DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1967 str. 26     <-- 26 -->        PDF

ISTRAŽIVANJE POSTOTNOG ODNOSA SORTIMENATA
EKSPLOATACIJE SUMA U ČISTIM I MJEŠOVITIM
BUKOVIM SASTOJINAMA GORSKOG KOTARA


Prof. dr ing. MILENKO PLAVŠIĆ — Dr ing. UROS GOLUBOVIC


UVOD


Naša današnja stvarnost zahtijeva intenzivnu, naprednu privredu. Tome
zahtjevu mora odgovarati i šumsko gospodarstvo kao važna oblast narodne privrede.
Jednu od mjera u intenziviranju šumskog gospodarstva predstavlja i određivanje
odnosno poznavanje strukture drvne zalihe i etata po sortimentima. Na
bazi poznavanja strukture drvne zalihe gospodarskih jedinica po sortimentima
utvrđuju se danas njihove vrijednosti (13); omogućuje se provedba kontrole
uspjeha uzgojnih i ostalih radova u sastojinama, zatim određivanje uspjeha poslovanja
(bilanciranje) i dr.


(No osim navedenog poznavanjem te strukture provest će se pravilnije planiranje
u pokriću potreba na drvu kao i bolje planiranje izgradnje proizvodnih
kapaciteta drvarske industrije.


Navedeni radovi provodit će se ekonomičnije, ako postoje odgovarajuće tablice
sortimenata eksploatacije šuma.
U tome pogledu već se mnogo učinilo kod nas jer su sastavljene sortimentne
tablice za poljski jasen, jelu i hrast lužnjak.


Međutim, našoj najraširenijoj vrsti drveća, bukvi, nije u tim radovima bila
posvećena odgovarajuća pažnja. Nedostatak sortimentnih tablica za bukvu uvelike
se osjećao i osjeća se pri utvrđivanju vrijednosti šuma kao osnovnih sredstava
šumskog gospodarstva.


Da bi se taj nedostatak ublažio — stavili smo sebi u zadatak da prvo izradimo
sortimentne tablice za bukvu na području Gorskog Kotara, koje će, držimo
odgovarati i za druge predjele DINARIDA Hrvatske sa istim ili sličnlim ekološkim,
uzgojnim, uređajnim i drugim prilikama. Nakon toga odlučili smo da provedemo
daljnja istraživanja u bukovim šumama na području Međurječja ili u
Panonskoj nizini, gdje bukva dolazi u drugim ekološkim uvjetima i drugim
oblicima.


Ova istraživanja u cilju sastava sortimentnih tablica za bukvu na području
Gorskog Kotara provedena su na bazi biljnih zajednica i to zbog toga jer i nove
tendencije uređivanja šuma kao i gospodarenja idu u tome pravcu.


Fitocenološke snimke i determinaciju karakterističnih prizemnih flomih elemenata
za pojedine biljne zajednice izvršila je prof, dr Nevenka Plavšić .


Financijska sredstva za ova istraživanja osigurali su Šumsko gospodarstvo
Delnice i Poslovno udruženje šumsko-privrednih organizacija SRH.




ŠUMARSKI LIST 11-12/1967 str. 27     <-- 27 -->        PDF

Istraživanja smo proveli na području Šumskog gospodarstva Delnice, odnosno
Šumarija Rijeka, Gerovo, Tršće i Prezid koje pripadaju planinskom masivu
Risnjak, te Šumarija Mrkopalj i Fužine koje pripadaju planinskom masivu Velika
Kapela. Osoblje tih šumarija na čelu sa svojim upraviteljima, ukazalo nam
jn veliku pomoć pri organizaciji istraživačkih radova i snimanju podataka.


Svima se pomenutim toplo zahvaljujemo, a tako i šumarskom tehničaru S.
Stifteru, dugogodišnjim šumarskim manipulantima J. Volfu, D. Mamuli, B. Jurkoviću,
V. Turku, S. Zbašniku i D. čadešu na savjesno izvršenom onom dijelu
mjerenja koje smo im povjerili.


Tehnički suradnik Zavoda Jakovac Hranislav izradio je potrebne crteže uz
pomoć aps. šumarstva M. Sarić i pomogao nam pri opremi radnje.


1. CILJ ISTRAŽIVANJA
U Gorskom Kotaru je bukva znatno raširena. Prema Šafar u (16) površina
čistih i pretežno čistih bukovih sastojina na području masiva Risnjaka
zaprema oko 15% od ukupne šumske površine. Taj postotak u području masiva
Velike Kapele iznosi oko 26, a u području masiva Male Kapele čak i 36%. Sto
se ide dalje preko sjevernog prema južnom dijelu Velebita taj postotak raste i on
na tome dijelu Velebita iznosi 73% od ukupne šumovite površine masiva.


Odnos između drvne mase lišćara i četinara na tome području je još nepovoljniji.
Na planinskom masivu Risnjak drvna masa lišćara (uglavnom bukve)
i četinara stoji u odnosu 38:62, a na planinskom masivu Velike Kapele 52:48 (16).


Ovi podaci za čiste i pretežno čiste bukove sastojine u navedenim planinskim
masivima pokazuju da je bukva znatno zastupana u tim područjima te
opravdavaju ova naša istraživanja.


Cilj naših istraživanja bio je da u asocijaciji Fagetum croaticum austräte
Horv. (1937) 1938. s njenim skupovima (subasocijacijama):


a) Skup primorske bukove šume — Fagetum croaticum, seslerietosum
(autumnalis) Horv. 1950;


b) Skup bukovih i bukovo-jelovih šuma s milavom — Fagetum croaticum
calamagrostetosum Horv. 1950.;
c) Skup bukovo-jelovih šuma — Fagetum croaticum abietetosum Horv.;


d) Skup subalpskih šuma bukve — Fagetum croaticum subalpinum Horv.
1938,* subasocijacija Fagetum croaticum allietosum, utvrdimo na bazi šumskouređajnih
debljinskih stepena količinu drvne mase sortimenata eksploatacije šuma
koja se sa sječom i izradom proizvodi.


Ta drvna masa je korisna drvna masa koja je funkcija, kako stanišnih i
gospodarskih prilika, tako i propisa JUS-a za bukvu.


1 Ovo rasčlanjenje uzeli smo prema I. Horvatu (5). Međutim napominjemo da se
u našoj novijoj fitocenoloskoj literaturi javljaju i druga shvaćanja i kritički pogledi
na to rasčlanjenje.


Fukarek P. Stefanović V., Fabijanllć B.: »Zajednica bukve i javora gluvača
(Aceri obtusati — Fagetum) jugozapadna padina Zapadnih Dinarskih planina«.
Mitteilnugen, Ostalpin — Dinarischen Pflanzensocialogischen Arbeitsgemeinschaft.
Heft 7, Trieste 1967.


457




ŠUMARSKI LIST 11-12/1967 str. 28     <-- 28 -->        PDF

Nadalje je cilj istraživanja bio da utvrdimo postotne odnose sortimenata u
korisnoj (iskorištenoj) drvnoj masi ili sortimentne tablice eksploatacije šuma po
navedenim biljnim zajednicama i debljinskim stepenima.


Međutim kako je za operativu često puta potrebno pojednostavniti postupak
radi bržeg i efikasnijeg odvijanja poslova — to smo smatrali potrebnim da za
navedeno područje sastavimo i jedinstvene sortimentne tablice za bukvu po
šumsko-uređajnim debljinskim stepenima bez obzira na navedene zajednice
(subasocijacije) držeći se strogo propisa JUS-a.


Prema propisima jugoslavenskog standarda (6) iz bukovih stabala se izrađuju
ovi sortimenti: trupci za furnir (F), trupci za ljuštenje (L), pilanski trupci
kvalitetete K (kladarke), pilanski trupci I, II i III klase, trupci za pragove (P), rudničko
drvo, celulozno drvo, ogrjevno drvo i sječenice.


Da bismo udovoljili postavljenom cilju i podjednako doprinijeli .kako naučnoj
spoznaji, tako i praktičnoj primjeni — istraživanja smo vezali za redovitu proizvodnju
(sječu) šumskog gospodarstva.


Sječa je provedena prema propisima uređajnih elaborata, a doznaku stabala
za sječu izvršile su šumarije bez osvrta na naša istraživanja (18). Ovakvim načinom
rada isključeni su subjektivni momenti istraživača i osigurana je veća
objektivnost (realnost) rezultata istraživanja.


Istraživanja smo proveli na površini od cea 7Ö0 ha. Na toj površini ukupna
drvna masa bukve iznosi 96.000 m3, a od nje je bilo doznačeno za sječu u 1967.
godini 24.000 m3 bukovine ili 25´%.


Istraživanja su obuhvatila 2.499 bukovih stabala sa drvnom masom od 4.437
m3. Od toga broja bukovih stabala, odnosno njihove totalne drvne mase otpada
na zajednice Fagetum croaticum seslerietosum (autumnalis) Horv. i Fagetum
croaticum calamagrostetosum Horv. — koji pripadaju planinskom masivu Risnjak,
šumariji Rijeka, gospodarskoj jedinici »Platak«, odjelima 48 i 52 — 530
stabala sa drvnom masom od 702,12 m3.


Subasocijaciju Fagetum croaticum seslerietosum (autumnalis) Horvat (odjel
48), pripojili smo zajednici Fagetum croaticum calamagrostetosum Horvat (odjel
52), jer su to termofilne bukove sastojine u kojima je bukva zastupljena od 1,0
do 0,8, a u obim sastojinama prevladava ili je u potpunosti zastupljena takozvana
»bijela bukovina«.


Navedene subasocijacije definiraju područja termofilne bukve s tom razlikom,
što se drugo imenovana nalazi na nešto povišenijim i hladnijim predjelima
pa je u nju mjestimično pridošla i jela.


Na zajednicu bukovo-jelovih šuma Fagetum croaticum abietetosum Horvat
otpada od ukupnog broja bukovih stabala odnosno ukupne istraživane drvne
mase 1.682 stabla sa drvnom masom od 3.227,68 m3. Te šume pripadaju planinskim
masivima Risnjak i Velika Kapela, šumarijama Gerovo, Tršće, Prezid,
Mrkopalj i Fužine, te gospodarskim jedinicama »Lividraga«, »Crni Laži«, »Milanov
Vrh«, »Bjelolasica«, »Kobiljak — Bitoraj« i »Brloško— Rogozno«, odnosno
odjelima 11, 13, 33, 36, 47, 50, 55, 56, 57, 68 i 95.


Na subasocijaciju subalpskih šuma bukve (Fagetum croaticum subalpinum
Horv. 1938) koja pripada planinskom masivu Velika Kapela, šumarija Mrkopalj,
gospodarska jedinica »Bjelolasica«, odjel 14 otpada od ukupnog broja istraživanih
stabala 287 s drvnom masom od 507,27 m3.


458




ŠUMARSKI LIST 11-12/1967 str. 29     <-- 29 -->        PDF

_—_


LEQLUDA :


. žeueJMcs uoKHAiuoQ XOCOSXMA
— — — "— tfXAV/CA Št/ffCXO-fKII/K(0UL OSlASr/
J I G&AU/CA iSOHSZO-fK/VttMOQ POOWCJA


S/.-Fcg. / GOSPODAPSPA PODJELA ŠUMA Šl/A/SPOG gOSPO-
DAPSn/A DPL/J/CE — POPPST A/AUAGEAIE/JT AiAP OP


TPE POPESr EPTEPPP/SE OP DELU/CE
PLAA//A/SP/ AfAS/V/ P/SA/JAM (P)/ VEL/PA PAPfLA (VP)
AiOUUTA/h/ AiASS/VS OP P/SPJAM (P) A/JD VEL/MA PAPEL A (V/i)


„ (srAUje /96t.

Slika 1.




