DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1967 str. 27     <-- 27 -->        PDF

Istraživanja smo proveli na području Šumskog gospodarstva Delnice, odnosno
Šumarija Rijeka, Gerovo, Tršće i Prezid koje pripadaju planinskom masivu
Risnjak, te Šumarija Mrkopalj i Fužine koje pripadaju planinskom masivu Velika
Kapela. Osoblje tih šumarija na čelu sa svojim upraviteljima, ukazalo nam
jn veliku pomoć pri organizaciji istraživačkih radova i snimanju podataka.


Svima se pomenutim toplo zahvaljujemo, a tako i šumarskom tehničaru S.
Stifteru, dugogodišnjim šumarskim manipulantima J. Volfu, D. Mamuli, B. Jurkoviću,
V. Turku, S. Zbašniku i D. čadešu na savjesno izvršenom onom dijelu
mjerenja koje smo im povjerili.


Tehnički suradnik Zavoda Jakovac Hranislav izradio je potrebne crteže uz
pomoć aps. šumarstva M. Sarić i pomogao nam pri opremi radnje.


1. CILJ ISTRAŽIVANJA
U Gorskom Kotaru je bukva znatno raširena. Prema Šafar u (16) površina
čistih i pretežno čistih bukovih sastojina na području masiva Risnjaka
zaprema oko 15% od ukupne šumske površine. Taj postotak u području masiva
Velike Kapele iznosi oko 26, a u području masiva Male Kapele čak i 36%. Sto
se ide dalje preko sjevernog prema južnom dijelu Velebita taj postotak raste i on
na tome dijelu Velebita iznosi 73% od ukupne šumovite površine masiva.


Odnos između drvne mase lišćara i četinara na tome području je još nepovoljniji.
Na planinskom masivu Risnjak drvna masa lišćara (uglavnom bukve)
i četinara stoji u odnosu 38:62, a na planinskom masivu Velike Kapele 52:48 (16).


Ovi podaci za čiste i pretežno čiste bukove sastojine u navedenim planinskim
masivima pokazuju da je bukva znatno zastupana u tim područjima te
opravdavaju ova naša istraživanja.


Cilj naših istraživanja bio je da u asocijaciji Fagetum croaticum austräte
Horv. (1937) 1938. s njenim skupovima (subasocijacijama):


a) Skup primorske bukove šume — Fagetum croaticum, seslerietosum
(autumnalis) Horv. 1950;


b) Skup bukovih i bukovo-jelovih šuma s milavom — Fagetum croaticum
calamagrostetosum Horv. 1950.;
c) Skup bukovo-jelovih šuma — Fagetum croaticum abietetosum Horv.;


d) Skup subalpskih šuma bukve — Fagetum croaticum subalpinum Horv.
1938,* subasocijacija Fagetum croaticum allietosum, utvrdimo na bazi šumskouređajnih
debljinskih stepena količinu drvne mase sortimenata eksploatacije šuma
koja se sa sječom i izradom proizvodi.


Ta drvna masa je korisna drvna masa koja je funkcija, kako stanišnih i
gospodarskih prilika, tako i propisa JUS-a za bukvu.


1 Ovo rasčlanjenje uzeli smo prema I. Horvatu (5). Međutim napominjemo da se
u našoj novijoj fitocenoloskoj literaturi javljaju i druga shvaćanja i kritički pogledi
na to rasčlanjenje.


Fukarek P. Stefanović V., Fabijanllć B.: »Zajednica bukve i javora gluvača
(Aceri obtusati — Fagetum) jugozapadna padina Zapadnih Dinarskih planina«.
Mitteilnugen, Ostalpin — Dinarischen Pflanzensocialogischen Arbeitsgemeinschaft.
Heft 7, Trieste 1967.


457