ono što je potrebno za njihovu proširenu reprodukciju u skladu s interesima razvitka cjeline šumsko-privredne organizacije i ono što ovisi o umješnosti i zalaganju njihovih radnih kolektiva. Prema tome, radnim jedinicama u pravilu ne treba putem osobnih dohodaka konačno pripasti sve ono što se prema njihovim radnim kolektivima ispoljava kao da je karaktera »više sile«. Njima ne treba pripasti ni sve ono što bi putem fondova a bez zasluge njihovih radnih kolektiva pretjerano povisilo, odnosno pretjerano smanjilo (učinilo negativnom!), njihovu proširenu reprodukciju — pa ne bi bilo u skladu s interesima razvitka cjeline šumsko-privredne organizacije. To posljednje zbog toga, što bi u krajnjoj liniji imalo za posljedicu neoptimalno (po stupnju ekonomske efikasnosti) ulaganje sredstava u investicije, odnosno premalo ili nikakvo ulaganje sredstava u investicije koje bi dovelo u pitanje harmonični razvitak cjeline šumsko-privredne organizacije. Radnim kolektivima radnih jedinica ispoljava se kao da je karaktera »više sile« ovo: promjene cijena (tarifa i si.) na tržištu, izuzetna konjunktura ili depresija na tržištu, privredne krize; promjene instrumenata i mjera privredno-financijskog sistema u zemlji; promjene diferencijalnih zemljišnih renti položaja koje nastaju zbog promjena sjecišta i njihova položaja prema tržištu, pa. i zbog promjena radnih uvjeta za sječu i izradbu šumskih proizvoda; promjene diferencijalnih zemljišnih renti plodnosti koje pojavno nastaju zbog promjene količine i asortimana sječnog drva i troškova biološke reproduk 434 |