ŠUMARSKI LIST 11-12/1967 str. 30     <-- 30 -->        PDF

2. OPIS OBJEKATA U KOJIMA SU PROVEDENA ISTRAŽIVANJA
Kako je već naprijed izneseno istraživanja smo proveli u bukovim šumama
Gorskog Kotara na području planinskih masiva Risnjaka i Velike Kapele. Težište
u istraživanjima stavili smo na najrašireniju šumu bukve i jele (Fagetum
croaticum abietetosum Horv.) koja se u pravilu nalazi između termofilne i subalpske
bukove šume. Prema tome gro naših istraživanja proveli smo na platou
Gorskog Kotara kojega smo sa svim njegovim karakteristikama minuciozno
opisali u našim studijama pcd naslovom: »Istraživanje sadašnje najpovoljnije
sječive zrelosti u jelovim prebornim šumama« (12) i Istraživanje najrentabilnijeg
šumsko-uređajnog debljinskog stepena jele (Abies alba Mill) ta püansku
preradu« (4), pa zbog štednje na prostoru nećemo taj opis ponavljati nego upućujemo
čitaoca na te radove.


Osim toga i drugi su istraživači potanko opisali pojedine predjele Gorskog
Kotara (Horvat, Klepac, Safar, Cestar, Bertović, Ćirić i drugi), te o tome postoji
golema literatura kojom se može koristiti.


Smatramo iz istih razloga da nije potrebno donositi ni opise gospodarskih
jedinica u kojima su provedena istraživanja. Opisat ćemo ukratko odjele (biljne
zajednice) u kojima smo tokom 1967. godine proveli sječu i izradu bukovih
stabala u cilju sastava sortimentnih tablica za bukvu.


Naprijed smo istakli da smo istraživanja proveli u 7 gospodarskih jedinica
i u 15 odjela koje donosimo na slici 1.
U tabeli 1 odjeli su razvrstani po biljnim zajednicama (subasorijacijama)
kojima pripadaju.


rad. /


ŠU/fAL/JA QCSPOL>Ail>S#A JfO/MCABPJPA ZAJCDP/CA (soSasoajaaja) OPJPl /


PoPLsr LOfiLSr rtAM$L7Lvr PlAA/r ASSOC/AP/OUS ocwPAPr-


D/SPP/CP c/p/r (SL/6assocta?LonJ f/LA/rS


Pagefvm croaficc/7) sesfer/efoGv/7?


P/JLKA .P/afaA 43


(avfi/mnacts) //ori/.


P/JLPA »Ptafai´ P cr. Ca/amagrozi´e/osom PorY 52


GLPoYO „lividrapcL* Pape fem croaficam a6som Porv. 68


PP8CP „Cr/?c /ĆIZČ * Fayefi/rij eroafeev/n a&iefei&avsn Porv. 55, 56, 57


PPLZ/D „ffilanov Yr/> " Pajeft/m ervatievm a6iefaA>K/m Porv. 36, 50


ftPHOPALJ „Bje´ohsčca * /affe/av? croafict/m aSiefiefosum Porf. 47


POŽ/UL „&>6tLad - Si fora/ " Pajefwn croaćtcvn? aiiefsfosw *« 33,39,95


Pi/Ž///L ,8,-fočpo-Popocno ´ Papctt/vi croafcco/7> ajbieć&fosv/r? Porr. /f,/3


Pa?e&.*n cr&afc´ct.T,? st/6afaK~/x,´V7 Porv.


..8/e/aćctsćca " 14


(P. cr. aPtefosom Por-v.)
Površina odjela 48 iznosi 47,40 ha. Termofilna bukova šuma Fagetum croaticum
seslerietum (autumnalis) Horv. Omjer smjese: bukva 1,0. Bonitetni razred IV. U
istočnom i srednjem dijelu odjela teren strm, a u ostalim dijelovima s blažim uvalama.
Po strmini pločast vapnenac u smjeru inklinacije. Zakorovljenje umjereno, a
u nižem dijelu odjela jače zakorovljenje oko stabala i litica (Sesleria autumnalisV
Ekspozicija jugozapadna. Inklinacija 5—25°. Nadmorska visina 950 do 1.170 m. Stabla
su dobrog uzrasta i kvalitete (bijela bukovina). Pomladak je dobar u gornjem dijelu
odjela, a u donjem bez pomlatka.


Broj stabla bukve po ha iznosi 464, a temeljnica 33,0 m2. Ukupan broj stabala
po ha iznosi 477, a ukupna temeljnica 33,7 m2. Drvna masa po ha iznosi 306 m3, a od




ŠUMARSKI LIST 11-12/1967 str. 31     <-- 31 -->        PDF

toga bukve 297 m3. Ukupna drvna masa bukve u odjelu iznosi 13.595 m3, a od ove je
doznačeno za sječu u 1967. godini 4.094 m2 ili 3Ö°/o.


Površina odjela 52 iznosi 62,87 ha. Nešto povišenija termofilna bukova šuma
(Fagetum croaticum calamagrostietosum Horv.), koja se na nekim dijelovima odjela


SI. 2. Šumarija Rijeka, gosp. jedinica »Platak« odjel 48.
Termofilna bukova sastojina (Fagetum cr. seslerietum (autumnalis) Hoiv.
Foto: Dr U. Golubović


miješa s jelom i prelazi u šumu bukve i jele. Omjer smjese: bukva 0,8 na IV bonitetnom
razredu, jela 0,2.


U odjelu se nalazi kota i greben sa dosta strmim padinama. Istočni dio odjela^
je blago položen. Na grebenu, te u jugoistočnom dijelu 1/4 odjela čini lističasti kamenjar
koji je slabo obrastao. Tlo je skeletoidno. Ekspozicija sjeveroistočna i jugozapadna.
Inklinacija 10—35". Nadmorska visina 1.036 m. Sastojina je različite kvalitete.
U polozitom dijelu na zapadnoj i istočnoj strani odjela kvaliteta sastojine je
dobra (bijela bukovina).




ŠUMARSKI LIST 11-12/1967 str. 32     <-- 32 -->        PDF

Broj stabala po ha iznosi 561, a temeljnica 24,9 m2. Od toga broj stabala bukve
po ha iznosi 495, a temeljnica 20,8 m2. Ukupna drvna masa po ha iznosi 196 m3, a od
toga bukve 161 m3.


Ukupna drvna masa bukve u odjelu iznosi 9.460 m3, a od nje je doznačeno za
sječu u 1967. godini 2.422 m3 ili oko 20lo/o.


Površina odjela 68 iznosi 36,10 ha. Šuma bukve i jele (Fagetum croaticum abietetosum
Horv.) u omjeru smjese: bukva 0,3, jela 0,6 i javor 0,1. Bonitet bukve III/IV,
a jele II/III. Matični supstrat vapnenac i dolomit koji rijetko izbija na površinu. Tlo
srednje duboko, ilovasto i svježe. Dosta je humusno i pokriveno slojem listinca, a
mjestimično i mahovinom, te bujadi.


Ekspozicijaje istočna i jugoistočna, a inklinacija se kreće od 5—25°. Nadmorska
visina iznosi 1.000 do 1.080 m. Bukova stabla u gornjem dijelu odjela su dobre kvalitete
(bijela bukovina). Ima dosta i tanjih bukovih stabala isto dobre kvalitete.
Bukovog pomlatka i mladika ima malo, a letvenjaka dosta i dobrog je izgleda.
Sklop je dobar."


Broj bukovih stabala po ha iznosi 363, a drvna masa 102 m3, dok je ukupna
drvna masa po ha 347 m3. Ukupna temeljnica iznosi 35,9 m2, a temeljnica bukve
13,2 m2/ha.


Ukupna drvna masa u odjelu iznosi 3.677 m3, a od nje je doznačeno za sječu u
1967. godini 1.516 m3 ili oko 41´»/o.


Površina odjela 55 iznosi 58,64 ha. Šuma bukve i jele (Fagetum croaticum abietetosum
Horv.) sa omjerom smjese: bukva 0,2, a jela i smreka 0,8. Bonitetni razred
bukve III/IV, a jele i smreke II/III. Matični supstrat odjela je dolomit. Tlo je skeletoidno
sa dosta humusa. Ekspozicija odjela je sjeveroistočna i sjeverozapadna. Inklinacija
se kreće od 10—25". Nadmorska visina iznosi 950 do 1.040 m. Ukupni broj
stabala po ha iznosi 590, a od tnga bukve 164. Ukupna temeljnica po ha iznosi 30,62,
a temeljnica bukve 7,6 m2. Drvna masa po ha iznosi 304 m3, a drvna masa bukve
72 m3. Ukupna drvna masa bukve u odjelu iznosi 4.242 m3 od koje je doznačeno za
sječu u 1967. godini 1.114 m3 ili 269/o.


Površina odjela 56 iznosi 31,30 ha. Šuma bukve i jele (Fagetum croaticum abietetosum
Horv.) sa omjerom smjese: bukva 0,3, jela i smreka 0,7. Bonitet bukve je
III/IV, a jele i smreke III. Koritasta udolina u sjevernom dijelu odjela, te greben u
pravcu sjeverozapada i jugoistoka sa padinama i manjim uvalama. Tlo je dosta plitko,
skeletoidno i humozno. Ekspozicija je razna. Inklinacija se kreće od 5—20".
Nadmorska visina 900 do 1.000 m. Na sjeverozapadnom dijelu odjela mladik bukve
sa rijetkim starim jelama. Broj stabala po ha iznosi 656, a ukupna temeljnica 29,8
m2/ha. Broi stabala bukve po ha iznosi 230, a temeljnica 9,1 m2. Drvna masa po ha
iznosi 291 m3, a drvna masa bukve 94 m3/ha.


Ukupna drvna masa bukve u odjelu iznosi 2.938 m3, a od toga je doznačeno za
sječu u 1967 .godini 778 m3 ili oko 26,0/o.


Površina odjela 57 iznosi 39,82 ha. Šuma bukve i jele (Fagetum croaticum albietetosum
Horv.) sa omjerom smjese: bukva 0,3. jela i smreka 0,7. Bonitetni razred
bukve III/IV, a jele i smreke II/III. Odjel se prostire preko kamenite glavice, grebena
i uvale u pravcu sjeveroistoka. Tlo je skeletoidno i mjestimice bez kamena.
Ekspozicija sjeveroistočna. Inklinacija se kreće od 10—20". Nadmorska visina iznosi
950—1.000 m. Broj stabala po ha iznosi 608, a temeljnica 31,2 m2, a od toga bukve 216,
odnosno temeljnica bukve 11,5 m2/ha.


Drvna masa po ha iznosi 312 m3, a drvna masa bukve 112 m3. Ukupna drvna
masa bukve u odjelu iznosi 4.462 m3, a od toga je doznačeno za sječu u 1967. godini


1.035 m3 ili oko 23%.
Površina odjela 36 iznosi 98,05 ha. Šuma bukve i jele (Fagetum croaticum abietetosum
Horv.) u omjeru smjese: bukva 0,4, jele 0,6. Bonitetni razred bukve III, a
bonitetni razred jele II. U odjelu se nalazi nekoliko glavica i dubokih dolina, a strane
su blago do srednje strme. Prema jugu odjela nekoliko plitkih vrtača. Jugozapadni
dio je škrapovit. Tlo je slabo skeletoidno.
Ekspozicija jugozapadna. Inklinacija 5—20°. Nadmosrka visina 851 do 1.058 m.
Mješovita sastojina sa bukvom u pojedinačnoj smjesi. Uzrast, kvaliteta, zdravstveno
stanje i priliv mladika dobar. Jugozapadni dio odjela iskorišten, te je rijetkog
sklopa i dobrog podmlađenja. U zapadnom dijelu odjela rijetka bukova sastojina sa
pojedinačnom jelom. Broj stabala po ha iznosi 556, a temeljnica 39,7 m2 Broj stabala
bukve po ha iznosi 194, a temeljnica 11,6 m*.




