DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11-12/1967 str. 26 <-- 26 --> PDF |
ISTRAŽIVANJE POSTOTNOG ODNOSA SORTIMENATA EKSPLOATACIJE SUMA U ČISTIM I MJEŠOVITIM BUKOVIM SASTOJINAMA GORSKOG KOTARA Prof. dr ing. MILENKO PLAVŠIĆ — Dr ing. UROS GOLUBOVIC UVOD Naša današnja stvarnost zahtijeva intenzivnu, naprednu privredu. Tome zahtjevu mora odgovarati i šumsko gospodarstvo kao važna oblast narodne privrede. Jednu od mjera u intenziviranju šumskog gospodarstva predstavlja i određivanje odnosno poznavanje strukture drvne zalihe i etata po sortimentima. Na bazi poznavanja strukture drvne zalihe gospodarskih jedinica po sortimentima utvrđuju se danas njihove vrijednosti (13); omogućuje se provedba kontrole uspjeha uzgojnih i ostalih radova u sastojinama, zatim određivanje uspjeha poslovanja (bilanciranje) i dr. (No osim navedenog poznavanjem te strukture provest će se pravilnije planiranje u pokriću potreba na drvu kao i bolje planiranje izgradnje proizvodnih kapaciteta drvarske industrije. Navedeni radovi provodit će se ekonomičnije, ako postoje odgovarajuće tablice sortimenata eksploatacije šuma. U tome pogledu već se mnogo učinilo kod nas jer su sastavljene sortimentne tablice za poljski jasen, jelu i hrast lužnjak. Međutim, našoj najraširenijoj vrsti drveća, bukvi, nije u tim radovima bila posvećena odgovarajuća pažnja. Nedostatak sortimentnih tablica za bukvu uvelike se osjećao i osjeća se pri utvrđivanju vrijednosti šuma kao osnovnih sredstava šumskog gospodarstva. Da bi se taj nedostatak ublažio — stavili smo sebi u zadatak da prvo izradimo sortimentne tablice za bukvu na području Gorskog Kotara, koje će, držimo odgovarati i za druge predjele DINARIDA Hrvatske sa istim ili sličnlim ekološkim, uzgojnim, uređajnim i drugim prilikama. Nakon toga odlučili smo da provedemo daljnja istraživanja u bukovim šumama na području Međurječja ili u Panonskoj nizini, gdje bukva dolazi u drugim ekološkim uvjetima i drugim oblicima. Ova istraživanja u cilju sastava sortimentnih tablica za bukvu na području Gorskog Kotara provedena su na bazi biljnih zajednica i to zbog toga jer i nove tendencije uređivanja šuma kao i gospodarenja idu u tome pravcu. Fitocenološke snimke i determinaciju karakterističnih prizemnih flomih elemenata za pojedine biljne zajednice izvršila je prof, dr Nevenka Plavšić . Financijska sredstva za ova istraživanja osigurali su Šumsko gospodarstvo Delnice i Poslovno udruženje šumsko-privrednih organizacija SRH. |
ŠUMARSKI LIST 11-12/1967 str. 27 <-- 27 --> PDF |
Istraživanja smo proveli na području Šumskog gospodarstva Delnice, odnosno Šumarija Rijeka, Gerovo, Tršće i Prezid koje pripadaju planinskom masivu Risnjak, te Šumarija Mrkopalj i Fužine koje pripadaju planinskom masivu Velika Kapela. Osoblje tih šumarija na čelu sa svojim upraviteljima, ukazalo nam jn veliku pomoć pri organizaciji istraživačkih radova i snimanju podataka. Svima se pomenutim toplo zahvaljujemo, a tako i šumarskom tehničaru S. Stifteru, dugogodišnjim šumarskim manipulantima J. Volfu, D. Mamuli, B. Jurkoviću, V. Turku, S. Zbašniku i D. čadešu na savjesno izvršenom onom dijelu mjerenja koje smo im povjerili. Tehnički suradnik Zavoda Jakovac Hranislav izradio je potrebne crteže uz pomoć aps. šumarstva M. Sarić i pomogao nam pri opremi radnje. 