ŠUMARSKI LIST 11-12/1967 str. 33     <-- 33 -->        PDF

Drvna masa po ha iznosi 336 m3, a od toga bukve 137 m3. Ukupna drvna masa
bukve u odjelu iznosi 13.400 m3, a od toga je doznačeno za sječu u 1967. godini 2.711
m3 ili oko 20%.


Površina odjela 50 iznosi 35,09 ha. Šuma bukve i jele (Fagetum croaticum abietetum
Horv.) sa omjerom smjese: bukva 0,3 i jela 0,7. Bukva na III bonitetnom razredu.


Srednje strma istočna i zapadna padina sa mjestimičnim vrtačama. U gornjem
dijelu odjela vapnenac izbija nešto jače na površinu. Tlo je plitko do srednje duboko,
svježe i humozno. Ekspozicija istočna, zapadna i južna. Inklinacija 5—30°. Nadmorska
visina 980 do 1.049.


Broj stabala po ha iznosi 554, a temeljnica 26,5 m2. Broj stabala bukve po ha
iznosi 174, a temeljnica 7,6 m2.


Drvna masa po ha iznosi 286 m3, a drvna masa bukve 74 m3. Ukupna drvna
masa bukve u odjelu iznosi 1.148 m3 .a od toga je doznačeno za sječu u 1967. godini
214 m3 ili oko 18®/».


Površina odjela 47 iznosi 54,55 ha. Preborna sastojina (stablimične strukture)
bukve i jele (Fagetum croaticum abietetosum Horv.) sa omjerom smjese bukve 0,5
i jele 0,5. Bonitetni razred bukve IV. Bukva je više zastupljena u gornjim predjelima
odjela i dobre je kvalitete (bijela bukovina), a jela u donjim i slabije je kvalitete
(rakava, defektna).


Matični supstrat odjela je dolomit i vapnenac koji na pojedinim mjestima izbija
na površinu. Tlo je mjestimično dosta plitko, a mjestimično (u dolinama) srednje
duboko. Boje je bjeličaste do smeđe, podzolirano i ilovasto humozno.


Nadmorska visina odjela se kreće od 1.040 do 1.200 m. Ekspozicija je jugozapadna,
a inklinacija iznosi od 10—15°.


Ukupan broj stabala po ha iznosi 824, a ukupna temeljnica 33,7 m2/ha. Ukupna
drvna masa po ha iznosi 283 m3, a od toga bukve 139 m3. Drvna masa bukve na cijeloj
površini (u odjelu) iznosi 7.517 m", a od toga je bilo doznačeno za sječu u 1967.
godini 2.216 m3 ili ako 29»/».


Površina odjela 33 iznosi 69,10 ha. Šuma bukve i jele (Fagetum croaticum abietetosum
Horv) sa omjerom smjese bukve 0,2 i jele 0.8. Bukva na III bonitetnom razredu.
Pojedinačno su u sastojini zastupljeni javor, te po koja smreka ,zatim jarebika
i munjika. Bukva je uglavnom zastupljena u višim, a jela u nižim položajima odjela.
Jela je bolje, a bukva slabije kvalitete. Godine 1956. na jeli je primijećen jelov moljac
(Argyresthia fundella F. F.).


Odjel se nalazi na polustrmoj strani koja je ispresijecana manjim vrtačama.
Matični supstrat, koji počešće izbija na površinu, je vapnenac. Tlo je plitko, ilovasto,
humozno i suho, te djelimicno pokriveno listincem. Ekspozicija je jugozapadna, a
inklinacija se kreće od 7—18*. Nadmorska visina iznosi 940 do 1.025 m.


Broj stabala po ha iznosi 419, a od toga bukve 141, a ukupna temeljnica iznosi
31,9 mVha.


Ukupna drvna masa po ha iznosi 329 m3, a od toga bukve 45 m3, dok je ukupna
drvna masa bukve u odjelu 3.144 m3, od koje je predviđeno za sječu u 1967. godini
463 m3 ili oko 15´%>.


Površina odjela 39 iznosi 37,06 ha. Šuma bukve i jele (Fagetum croaticum abietetosum
Horv.) u omjeru smjese bukve 0,2 i jele 0,8. Bukva je na III, a jela na II
bonitetnom razredu. U sastojini su pojedinačno zastupljene smreka, tisa, javor i jarebika.
Jela je bolje, a bukva slabije kvalitete.


Vrtačasta i škrapovita — mjestimično dosta strma, a mjestimično blaga — pa


dina sa dosta velikim blokovima dolomita i vapnenca što izbijaju na površinu, a koji


čine i temeljnu podlogu odjela. Tlo je plitko, ilovasto i sa nešto crnice (rendzine),


uglavnom između kamenih blokova. Ekspozicija je jugozapadna, a inklinacija se


kreće do 20°. Nadmorska visina iznosi od 810 do 960 m. Ukupni broj stabala po ha


iznosi 454. a ukupna temeljnica 46,0 m2. Drvna masa po ha iznosi 576 m3,a od toga


bukve 114 m3. Ukupna drvna masa bukve u odjelu iznosi 4.211 m3 od koje je u 1967.


godini doznačeno za sječu 740 m3 ili cea 17®/«.


Površina odjela 95 iznosi 19,03 ha. Šuma bukve i jele (Fagetum croaticum abie


tetosum Horv.) sa omjerom smjese bukve 0,6 na IV bonitetnom razredu i jele 0,4 na


III bonitetnom razredu.


U gornjem dijelu odjela preteže uglavnom čista bukova sastojina i dobre kva


litete (bijela bukovina), dok je u donjem dijelu jače zastupljena jela, koja je dosta


progaljena zbog sušenja od jelova moljca (Argyresthia fundella F. F.). Temeljna pod


463




ŠUMARSKI LIST 11-12/1967 str. 34     <-- 34 -->        PDF

loga odjela je vapnenac. Tlo je skeletno, dosta suho i nešto dublje u donjem dijelu
odjela. Ekspozicija je sjeverna, a inklinacija 20—25°. Nadmorska visina iznosi 750
do 920 m.


Ukupan broj stabala po ha iznosi 689, a o toga bukve 581. Ukupna temeljnica
iznosi 31,5 m´-/ha. Drvna masa po ha iznosi 272 ms, od toga bukve 170 m". Ukupna
drvna masa bukve u odjelu iznosi 3.247 m3, a od toga je doznačeno za sječu u 1967.
godini 530 m:! ili oko 16a/o,


Površina odjela 11 iznosi 26,98 ha. Šuma bukve i jele (Fagetum croaticum abietetosum
Horv.) sa omjerom smjese: bukva 0,2 i jela 0,8. Bukva na III bonitetnom
razredu. Matični supstrat je vapnenac, koji u južnom dijelu izbija na površinu u
vidu žljebova, manjih pećina i si. Tlo je skeletoidno i mjestimično zakorovljeno.
Ekspozicija se kreće od 0—15°. Nadmorska visina 850—920 m. Broj stabala po ha
iznosi 322, a od toga bukve 134, dok je ukupna temeljnica 35,5 m2. Ukupna drvna


SI. 3. Šumarija Fužine, gospodarska jedinica »Brloško-Rogozno«, odjel 13.
Šuma bukve i jele (Fagetum cr. abietetosum Horv.)


Foto: Dr U. Golubović




ŠUMARSKI LIST 11-12/1967 str. 35     <-- 35 -->        PDF

masa po ha iznosi 432 m3, a od toga bukve 99 m3. Ukupna drvna masa bukve u odjelu
iznosi 2.145 m3 od koje je doznačeno za sječu u 1967. godini 700 m3 ili oko 331"/».


Površina odjela 13 iznosi 12,40 ha. Šuma bukve i jele (Fagetum croaticum abietetosum
Horv.) sa omjerom smjese bukve 0,5 na III bonitetnom razredu, a jele 0,5
na II bonitetnom razredu. Matični supstrat je vapnenac koji se pojavljuje na površini.
Tlo je skeletoidno i dosta zakerovljeno.


Ekspozicija je južna . a inklinacija se kreće od 5—20´. Nadmorska visina iznosi
900 m. Broj stabala po ha iznosi 376, a od toga bukve 194. Temeljnica je 34,4 m2/ha.
Ukupna drvna masa bukve u odjelu iznosi 2.338 m3, a od nje je doznačeno za sječu
u 1967. godini 950 m3 ili ako 41%.


Površina odjela 14 iznosi 70,84 ha. Šuma subalpske bukve (Fagetum croaticum
subalpinum Horv.) sa pojedinačnim stablima jele. Omjer smjese: bukva 0,9 ,jela 0,1.
Bonitetni razred bukve IV. Matični supstrat je vapnenac. Tlo srednje duboko, pjeskovito
do humozno ilovasto. Ekspozicija jugozapadna, a inklinacija do 25°. Nadmorska
visina 1 033 do 1.303 m.


SI. 4. Šumarija Mrkopalj, gospodarska jedinica »Bjelolasica«, odjel 14.
Subalpska bukova sastojina (Fagetum cr. subalpinum Horv.)
Foto: Dr U. Golubović




ŠUMARSKI LIST 11-12/1967 str. 36     <-- 36 -->        PDF

Broj bukovih stabala po ha 663, a jelovih 40 ili ukupno 703. Drvna masa bukve
iznosi 273 m3, a jele 51 m3 ili 324 m3/ha. Ukupna temeljnica iznosi 35,8 m2/ha. Ukupna
drvna masa bukve u odjelu iznosi 19.316 m3, a od toga je doznačeno za sječu u 1967.
godini 4.314 m3 ili oko 22lo/o,


Karakteristično drveće,^ grmlje i prizemno rašće u pojedinim subasocijacijama
počevši od termofilne bukove šume pa prema subalpskoj, a na temelju fitocenoloških
snimaka koje je napravila prof, dr Nevenka Plavšić je ovo:


a) Termofilne bukve šume — Fagetum croaticum seslerietosum (autumnalis)
Horv. 1950
Sloj drveća: Fagus silvatica, Sorbus aria, Acer pseudoplatanus;
Sloj grmlja: Daphne mezereum, Rubus idaeus, Rosa arvensis, Evonymus latifolia,
Rubus sp.;


Sloj prizemnog rašća: Sesleria autumnalis, Mercurialis perennis, Gentiana asclepiadea,
Lamium orvala, Prenanthes purpurea, Cardamine bulbifera, Paris quadrifolia,
Geranium robertianum, Actaea spicata, Calamintha grandiflora, Aconitum vulparia,
"Vicia oroboides;


b) Bukove i bukovo-jelove šume s milavom — Fagetum croaticum calamagrostetosum
Horv. 1950
Sloj drveća: Fagus silvatica, Acer pseudoplatanus;
Sloj grmlja: Daphne mezereum, Rosa arvensis, Rubus idaeus, Lonicera alplgena;


Sloj prizemnog rašća: Calamagrostis arundinacea, Clamintha grandiflora, Carex
alba, Actaea spicata, Paris quadrifolia, Aconitum vulparia, Asperula cdorata, Geranium
rotundifolium, Ver"atrum album, Gentiana asclepiadea, Mercurialis perennis,
Fragaria vesca, Veronica urticaefolia, Anemone nemorosa, Oxalis acetosella, Aruncus
silvestris, Cardamine anneaphyllos, Saxifraga rotundifolia, Cyclamen europaeum.


c) Šuma bukve i jele — Fagetum croaticum abietetosum Horv. —
Bukove i jelove šume najvećeg privrednog značenja. Ističu se jasnom granicom
prema moru i prema kopnu.
Sloj drveća: Abies alba, Fagus silvatica, Sorbus aucuparia, Acer pseudoplatanus,
Ulmus montana (u gospodarskim jedinicama Milanov Vrh i Lividraga, odjeli 36
i 68), Picea excelsa (pomladak);
Sloj grmlja: Rubus idaeus, Daphne mezereum, Solanum dulcamara, Rhamnus
fallax, Lonicera alpigena, Daphne laureola, Evonymus latifolia, Sambucus nigra,
Staphilea pinnata, Corylus avellana, Ribes alpinum, Sambucus racemosa;
Prizemno rašće: Mercurialis perennis, Oxalis acetosella, Paris quadrifolia, Cardamine
aneaphyllos, Calamintha grandiflora, Cardamine trifolia, Cardamine bulbifera,
Galium rotundifolium, Sanicula europaea, Asperula odorata, Cyclamen europaeum,
Anemone nemorosa, Prenanthes purpurea, Athyrium filix femina, Omphalcdes
verna, Salvia glutinosa, Fragaria vesca, Polygonatium multiflorum, Lamrum
orvala, Actaea spicata, Aconitum vulparia, Haquetia epipactis, Pulmonaria officinalis,
Galeobdolon luteum, Calamagrostis arumdinacea, Vicia oroboides, Senecio
fuchsii, Cardamine polyphylla, Carex silvatica, Cicerbita muralis, Gentiana asclepiadea,
Rubus sp., Lactuca muralis, Veronica urticaefolia, Prunella vulgaris, Impatiens
noli tangere, Atropa belladonna, Epilobium montanum, Lilium martagon, Aposeris
foetida, Rosa arvensis, Saxifraga rotundifolia, Homogyne aipestris, Veratrum album,
Pteridium aquilinum.


d) Subalpska šuma bukve — Fagetum croaticum subalpinum Horv. 1938. (subasocijacija
F. cr. allietosum).
Dominira Allium ursiruum, osobito na mjestima gdje su veliki sniježni nanosi,
kose ekspozicije, uvale itd.
Sloj drveća: Fagus silvatica, Acer pseudoplatanus (kao pomladak);
Sloj grmlja: Rhamnus fallax, Solanum dulcamara, Daphne mezereum, Rubus
idaeus;


Sloj prizemnog rašća: Calamintha grandiflora, Asperula odorata, Oxalis acetosella,
Lusula silvatica, Pulmonaria afficinalis, Mercurialis perennis, Paris quadrifolia,
Cardamine anneaphyllos, Scolopendrium vulgare, Actaea spicata, Lamium orvala,
Allium ursinum, Calamagrostis arundinacea, Sanicula europaea, Galium rotundifolium,
Veronica urticaefolia, Epilobium montanum, Cicerbita muralis, Senecio fuchsii.




ŠUMARSKI LIST 11-12/1967 str. 37     <-- 37 -->        PDF

3. METODA RADA I REZULTATI ISTRAŽIVANJA
Kako smo naprijed iznijeli istraživanja su bila vezana za redovitu sječu
i izradu bukovine koju je imalo Šumsko gospodarstvo Delnice u 1967. godini.
Doznaku stabala za sječu izvršili su stručnjaci šumarija na čijim smo područjima
istraživanja proveli. Doznaka je provedena na temelju propisa uređajnih
elaborata ili gospodarskih osnova za pojedine gospodarske jedinice i
odjele.


f cr sesteriefosum au/t/mr>o./(s //o>
(Fer ca´amaorosfefosum //orv J
F cr a&ie/ečo&vm //ori/
F cr suda/pcrtv/r? //orv.
Fer i ses/ertefosom //orv


aote/e/osivrr? //orvso& a/Dinurr) //orv


275 32,5 37,5 42,5 47.5 52,5 5?5 62,5 (7,5 72,5 77,5 cm


SI.-fig. S. Postotak Aorisne dri/ne mase poöil/nim zajednicama (%cs&oriLćer,ja.j od drvne
mase c/tvrdene po taöetama Scric´a
Percentage of osaöie volume 6y piantassociations (vti/iza.fion%j from Me growingstock determined after S"urič´* volt/me


taöl es


Kada su pojedine partije radnika (sjekača) ulazile u opisane odjele radi
sječe — pridružila im se i naša grupa mjerača koja je imala zadatak da u
pravilu snimi svako doznačeno stablo za sječu iznad taksacijske granice (10
cm u prsnoj visini). Međutim, nije bilo moguće snimiti sva stabla, jer je sječa
stabala brže napredovala nego što ju je naše minuciozno mjerenje moglo pratiti.
Prema tome snimanjima smo obuhvatili, kako je istaknuto, 2.4Q9 bukovih stabala
kojima je prije nego što su posječena izmjeren prsni promjer i debljina




ŠUMARSKI LIST 11-12/1967 str. 38     <-- 38 -->        PDF

kore na njemu pod kutem od 90° i sredina je upisana u terenski manual. Nakon
toga je stablo posječeno i izmjerena mu je vrpcom totalna dužina (visina),
uračunavajući i visinu panja, koja je upisana u manual. Na bazi tačno izmjerenih
visina utvrđeni su odgovarajući bonitetni razredi staništa za bukvu po
Surićevim tabelama drvnih masa.


Poslije toga je stablo okresano i iskrojeno u Sortimente. Svakome je sortimentu
izmjeren srednji promjer pod kutem od 90° i dužina, te je sredina
upisana u manual. Osim toga svakom je sortimentu na njegovom srednjem
promjeru izmjerena debljina kore pod kutom od EW^ i sredina upisana u teren


--f cr ses/erie/osi/n} au/umno/is //or±


(fer ca/amaoros/rfosum //orvj


0
- f. cr aitefetosom //orv


0
— fer-ses/erre/osvm //orv


aStefefosc/m //orv


fS s´


/


H
\ \


/ \


73
\\


1
12 1 \
1 \


II
1 \
1


1


/0


1
1


1


1


9


1


1


1


S 1


7


e
/ \


6


1 /


I / /


A
/ /


i / /
\


t / /


t / /


0


175 32,5 37,5 42,5 475 52.5 575 «2.5 67.5 72,S 77,5 cm


31 -fig. 6 Postotak fc/rnirs/l/t/, (fj trupaca a


korisnoj etrvnoj masi po oti/ni/r, zajednicama


Percentage afistriöotiort of veneer togs (P)


vitt>in Me c/saöte volame dy plant associatiooa


ski manual. Istovremeno je na svakom sortimentu izmjeren najveći i najmanji
promjer srži sa karakterističnim opisom (zvjezdasta, eliptična, okrugla, crvena
trulež, zimotrenost) i sredina je upisana u terenski manual. Zatim su sortimenti
procijenjeni strogo po JUS-u iz 1955. godine u odgovarajuće kvalitetne klase.
Dužina i debljina sortimenata je mjerena na cm, a debljina kore do na mm.
Pri mjerenju debljine kore vađeni su oštrim dlijetom otvori (prozori) na srednjim
promjerima sortimenata i to okomito na os sortimenta.


Svako posječeno stablo u odjelu je obilježeno rednim brojem i na panju
i na deblu. Na svakom sortimentu koji je izrađen upisan je odgovarajući broj




ŠUMARSKI LIST 11-12/1967 str. 39     <-- 39 -->        PDF

iz koga je stabla Sortiment izrađen, kome stablu pripada. Na taj je način osigurano
da se sortimenti u sječini ne bi izmiješali.


Obradu podataka smo izvršili razlučno po opisanim biljnim zajednicama
(subasocijacijama). Stabla smo razvrstali po šumsko-uređajnim debljinskim
stepenima, a zatim smo ih iskubicirali po Surićevim tabelama (17), te ustanovili
njihovu totalnu brutto drvnu masu. Nakon toga smo iskubicirali drvnu
masu sortimenata bez kore i zbrojili je, te ustanovili korisnu drvnu masu po
šumsko-uređajnim debljinskim stepenima i biljnim zajednicama.




/o


25


li


}l


20


19


18


17


16


IS .-fer sesteriefosum aufom
aufomnahs 7/orv14 ff. c/7 cotamagro&tefosu/n HorvJ


— f.cr. ctbietdosvm /Jory/3 — /"c? st/Satptnum /7orv
f. cr. sesfercefosum Mors
ti a6ie7e7o^om 7/orr
suSafainurrt 7/orv
n


10


9


8


7


6


5


<


J


2


27,5 32,5 32,5 42.5 47,5 52,5 57,5 62,5 67,5 72.5 77.5 cm


SI. -Pig 7. Postotak trupaca 2a l/usten/e (L)


u korisnoj dri/noj masi po oit/nim zajednicamp


Percentage destriöetion of peeters (/.J within


t/?e usaöle vole/me 6y plant associations


Na bazi korisne drvne mase i brutto drvne mase utvrđene po tabelama
Surića izračunan je postotak iskorišćenja po debljinskim stepenima.


Po tom smo ustanovili drvnu masu pojedinih sortimenata po kvalitetnim
klasama i šumsko-uređajnim debljinskim stepenima i stavili je u odnos prema
korisnoj drvnoj masi debljinskih stepena, te na taj način ustanovili postotno
učešće pojedinih sortimenata u korisnoj drvnoj masi stepena. Izračunane po




ŠUMARSKI LIST 11-12/1967 str. 40     <-- 40 -->        PDF

stotke izravnali smo grafičko-računskom metodom Bruce Schumacher (2) uz
pomoć tešina i to kao funkcije prsnih promjera (debljinskih stepena) i unijeli
u odgovarajuće tabele. Za težine su uzimane drvne mase pojedinih sortimenata
čiji su postoci bili izravnani.


Nakon toga su se na temelju sastavljenih sortimentnih tablica izračunate
ukupne količine sortimenata na materijalu koji je služio za istraživanje i uporedile
sa stvarno izmjerenim i izrađenim količinama sortimenata. Razlike između
stvarnih podataka i podataka po tabelama bile su vrlo male.


Materijal za istraživanje kao i rezultate provedenih istraživanja donosimo
u tabelama 2, 3, 4, 5, 6, 7 i 8.
Tabela 2 sadrži u globalu i po biljnim zajednicama (subasocijacijama) broj
bukovih stabala na kojima su provedena istraživanja s njihovom drvnom masom.


Tabela 3 predstavlja sortimentne tablice za termofilne bukove šume (Fagetum
or. seslerietosum (autumnalis) Horv. I960.) te bukove i bukovo-jelove šume
s milavom — Fagetum cr. calamagrostetosum Horv. 1950.


F. cr ses/erte/oSi/m aa/fnna/ćs //orv.
(fer- ca7ama$ros/e/osom //orv)
— — F cr aSte/e/os&m //on´
F cr
: ses/erte/osum //orv
´ ´ abic/e/osuro //ori/.


275 31,5 37.S 425 *7.5 S2,5 S7,S 62,5 67,5 72,5 77,5


SL-fig. 8 Posfotak klađar/ti (M) u Aorisno/


drvnoj masi po 6ć//r>i/r> za/ea/nicama


Percentage distri6t/f/or> of öoote-logs(M)


uif//in f//e i/sadie volume öy p/ant associations


U tabeli 4 donesene su sortimentne tablice za najrasprostranjeniju šumu
bukve i jele (Fagetum croaticum abietetosum Horv.).
U tabeli 5 donosimo postotne odnose sortimenata (sortimentne tablice) za
subalpinsku šumu bukve (Fagetum oroaticum subalpinum Horv.).


Tabela 6 predstavlja jedinstvene sortimentne tablice za eiste i mješovite
bukove sastojine na području masiva Risnjaka i Velike Kapele, koje će se moći
primijeniti i na druga područja hrvatskih Dinarida (pa i šire) ukoliko se radi


o
istim ili slienm ekološkm i gospodarskim prilikama u bukovim sastojinama.


ŠUMARSKI LIST 11-12/1967 str. 41     <-- 41 -->        PDF

U tabeli 7 donosimo prosječne postotke iskorišćenja u šumi i prosječno postotno
učešće pojedinih sortimenata u korisnoj (iskorištenoj) drvnoj masi na
bazi biljnih zajednica (subasocijacija), dok u tabeli 8 prikazujemo prosječno
postotno globalno učešće teh. drva u korisnoj drvnoj masi bukovih sastojina opet
na bazi biljnih zajednica.


Na slikama 5, 6, 7, 8 i 9 prikazali smo postotke korisne drvne mase (J%
iskorištenja), te postotke vrijednih sortimenata (F, L, K i I klase) u korisnoj
drvnoj masi po šumsko-uredajnim debljinskim stepenima i biljnim zajednicama
bukovih šuma.


Zbog štednje na prostoru grafičke prikaze ostalih sortimenata ne donosimo
u ovoj studiji.


F. cr seslertetosum au/umnalis Morir
(Fer, enlamagrosfefosum //orf.J


F Cr aScefefosum Morv.


F. cr su6atpi/wm Morv.
F. cr. sesterlelosv/n Horv
a6ie?efo6Urr> Mor*
suća[ptr>urr> h´orv


27.5 32,5 375 42,S *75 52,5 L75 L2 5 675 72,5 77.5 cm
SI -fig, 9 Postotak / Atlase pi/ansAi/> frt/pacau korisno/ drvnoj masi po oil/nim za/eđnicamaPercentage đistridofion of graafe / sav/ogswithin tne c/saöle volume 6y plant


associations


4. ANALIZA REZULTATA ISTRAŽIVANJA
Budući da smo istraživanja proveli po biljnim zajednicama (subasocijaeijama),
to analiza rezultata istraživanja, u ovom slučaju, ima smisla samo onda
ako ih međusobno uspoređujemo, te uočavamo specifične zakonitosti za pojedine
biljne zajednice, odnosno da eventualno konstatiramo da specifičnih zakonitosti
ne postoji. Zbog toga ćemo se, po potrebi, istovremeno i paralelno koristiti
podacima donesenim u navedenim tabelama i slikama. Međutim, napominjemo,
da se ne možemo upuštati u opsežne analize na ovome mjestu zbog štednje
s prostorom za štampanje.




ŠUMARSKI LIST 11-12/1967 str. 42     <-- 42 -->        PDF

Iz tabele 1 vidi se da je s istraživanjima na području Šumskog gospodarstva
Delnice obuhvaćeno 6 šumarija, 7 gospodarskih jedinica i 15 odjela,, koji
su razvrstani u tri biljne zajednice (subasocijacije). Ustvari se istraživanja odnose
na četiri zajednice, ali su podaci za dvije zajednice, i to termofilnu bukovu
šumu, kumulirani.


/ab. 2


aro/ öi/iovio stabala i totalna drvna masa po šomsio-i/redajntm debljinsAimstepenima i biljnim zajednicama Moja je poslužita za c sfraživa/iiat/c/mbep of Seecn stents and total volume accorc´tny to forest-managementsub-classes and plant associations employed in invest/pa lions


Bttjna zajednica — Plan/ association


Somsko -t/redaf


ni de6t/ins/ti


P. cr. sestet efosum 1/4 up n o
ste pen, cm


Qv/timna/is Horv. P. cr. a6t efetosum Porv per subatpinom Porv


Pores/-mQnaoe-rota I


(P. cr. eatamagros/efosom (for. attie/osom Porv)
ment diameter


Porv.)


sub-c/ass, cm
Broj sfa6a/a &ro/ staoa/a 8rol staoato s 3rot s/aSata


m-> m* mm>


Mo. of stems Ho. of stems Ho of sfens Ho of sterns
IS, 5 23 0,95 10 0,35 33 1.30


— —


17, 5 S 0,59 70 9.68 37 4.35 111 14,62


22. 5 26 6.70 30,67 it IO,56 167 47,93
2 7,5 66 3 2.30 111 6 7 Si 19 9.Ol 108 103,87
32, 5 93 70,91 177 153.51 ti 10.68 184 235.10
too


3 7.5 IO 9 122.03 158 329.35 13 ´4.56 380 465,99
il , 5 IO 3 ´61.20 262 467,99 30 i7.70 395 676,89
47.5 74 153,00 23* 552.73 12 45 i9 330 751.17
52.5 34 3 9,60 lot 613.99 32 84.24 270 792.73
57,5 1 2 39,16 132 489,06 26 85.28 170 613.70
62,5 5 20.0I 68 315,02 If 84,01 94 419.08
6 7,5 27 14 9,77 17 81,30 ** 231,07
— —


7 2, J 3 19,33 3 16,74 6 36,07


— —


77,5 6,47 3 13,04 2 12.94 6 47,45


t


53 O 702,12 1632 3 727,63 287 507,27 2.499 4.437.07


z.
Tab. 3


SOPtimePltne tablice Za termofclnu ÖukOVU ŠUmV (P. cr eestenetasun, avtvmnaits


/fory. sa sobasoa/aajom Per. catamagrasfetostim Porv)pre/7>a JOpOSlavensJ/Om StOT/dardO´ (Jl/S-t/f´Ü fp55.ffod.


Assortment tables for tt>ermop/>ilous Seecn stand´ (Pcrsestenetasum autumna/is /forv together uM
soSassoetalion P. cr catamayrostrfosvm Po™) according to t/ie yuposlav standard(7US)from 1955


Oa/noS sorfimenafa u korisnoj c/rvnoj mast.
Distribution of assortments wif/iin toe usable volume


Ostati


Postotak Vorteile drvne


Prop c i -f-otjs sortimeoti Oorev -firewooct


mase (% iskortšcen/aj od


Of/ier
Debtj´n sk l drvne mase utvrđene assortments
po tabe/ama Suneta


stepe n (cfri Zo. pti/enje Sar/logs § I s kvatitefe


sa /torom),cm % of usable tro/ume ??
Diameter (ufitization %J prom fne


Kvatifete -Grades tirades


sub-c/ass growing stock determined
(ct,3 o.bj.cm after Surić´s vo/ume lu6tes I? Š s Lo i .? 2

si 8 *
** ^X So.


«4


%


40,50 4,10 20,26 22^5 7,i2


Sr-.s —


8.68 13,3! 12,8/ 5J12 4,52
22, 5 54,89


— — — —


9S.50 — ´ 6,37 7,44\ 5,26 41,46 11,06 //,00 8,98 4,65 3,84


27, S


— — —


6,70 4,01 I2,11\I0Č0 14,26 6,0e 10,U 11,70 9,34 6,90 4.07 3,16


32, 5 91, to —
3 7,5 use


88,00 3,30 L.75 8,15 15,01 15,08 2,20 11,22 7,91 5,97 3,93 2,80





3,91 9,95 3,S0 3.60 13,84 13,50 20,81 0,97 10,44 7,56 5,18 4,02 2,41
47, 5 SI/,90 13,33 11,00 1.66 2,37.14,58 7,94 20,96 9,80 7,36 4,80 4,20
52,5 84,40 11,98 12,14 1,22 1,53 14,90 8,02 \!9L4o_ 9,05 6,82 4,46 5.O0 lea


12, 5 se. 20








13,91 15,95 1.01 0,91 ´15./0 9,17 UTW 8,18


57, 5 a 4>, so —


62,5 es,oo 5,85 12,30 — \15,40 r3.es j 7437 Z2S 6.20 4,20 3,33 1,42


— —


Termofilnom bukovom šumom (F. cr. seslerietum autumnalis Horv. i F. cr.
calamagrostetosum Horv.) obuhvaćena su dva odjela, šumom bukve i jele (F.
cr. ahietetosum Horv.) obuhvaćeno je 12 odjela i subalpinskom bukovom šumom


472




ŠUMARSKI LIST 11-12/1967 str. 43     <-- 43 -->        PDF

raS 4


Sorttmentne tablice za mješovitu öu&ovu š umu frcraSietetösum/lorv)
prema jugoslavenskom standardu ( Jl/S-uj iz /95$.god´.
Assortment tables for mixed Beech stand (F.cr. aSiefetosum ttorv.)according
to ć/>e Yugoslav standard (7US) from 1955.


Odnos sorfimenata u korisnoj drvno/ masi
Distribution of~assortments within ?/?e usable volume


Ostali


Postotak korisne drvne


Trupc i — Log s sorlimenii Oorev.~/rirewood
Other


mase (% iskorišćenjajod


Debljmsk i drvne mase utvrđene


assortments
slepe n (d,,3 po tabelama Sunca


Za piljenje -Sawloos 8 §


sa korom), cm % of usable volume Mvalitete


H


Diameter* (ufilization%) from the .SJ NJ kvalitete-Grades Qra des
si/S-class ffrowint, stock determined


0 ^ S ?!


Cd,,3 o. 6.J, cm a/fer Coric ´´s volume faćles )


U U a.


JI i! »i


N "V fl,


Si? 8 «


^ Vi


30,64 780 si, 40 2,34 7,82


te.s — — —


17, s 5100 7.49 26 36 1067 4,48


— — —


22, 5 10,9S 50,80 2,00 7.0O IS. 50 8,53


— — — 5,12


27, 5 89, 3D 0,41 12,62 13,60 38,67 3,48 6,66 12.60 7.60 4,36


— — — —


3 2,6 87, 90 0,42 11,do 2O,S0 14.95 4.08 16,31 4,60 6,08 1100 7,20 3,56
3 7,5 S7, 15 0,20 5,92 0,68 12,18 20,07 15,98 [12,17 5,06 4.77 5.20 9 74 6,97 2,86


42. 5 ´86, 80 1,2s 7,26 0,85 IO.19 18,08 16,8o 15.33 2.76 4.70 4,45 a 98 700 235
4 7, 5 86,48 3,40 7, »5 1.02 9.03 17,50 17,5o 15,73 IM 452 3,99 8.46 7.40 2.02
52, S 86,30 5,Of e,o7 0,94 8,28 17,80 18,07 I4.90 1,00 4,20 3,88 8,24 7.79 1,82
57, 5 86,/O 6,17 L,g0 0,71 8,6b 18,60 19,06 13.60 0.98 3,88 3J0 771 8.27 180
62, S 8S,90 7uoo 5.70 9,22 /9.26 20,00 12.22 0,89 3,42 3,80 7,69 900 1,80
€7, 5 8 5,70 7, S3 4,58 10,OS 19,SO 20,90 10,94 0.60 2 99 3,70 7S9 9,74 1,78



72, S 8 5,58 7,42 3,60 — r0J°J\ 19.68 22,00 9,62 1.10 2.50 3 86 7« 10,00 186
77,5 8 5,49 6,70 3,00 - 11,80 19.7g 23,15 8,38 1,80 2.00 4,16 7.40 10,00 183


Tab 5


Sortimentne tablice za subalpsku bukovu š
-suSasocijactja /Ter. atiiofosom tVorv ) prema / standardu (JttS-u)iz /955.
Assortment taötes for montana Beech stanet (r.cr suSatjatraym #0rv,J


cxiiietosam 77orv.j according to Me Yugoslav standard (Jt/SJ from tyss\


Odnos sortimenafa i/ korisnoj drvnoj noasi
Distribution of assortments within toe usable volume


Ostali
7r upe i — Z op s sortimentl Oorev-Firewood


Postotak korisne drvne


mase (% iskonšc´en/aj od


Other


Debljinsk 1 drvne mase i/tvrdene assortvients
step on´ (d,,b po taSelama Sl/rtoa


ZQ jotfye/f/e-Sak/togs


Is


Mvalitefe


sa koromJjCm % of cisa6te volume s


Diameter (utilization y<>J from t/>e Hvate Ćete-Grades Grades
si/6-class c-roivm? sibek determined
(otr3 o.ö.J, eno after oorić´s volume tables s-8 is

S ^ S « -ss
sl|s< 11 »8
12,5 I6L1 2e,55 42,48 14,16


— — —


17, 5 36,09 3,69 15,79 28fi0 15,73





22, 5 43,14 4,80 11,20 U.6O 1717 ~Ö.79~





27. 5 97,30 5.02 4,75 3,00 2,i9 31,22 6,00 9,20 18.70 18,22 1,50
_ — —


32, 5 91, SO 7.SO 18,75 6,08 9,66 7,93 C,80 8,09 15.60 18,10 2,19


— — —


37, 5 88.30 9.78 21.92 C,27 17,57 f,*° 6.68 7,19 12,69 14.78 2,52


— — —


42,5 86JO 4,02 to,8S 21,08 7,27 23,92 3.45 CM 9,80 10,60 2,60


— — —


47. 5 S4.30 $.8$ 11,58 18,97 8,28 26,25 1.18 5L2 8,97 10,4) 1,67
— — —


52, 5 83, IO GM 11,63 17,21 9,05 2L,52 1,fi 5,47 8,77 10,67 2,61


— — —


87. 5 a 2,54 7,88 10,59 17,71 9,68 14.38 182 5,40 8,89 11,li 2,55
62,5 81,90 7,50 9,54 19.18 10,00 22.T0 2.72 5,60 9, to 11,76 2,40
— — —


— — —


67,5

— — —





72,5 80,70 9,60 2o,4Ö i4,o4 18,00 5,60 t,98 10,77 I3X 1,41


— — —


77,5 10L2 14.83 14.72 16,63 7,80 8,18 11,98 14.27 0,90


8o,ro — — — —




ŠUMARSKI LIST 11-12/1967 str. 44     <-- 44 -->        PDF

(F. er. subalpinum Horv.) 1 odjel. Da je u ovoj posljednjoj bilo moguće istraživanjima
obuhvatiti još koji odjel rezultati bi, razumljivo, bili sigurniji, ali ako
se ima na umu da su ovakva istraživanja, u nas i za bukvu, pionirska — to
smatramo da će moći poslužiti svojoj namjeni.
Sortimentne tablice za čiste i mješovite 6i/Jkove šume Gorsiog Motora.


(F.crses/Brtečosc//r> avlwr>na.Us //orv , F.cr. a6tetelost/m //orv. e? Fer. st/6a^oi/>o/n //orv.J pre/77Q Jt/ffOslavenstcm
standardi/(J(/S-t/J iz /9S5god. —Assortment taöles for pore and /nixed


Beech Stands Of the Gors&l Motar region (Fcr.ses/ertefosvm av/vmnaUs //orr.F.er.aoie


fefosunr, //or*, et Fer su6a/p/num //ory J according to the Yi/gostav standard´ (Jl/Sjfrom/9SS


Octnos So r ferner) a fa. u AzorisnoJ drvnoj mast
DtstriSofcon of assortments witotn Mc c/saSle volume


Postotak /korisne drvne Osla !L
mase (% isionšcen/ajod


7~ r up c i I o0t/> er


Oe6//insA i drvne mase utvrđene


assortments
stepe o (e/ri po faSetanoa Sortc´a


\^ ´ vg-Za pitjen/e-Sau/loos


sa AorornJjCrr? % of uea&fe vofaryne1 «va/tlefe
Dtameter* (utitization%) from tt)e -v> *> N Pvalitete-Grades Grades
st/6-c/ass grou/wp stoci determined
(cttii o. L>.,, cm after Serb´s volume tables S.&I3 L $ § 0- <=*> 9%


3-
lii


*!,!!,«


N. O Us t» % ^
%


M
M
12,5 /3,0! 5S,4f\5,*7 5,28
/7, 5 4564 4. 75 24,03\ 9,26 4,90
22, S 0,35 55fio 5,lit 9,35 /4,98 \ 9,37 4,42
/0,29 0J2 38,87 SA! 3,36 /0,43} 760 3.96
/,99 I3.ro 706 -»«? 6,75 3A0


S8.Q5 It, 55 4, 17 8,7´ 6,50


42.5 sjo ´5,95 4,92
47,5 3,81 I 0,95 3,1/ 14,49 /774 4,6?
5#5 i 8,25 0.33 I 7,76 16.97 /6,57 , 42 7,57
84,8 O 6,85 0,77 3,00 75,62 0,50 407
62,5 6,42 — *8.56 O.50 3.7/
67,5 84JLf_ 520_ 9,24 /5,36
72,5 84.30 3,88 17,56
77,5 84,00 17.56


´.*; 6,06


1
Tai. 7


Prosječni postotni odnosi sorti/nenata v /korisnoj drvnoj masi po öit/nim <


za/eđnicama (suSasoajacyama) prema jvgostavens&om standardu JUS-o iz /955. god.
Average percentage distribution of assortments witnin t/?e o-sadtc votume öy


plant associations (st>6associaäons) according to tnc Yi/gosiov standard (JüS)from /95$.


Odnos sortimena/a u korisno/ drvno/ mast
Distribution of assortments within /he usable volume


1 Ostali
T r upci — Zoos 1 sorli/nenli Off rev-firewood


PostotaA Aortsne drvne


mase (%t$Aorišcen/a)od


Otter


Btl/na za/eefneca
drvne mase utvrđene lassorlnTđfrls


(eoöasocijactja) po taSe/ama Sunca


Za pc//cnje -Saw/aps


Pvalifele Lu


Pla/tf assoeiaf/on % of usaö/e vofume


($ub association}
(utilization %) from tfye /tva/i/e/e -Grades Grades ?«^
growing sAbcL determined x


ig?


<5 ^ 0


after <šurić´$ volume tables t; N


si ^
s ^
oj li %<5
!i IP


Per sesleriefos&sn
at/tumnalts tforv.


66,^8 6,54 9,92 3,06 4,66 13,16 11,12 16,36 4,74 10,20 7,79 5.62 4,43 2.40


ffcr. calamayrvsfefosum
Porr.J


P.cr aSielefosum Porv 86,79 3,78 6,36 0,67 9,20 /8,11 17,67\l2,85 3,99 4,14 4,30 8,78 7.81 2,33


Per. ei/Sa/pinc/m #orv 2,72 3,10 6,37 10,50 I2.04 2,26
(f.cr alltećosvm Par*.)


64,82 -5,4/ -9,72 17,73 8,91 \ 2/, 24


I


Pcr. seslsrtefose/m Port/.
a&i&tefosum Porv 36,30 3,92 6,se 0,95 8, S3 117,20 16,59 \/4,38 3,62 *,81 5,19 8,20 7A7\ 2 28
suialpini/m Porv


\




ŠUMARSKI LIST 11-12/1967 str. 45     <-- 45 -->        PDF

U tabeli 2 prikazali smo cjelokupni istraživani materijal razvrstan po šumsko-
uređajnim debljinskim stepenima, biljnim zajednicama i u globalu.


Kako se iz tabele vidi u termofilnoj bukovoj šumi posjekli smo 530 stabala
s ukupnom drvnom masom od 702,12 m3, u šumi bukve i jele 1.682 stabla s
ukupnom drvnom masom od 3.227,68 m3, a u subalpskoj bukovoj šumi 287
stabala s ukupnom masom od 507,27 m3. Prema tome, ukupni broj bukovih
stabala koja su poslužila za ova istraživanja iznosi 2.499 s ukupnom drvnom
masom od 4.437,07 m3. To je nesumnjivo veliki broj stabala, velika drvna masa
i obiman posao, koji je trebalo obaviti.


U tabelama 3, 4, 5 i 6 donosimo sortimentne tablice za istraživane biljne
zajednice i u globalu (za sve biljne zajednice), a na slikama 5, 6, 7, 8 i 9 postotke
iskorištenja i postotne odnose samo vrednijih sortimenata u korisnoj
(iskorištenoj) drvnoj masi po šumsko-uređajnim debljinskim stepenima i biljnim
zajednicama te u globalu.


ra6.8
Qlooo/m postotni odnosi sorttmenafa u Aorisno/ drvno/ /nosi po oct/nimzajednicama (svhasocijactjGtma) prema Jvgo&taven s&om standarda (JC/S-a) iz /955. god.
G/oöal percentage distribution of assortments u/itnin tne c/sad/e votvme Öyplant associations (wS association)according to tne Vogosiav standard (Ji/SJ from /955.


Pr op ce z a ; — Z oy $ . Os/´a/c
Sortimente
ßitjna. zaycc/r>ica fornir fp/, i/vsfen/e (l) c za pragove (S.d. i C. d.) Short cut
(so6asoce/ac i/o) pt/jer?je (#,/,//,W) CPo) Otter ctssor/-firewood Hfleta of
P/anč associations Veneer togsfP), Pee/ers (LJand /far s/tepers rr>er?ts{pi?prqps fireivood
(sodass oc< a? iorts) (p0)

Per sesfercečoso/77
aaUs Porv.


48,46 /e,36 14,94 17,84 2JO


(f.cr ca.?arr>aorA>orv.)


Per aSietečosvro Porv. 55,80 12,85 8,13 20,89 2,i3


P. er $u6>aty?cnu/T} Port/.
(Per affi´efoswr? //or v.)
*f,77 21,24 5,82 28,91 2,26


f´ cr. se-sfcrćefosu/7? /fer*
Q6iefećo$o/77 Porv. 54.05 14, 33 8,43 20,86 2,26
su6aipcnam Parr.


Odmah treba reći da postoci iskorišćenja (postoci korisne drvne mase utvrđene
po tabelama Surića) u pravilu padaju sa jačim debljinskim stepenima
bukovih stabala u svim istraživanim biljnim zajednicama, a prema tome i u
globalu. Iznimka je samo termofilna bukova, šuma kod koje postotak iskorišćenja
opada do debljinskog stepena od 52,5 cm, a onda ima tendenciju rasta. Smatramo
da ovu iznimku ne bi trebalo uzeti kao pravilo za tu biljnu zajednicu, zbog
toga što u jačim debljinskim stepenima (57,5 i 62,5 cm) nije bio zastupljen veći
broj stabala, kako u našim istraživanjima (12 i 5), tako i u sastojim što se vidi
iz gospodarske osnove za gospodarsku jedinicu »Flatak«. Doduše imali smo,
prema tabeli 2, i jedno bukovo stablo u debljinskom stepenu od 77,5 cm, ali
smo ga, kod obrade podataka, zanemarili.


Međutim sasvim je drugo pitanje intenziteta padanja postotka iskorišćenja
s jačim debljinskim stepenima bukovih stabala u pojedinim biljnim zajednicama
i u globalu.


475




ŠUMARSKI LIST 11-12/1967 str. 46     <-- 46 -->        PDF

On je najjače izražen kod subalpske bukove šume i kreće tse od 97,3 do
80,1%, a onda kod termofilne bukove šume gdje se kreće od 96,5 do 84,4%
(u debljinskom stepenu od 52,5 cm).


Kod šume bukve i jele taj je intenzitet padanja dosta blag i kreće se od
89,30 do 85,49´%. Slična je i globalna situacija za sve biljne zajednice kod kojih
je intenzitet opadanja postotka iskorišćenja dosta blag i kreće se od 94,01 %
do 84%.


Treba istaći da su ovi postoci iskorišćenja dosta visoki, ali pri tome ne treba
zaboraviti da su mjerenjima obuhvaćene i sječenice srednjeg promjera od 3—7
cm. Osim toga stabla su kubicirana po Šurićevim tabelama koje daju niske drvne
mase za tanja bukova stabla, odnosno niže debljinske stepene bukve.


Pri opisu metode rada istakli smo da su sastojine razvrstane na temelju
tačno izmjerenih visina stabala u odgovarajuće bonitetne razrede. Međutim ti
su bonitetni razredi odgovarali za bukova stabla debljinskog stepena od 37,5 na
više, dok su za niže debljinske stepene bili preniski, te su se zato dobile i manje
bruto drvne mase u tanjim debljinskim stepenima koje su u nekim slučajevima
bile manje i cd korisne drvne mase.


Zbog toga smatramo da su za razmatranje povoljniji prosječni postoci iskorištenja
po biljnim zajednicama i u globalu koje smo donijeli u tabeli 7.


Iz tabele 7 se, naime, vidi da se u prosjeku termofilna bukova šuma može
iskoristiti (uključujući i sječenice 3—7 cm) s 86,48%; šuma bukve i jele s
86,79 %, a subalpska bukova šuma sa 84,82 %.


Bruto drvna masa svih tih bukovih šuma zajedno može se iskoristiti prema
našim istraživanjima s 86,3 %, a to je zadovoljavajući iznos, bez osvrta na trenutne
ili povremene mogućnosti ili nemogućnosti realizacije pojedinih izrađenih
sortimenata.


No od posebnog su interesa postotni odnosi sortimenata u korisnoj drvnoj
masi po debljinskim stepenima, biljnm zajednicama i u globalu. Ti su postotni
odnosi, kako je već rečeno, dani u navedenim tabelama i slikama pa ih nećemo
detaljno analizirati, osim najvrednijh zbog ograničenog prostora koji nam je
stavljen na raspolaganje


Postotak furnirskih trupaca (F) u korisnoj drvnoj masi za termofilnu bukovu
šumu (tab. 3 i si. 6) kulminira u debljinskom stepenu od 52,5 cm s iznosom
od 14,98 %. Prosječni postotak furnira u korisnoj drvnoj masi za tu biljnu
zajednicu, prema tabeli 7, iznosi 6,54 % okruglo 7 %. To je znatan iznos.


Međutim postotak furnirskih trupaca u korisnoj drvnoj masi za šumu bukve
i jele (tab. 4 i si. 6) kulminira kasnije u debljinskom stepenu od 67,5 cm i to
sa znatno manjim iznosom od 7,63 %.


Prosječni postotak furnirskih trupaca u korisnoj drvnoj masi za šumu bukve
i jele (tab. 7) iznosi 3,78 % okruglo 4 %.
U subalpinskoj bukovoj šumi (tab. 5 i si. 6) nije bilo furnirskih trupaca u
istraživanoj drvnoj masi.


Postotak furnirskih trupaca u korisnoj drvnoj masi za sve istraživane biljne
zajednice (u globalu), koji je — smatramo — i najinteresantniji, kulminira u
debljinskom stepenu od 57,5 cm (tab. 6 i si. 6) sa iznosom od 6,48%, dok prosječni
postotak furnirskih trupaca u cjelokupnoj istraživanoj drvnoj masi iznosi 3,92%
okruglo 4%.




ŠUMARSKI LIST 11-12/1967 str. 47     <-- 47 -->        PDF

Slične razlike po biljnim zajednicama postoje i kod drugog vrijednog bukovog
sortimenta, a to su trupci za ljuštenje (L).


Dok postotak tih trupaca u korisnoj drvnoj masi za termofilnu bukovu
šumu (tab. 3 i si. 7) raste sa jačim debljinskim stepenima i u zadnjem debljinskom
stepenu od 62,5 cm postiže iznos od 22,3 % dotle taj postotak u šumi bukve
i jele kulminira u debljinskom stepenu od 52,5 cm s iznosom od 8,0i7% (tab. 4
i si. 7), a u subalpskoj bukovoj šumi u debljinskom stepenu od 57,5 cm s iznosom
od 7,88% (tab. 5 i si. 7).


Interesantno je da prosječni postotak trupaca za ljuštenje u korisnoj drvnoj
masi opada što se ide dalje od termofilne bukove šume prema unutrašnjosti
(kontinentu).


U termofilnoj bukovoj šumi iznosi 9,92´%, u šumi bukve i jele 6,36´%, a
u subalpskoj bukovoj šumi 5,41´% od korisne drvne mase pojedinih istraživanih
sastojina (tab. 7).


Postotak trupaca za ljuštenje u korisnoj (globalnoj) drvnoj masi za sve istraživane
biljne zajednice kulminira u debljinskom stepenu od 47,5 cm (tab. 6
i si. 7) s iznosom od 9,82 %, a to je zato što se kulminacija furnirskih trupaca
pojavila već u debljinskom stepenu od 57,5 cm iz čega se može zaključiti da su
trupci za ljuštenje čim su »poprimili« veće dimenzije (srednji promjer bez kore)
»prerasli« u kvalitetniju oblovinu. Ovo je pravilo za sve istraživane biljne zajednice.


U globalnoj istraživanoj korisnoj drvnoj masi za sve biljne zajednice trupci
za ljuštenje su zastupljeni sa 6,86 % ili okruglo 7 %. To je znatan iznos sa kojim
treba računati.


Najvredniji bukovi trupci za piljenje su kladarke (K). .Njihov pototak u
korisnoj drvnoj masi kulminira, prema tabeli 3 i si. 8, u termofilnoj bukovoj
šumi u debljinskom stepenu od 37,5 cm s iznosom od 6,75%. Taj postotak za
šumu bukve i jele kulminira u debljinskom stepenu od 47,5 cm — iako s vrlo
malim iznosom od 1,02% — (tab. 4 i si. 8), dok kladarki u subalpskoj bukovoj
šumi, prema našim istraživanjima, nije bilo (tab. 5 i si. 8).


Prosječni iznosi kladarki u korisnoj drvnoj masi (tab. 7) po biljnim zajednicama
su ovi: termofilna bukova šuma 3,06%; šuma bukve i jele 0,67%, a
za subalpsku bukovu šumu smo rekli da ih nema.


Prosječni postotak kladarki u korisnoj drvnoj masi za sve istraživane biljne
zajednice (tab. 6 i si. 8) kulminira u debljinskom stepenu od 37L cm (utjecaj
termofilne bukove šume) s iznosom od 2,15 %, dok je prosjek kladarki za global
korisne drvne mase, (tab. 7) samo 0,95 %.


Drugi vrijedan bukov Sortiment su pilanski trupci I klase. Postotak učešća
tog sortimenta u korisnoj drvnoj masi kulminira u termofilnoj šumi u deblfjinskom
stepenu od 32,5 cm s iznosom od 12,21 % (tab. 3 i si 9), a prosjek iznosi
4,66% (tab. 7). U šumi bukve i jele klasa pilanskih trupaca kulminira u debljinskom
stepenu od 37,5 cm s iznosom od 12,18% (tab. 4 i si. 9), a prosjek
iznosi 9,20% (tab. 7). U subalpskoj bukovoj šumi postotak učešća pilanskih trupaca
I klase kulminira u debljinskom stepenu od 52,5 cm s iznosom od 11,63%
(tab. 5 i si. 9), a prosjek I klase za ovu biljnu zajednicu je dosta visok i iznosi
9,72% ili okruglo 10% od korisne drvne mase (tab. 7).




ŠUMARSKI LIST 11-12/1967 str. 48     <-- 48 -->        PDF

Zanimljivo je da postotak učešća I klase bukovih pilanskih trupaca u korisnoj
drvnoj masi kulminira u globalu za sve istraživane biljne zajednice u debljinskom
stepenu od 37,5 cm s iznosom od 11,43%, a to je upravo onaj debljinski
stepen u kome su kulminirale i kladarke (K), samo sa znatno manjim
postotnim iznosom u korisnoj drvnoj masi (tab. 6 i si. 9).


Prosječni postotak pilanskih trupaca I klase u globalu istraživane korisne
drvne mase iznosi samo 8,53% (tab. 7). Držimo da bi taj postotak trebao biti
veći.


Iako bi bilo vrlo zanimljivo analizirati postotno učešće i drugih klasa bukovih
pilanskih trupaca, te postotno učešće drugih sortimenata u korisnoj drvnoj
masi po debljinskim stepenima i biljnim zajednicama — tu analizu prepuštamo
čitaocu s time što nama preostaju još podaci dani u tabeli 8, na koje ćemo još
dati kratki osvrt.


U tabeli 8 prikazali smo globalne, ali interesantne podatke istraživanja po
biljnim zajednicama, te kumulativno za sve istraživane biljne zajednice na području
Gorskog Kotara. Izračunali smo, naime, postotno učešće trupaca za furnir
(F), trupaca za ljuštenje (L) i pilanskih trupaca svih kvalitetnih klasa (K, I, II
i III) u korisnoj drvnoj masi po biljnim zajednicama. Ti postoci su ovi:


U termofilnoj bukovoj šumi postotak navedenih sortimenata u korisnoj drvnoj
masi iznosi 48,46%; u šumi bukve i jele taj postotak je znatno veći i iznosi
55,8o% dok je u subalpskoj bukovoj šumi znatno manji i iznosi 41,77%.


Prosječan postotak navedenih sortimenata za sve istraživane biljne zajednice
iznosi 54,05 % od korisne drvne mase. On je zadovoljavajući.
Vrlo traženi bukovi trupci za pragove (P) zastupljeni su po biljnim zajednicama
ovako:
U termofilnoj bukovoj šumi sa 16,36 % od korisne drvne mase, u šumi
bukve i jele s 12,85%, a u subalpskoj bukovoj šumi s iznosom od 21,24%.
U prosjeku su trupci za pragove u istraživanim biljnim zajednicama zastupljeni
s iznosom od 14,38 %.


Ostali _sortimenti i to rudničko i celulozno drvo su u istraživanim biljnim
zajednicama na području Gorskog Kotara zastupljeni u korisnoj drvnoj masi
s 8,43%, ogrjevno drvo s 20,86%, a sječenice s 2,28%. Podaci za navedene
Sortimente vide se u tabeli 8 ili još detaljnije (ogrjev po klasama) u tabeli 7.


Nakon provedene kratke analize najvažnijih rezultata istraživanja prikazanih
u ovoj studiji, moguće je dati i kratke zaključke.


5. ZAKLJUČCI
Na temelju provedenih istraživanja tokom 1967. godine u čistim i mješovitim
bukovim sastojinama Gorskog Kotara u predjelima planinskih masiva
Risnjaka i Velike Kapele, te u biljnim zajednicama (subasocijacijama): Fagetum
croaticum seslerietosum (autumnalis) Horv. 1950., Fagetum croaticum calamagrostetosum
Horv. 1950., zatim Fagetum croaticum abietetosum Horv. i Fagetum
croaticum subalpinum Horv., (Fagetum croaticum allietosum Horv.) može se u
pravilu zaključiti slijedeće:


a) od bukovih stabala koja pripadaju subasocijaciji F. cr. seslerietosum
(autumnalis) Horv. i nešto manje bukovih stabala koja pripadaju zajednici F. cr.
calamagrostetosum Horv. (termofilne bukove šume) izrađuju se sortimenti bijele
boje »bijela bukovina«. Brutto drvna masa tih stabala utvrđena na temelju ta




ŠUMARSKI LIST 11-12/1967 str. 49     <-- 49 -->        PDF

bela drvnih masa od Šurića može se u prosjeku iskoristiti u šumi prema JTJS-u
iz 1955. godine sa 86,48 % uključujući u iskorišćenu drvnu masu i sječenice
srednjeg promjera od 3—7 cm.


U iskorištenoj drvnoj masi u prosjeku su zastupljene: trupci za furnir sa
6,54%; trupci za ljuštenje s 9,92%; trupci za piljenje — kladarke s 3^06´%;
trupci za piljenje — I klasa s 4,66%; trupci za piljenje — II klasa s 13,16% i
trupci za piljenje — III klasa s 11,12%. Trupci za pragove zastupljeni su sa
16,36%; rudničko drvo s 4,74%; celulozno drvo s 10,20%, a ogrjev (zavisno
od klasa) sa 17,84 % i sječenice s 2,40 %.


Bukova stabla koja pripadaju toj biljnoj zajednici su u pravilu vrlo kvalitetna.


b) Od bukovih stabala koja pripadaju biljnoj zajednici F. cr. abietetosum
Horv. izrađuju se na ponekim ekspozicijama sortimenti bijele boje »bijela bukovina
«, a u pravilu se izrađuju sortimenti crvene boje »crvena bukovina«, koji
su manje kvalitetni od »bijele bukovine«.


Bukova stabla te biljne zajednice mogu se u prosjeku u šumi prema JTJS-u
iz 1955. godine iskoristiti sa 86,79 % (uključujući i sječenice).


U iskorišćenoj drvnoj masi u prosjeku su zastupljeni: trupci za furnir s
3,78% trupci za ljuštenje sa 6,36%; trupci za piljenje — kladarke sa 0,67%;
trupci za piljenje — I klasa s 9,20%; trupci za piljenje — II klasa s 18,12% i
trupci za piljenje — III klasa sa 17,67 %.


Trupci za pragove zastupljeni su s 12,85%; rudničko drvo s 3,199%; celulozno
drvo s 4,14 %, a ogrjev (prema klasama) s 20,89 % i sječenice s 2,33 %.
Bukova stabla koja pripadaju ovoj biljnoj zajednici u pravilu su lošije kvalitete
od bukovih stabala koja su pripadala prethodnoj biljnoj zajednici.


c) Od bukovih stabala koja pripadaju subalpskoj bukovoj šumi (F. cr. allietosum
Horv.) u pravilu se izrađuju sortimenti crveno-crne boje »crveno-crna
bukovina« koji su manje kvalitetni od čiste »crvene«, a napose od »bijele bukovine
«.


Bukova stabla te biljne zajednice mogu se u prosjeku, prema JTJS-u iz 1955.
godine u šumi iskoristiti sa 84,82 % (uključujući i sječenice od 3—7 cm).


U iskorišćenoj drvnoj masi nema furnirskih trupaca, a niti trupaca za piljenje
— kladarki. Trupci za ljuštenje zastupljeni su s 5,41%; trupci za piljenje
— I klasa s 9,72%; trupci za piljenje — II klasa sa 17,73% i trupci za piljenje —
III klase s 8,91 %.


Trupci za pragove zastupljeni su s 21,24%; rudničko drvo s 2,72%; celulozno
drvo s 3,10%, a ogrjev (prema klasama.) s 28,91% i sječenice s 2,26%.
Bukova stabla koja pripadaju ovoj biljnoj zajednici u pravilu su vrlo loše
kvalitete, daleko lošije od prethodno navedenih zajednica.


d) I na kraju, na temelju provedenih istraživanja u 6 šumarija, 7 gospodarskih
jedinica, 15 odjela s površinom od cea 700 ha, te na 2.499 bukovih stabala
s brutto drvnom masom od 4.437 m3 — može se računati (sa stanovišta
globala) s postotkom iskorišćenja u šumi (ako je brutto drvna masa ustanovljena
po tabelama Šurića i ako se u iskorišćenju drvnu masu računaju i sječenice)
od cea 86%.


U iskorišćenoj drvnoj masi trupci za furnir mogu se računati s cea 4% ;
trupci za ljuštenje s cea 7% ; trupci za piljenje — kladarke s cea 1% ; trupci
za piljenje — I klase s cea 8%; trupci za piljenje — II klase s cea 17% i
trupci za piljenje — III klase sa cea 17 %.


479




ŠUMARSKI LIST 11-12/1967 str. 50     <-- 50 -->        PDF

Trupci za pragove mogu se računati s cea 14%, rudničko drvo s cea 4%;
celulozno drvo s cea 5%, a ukupni ogrjev (bez klasa) s cea 21 %, te sječenice
s cea 2 %.


Od ukupno iskorišćene drvne mase na trupce uključujući i trupce za
pragove otpada cea 68´%, a na ostale Sortimente cea 32 %. Ovi se podaci mogu
primijeniti i na druge bukove sastojine sa sličnim ekološkim i gospodarskim
prilikama.


LITERATURA


1.
Bojani n S.: Učešće sortimenata i količina gubitaka kod sječe i izrade jelovih
stabala u fitocenozi jele s rebračom (Abieto-Blechnetum), Šum. list 1960.
2.
Bruce Schumacher: Forest Mensuraton, London 1942.
3.
Flur y PH.: Untersuchungen über die Sortimentsverhältnisse der Fichte, Weistanne
u. Buche, Mitte 1. d. Schweiz. Centralanstalt f.d.f. Versuchswessen, Band
XI, Heft 2, Zürich 1916.
4.
Golubovi ć U.: Istraživanje najrentabilnijeg šumsko-uređajnog debljinskog
stepena jele (Abies alba, Mill.) za pilansku preradu, Zagreb 1964.
5.
Horva t I.: Vegetacija planina Zapadne Hrvatske, Zagreb 1962.
6.
— Jugoslavenski standard za bukvu iz 1955. god.
7.
Koc h F.: Geološka karta Kraljevine Jugoslavije. Delnice—Sušak, Geološki institut,
Beograd 1931.
8.
NeugebauerF., Ćirić M., Živkovrć M.: Komentar pedološke karte Jugoslavije
1 :1,000.000, Beograd 1961.
9.
Plavši ć M.: Istraživanje postotnog odnosa sortimenata kod poljskog jasena
(Fraxinus angustifolia Vahl.), Zagreb 1961.
10.
Plavši ć M, — Golubovi ć U.: Istraživanje postotnog odnosa sortimenata
eksploatacije šuma kod jele (Abies alba, Mill.), Šum. list 9/10, 1963.
11.
Plavši ć M.: Istraživanja postotnog odnosa sortimenata u sastojinama hrasta
lužnjaka (Quercus pedunculata Ehrh), Zagreb 1965.
12.
Plavši ć M.: Istraživanje sadanje najpovoljnije sječive zrelosti u jelovim prebornim
šumama, Zagreb 1963.
13.
Plavšić M., Kraljić B., Potočić Z.: Uputstvo za primjenu »Pravilnika o
utvrđivanju šuma«, Zagreb 1966.
14.
Polja k J.: Geologijska i tektonska izgradnja. Zemljopis Hrvatske, Zagreb 1942.
15.
Šafa r J.: Uzgajanje šuma, Zagreb 1963.
16.
Šafa r J.: Funkcionalno oblikovanje bukovih sastojina na Dinaridima, Šum. list
5/6, 1967.
17.
Šuri ć S.: Tabele drvnih masa, Mali šumarsko-tehnički priručnik I., Zagreb 1949.
18.
Sekcija za uređivanje šuma Rijeka. Uređajni elaborati za gospodarske jedinice:
»Platak«, »Lividraga«, »Crni laži«, »Milanov Vrh«, »Brloško-Rogozno«, »Bjelolasica
« i »Kobiljak-Bitoraj«.
19.
Vukmirović V. — Stojadinović D.: Privremene sortimentne tablice
dubećih stabala jele i smrče, Radovi Poljoprivredno-šumarskog fakulteta Univerziteta
u Sarajevu, Sarajevo 1956.
INVESTIGATIONS INTO THE PERCENTAGE DISTRIBUTION OF ASSORTMENTS
(LOGGING) IN THE PURE AND MIXED STANDS OF THE GORSKI KOTAR
REGION


Summary


The authors carried out their investigations during 1967 in pure and mixed
Beech stands of the Gorski Kotar region, situated at about 120 km.-distance southwest
of Zagreb, 14°30´ and 15°0´ east of Greenwich, 45°15´ and 45°40´ N., and lying
within the area of the mountain massifs of Risnjak and Velika Kapela. This area is
covered with the following plant associations (subassociations): Fagetum croaticum
seslerietosum (autumnalis) Horv. 1950, Fagetum croaticum calamagrostetosum Horv.




ŠUMARSKI LIST 11-12/1967 str. 51     <-- 51 -->        PDF

1950, and Fagetum croaticum abietetosum Horv. and Fagetum croaticum subalpinum
Horv. (Fagetum croaticum allietosurn Horv.). On the basis of these investigations the
following — as a general rule — can be concluded:


a) From Beech trees belonging to the subassoeiation Fag. cr. seslerietosum
(autumnalis) Horv., and somewhat elss from Beech trees belonging to the association
Fag. cr. calamagrostetosum Horv. (thermophilous Beech forests) were worked up
assortments white in colour, the so-called »white Beechwood«. The gross volume of
these trees — determined after Šurić´s volume tables — may be utilized on an average
in the forest (according to JUS-standard from 1955) with 86.48% including in
the utilized volume also short-cut billets of firewood (3—7 cm. mean diameter).


The average distribution of the assortments is as follows: veneer logs 6.54%,
peelers 9.92%, boule-logs 3.06%, grade I sawlogs 4.66%, grade II sawlogs 13.1070, and
grade III sawlogs 11.12%).


The share of sleeper logs was 16.36%, that of pitprops 4.74%, of pulpwood
10.20%, while the share of firewood (depending upon the grades) was 17.84(;,/o, and
that of short-cut billets of firewood 2.40%.


Beech trees belonging to this plant association yield high-grade timber.


b) From Beech trees belonging to the association Fag. cr. abietetosum Horv. on
certain exposures were worked up assortments white in colour (»white Beechwood«),
but, as a rule, the processed assortments are red in colour (»red Beechwood«), which
are inferior in quality to the »white« variety.


Beech trees of this plant association may be utilized in the forest (according to
JUS-standard from 1955) with 86.79% (including short-cut billets of firewood).


The average distribution of assortments is as follows: veneer logs 3.78´%, peelers
6.36%, boule-logs 0.67:%, grade I sawlogs 9.20´%, grade II sawlogs 18.12"/», and grade
III sawlogs 17.67s/».


The share of sleeper logs was 12.85%, that of pitprops 3.99%, of pulpwood 4.14%,
while the share of firewood (according to grades) was 20.89%, and that of short-cut
billets of firewood 2.33%.


Beech trees belonging to this plant association are as a rule of lower quality
than Beech trees belonging to the plant association mentioned under a).


c) From Beech trees belonging to the montane Beech forest (Fag. cr. allietosurn
Horv.) were worked up as a rule assortments red-black in colour (»red-black Beechwood
«), which are of lower quality than those of pure »red Beechwood«, and notably
inferior to the »white Beechwood« variety.


Beech trees of this plant association can on an average (according to JUS-standard
from 1955) yield 84.82% of assortments of wood in the rough (including short-
cut billets of firewood, 3—7 cm. in diameter).


In the yielded roundwood there occur neither veneer logs nor boule-logs. Peelers
participate with 5.41°/», grade I sawlogs with 9.72%., grade II sawlogs with 17.73%,
and grade III sawlogs with 8.91%.


The share of sleeper logs was 21.24%, that pitprops 2.72%, of pulpwood 3.10°/»,
while the share of firewood (according to grades) was 28.91%, and that of short-cut
billets of firewood 2.26%.


Beech trees belonging to this plant association are a sa rule of very poor quality,
and by far inferior to those originating from the previously mentioned plant
communities.


d) And, finally, on the basis of the performed investigations in 6 forest districts,
7 management units, and 15 compartments covering an area of about 700 ha., and on
2,499 Beech trees with a gross volume od 4,437 cu.m. — we can reckon (from the
standpoint of the global volume) with a utilization % of ca. 86 (if the gross volume
is determined afin the utilized volume).


Within the utilized volume we can reckon with the following percentage distribution
of assortments: veneer logs ca. 4%, peelers ca. 7%, boule-logs 1%, grade I
sawlogs ca. 8%, grade II sawlogs 17%, grade III sawlogs ca. 17%.


Further we can also reckon with the following assortiments: sleeper logs ca.
14°/», pitprops ca. 4%, and pulpwood ca. 5% the total volume of firewood (irrespective
of grades) ca. 21%, and short-cut billets of firewood ca. 2%.


In the total of the utilized volume logs (sleeper logs included) accounted for ca.
68%, while the share of the remaining assortments was ca. 32%. These data may
also be applied to other Beech stands growing under similar ecological and silvicultural
conditions.