1. CILJ ISTRAŽIVANJA U Gorskom Kotaru je bukva znatno raširena. Prema Šafar u (16) površina čistih i pretežno čistih bukovih sastojina na području masiva Risnjaka zaprema oko 15% od ukupne šumske površine. Taj postotak u području masiva Velike Kapele iznosi oko 26, a u području masiva Male Kapele čak i 36%. Sto se ide dalje preko sjevernog prema južnom dijelu Velebita taj postotak raste i on na tome dijelu Velebita iznosi 73% od ukupne šumovite površine masiva. Odnos između drvne mase lišćara i četinara na tome području je još nepovoljniji. Na planinskom masivu Risnjak drvna masa lišćara (uglavnom bukve) i četinara stoji u odnosu 38:62, a na planinskom masivu Velike Kapele 52:48 (16). Ovi podaci za čiste i pretežno čiste bukove sastojine u navedenim planinskim masivima pokazuju da je bukva znatno zastupana u tim područjima te opravdavaju ova naša istraživanja. Cilj naših istraživanja bio je da u asocijaciji Fagetum croaticum austräte Horv. (1937) 1938. s njenim skupovima (subasocijacijama): a) Skup primorske bukove šume — Fagetum croaticum, seslerietosum (autumnalis) Horv. 1950; b) Skup bukovih i bukovo-jelovih šuma s milavom — Fagetum croaticum calamagrostetosum Horv. 1950.; c) Skup bukovo-jelovih šuma — Fagetum croaticum abietetosum Horv.; d) Skup subalpskih šuma bukve — Fagetum croaticum subalpinum Horv. 1938,* subasocijacija Fagetum croaticum allietosum, utvrdimo na bazi šumskouređajnih debljinskih stepena količinu drvne mase sortimenata eksploatacije šuma koja se sa sječom i izradom proizvodi. Ta drvna masa je korisna drvna masa koja je funkcija, kako stanišnih i gospodarskih prilika, tako i propisa JUS-a za bukvu. 1 Ovo rasčlanjenje uzeli smo prema I. Horvatu (5). Međutim napominjemo da se u našoj novijoj fitocenoloskoj literaturi javljaju i druga shvaćanja i kritički pogledi na to rasčlanjenje. Fukarek P. Stefanović V., Fabijanllć B.: »Zajednica bukve i javora gluvača (Aceri obtusati — Fagetum) jugozapadna padina Zapadnih Dinarskih planina«. Mitteilnugen, Ostalpin — Dinarischen Pflanzensocialogischen Arbeitsgemeinschaft. Heft 7, Trieste 1967. 457 |
ŠUMARSKI LIST 11-12/1967 str. 28 <-- 28 --> PDF |
Nadalje je cilj istraživanja bio da utvrdimo postotne odnose sortimenata u korisnoj (iskorištenoj) drvnoj masi ili sortimentne tablice eksploatacije šuma po navedenim biljnim zajednicama i debljinskim stepenima. Međutim kako je za operativu često puta potrebno pojednostavniti postupak radi bržeg i efikasnijeg odvijanja poslova — to smo smatrali potrebnim da za navedeno područje sastavimo i jedinstvene sortimentne tablice za bukvu po šumsko-uređajnim debljinskim stepenima bez obzira na navedene zajednice (subasocijacije) držeći se strogo propisa JUS-a. Prema propisima jugoslavenskog standarda (6) iz bukovih stabala se izrađuju ovi sortimenti: trupci za furnir (F), trupci za ljuštenje (L), pilanski trupci kvalitetete K (kladarke), pilanski trupci I, II i III klase, trupci za pragove (P), rudničko drvo, celulozno drvo, ogrjevno drvo i sječenice. Da bismo udovoljili postavljenom cilju i podjednako doprinijeli .kako naučnoj spoznaji, tako i praktičnoj primjeni — istraživanja smo vezali za redovitu proizvodnju (sječu) šumskog gospodarstva. Sječa je provedena prema propisima uređajnih elaborata, a doznaku stabala za sječu izvršile su šumarije bez osvrta na naša istraživanja (18). Ovakvim načinom rada isključeni su subjektivni momenti istraživača i osigurana je veća objektivnost (realnost) rezultata istraživanja. Istraživanja smo proveli na površini od cea 7Ö0 ha. Na toj površini ukupna drvna masa bukve iznosi 96.000 m3, a od nje je bilo doznačeno za sječu u 1967. godini 24.000 m3 bukovine ili 25´%. Istraživanja su obuhvatila 2.499 bukovih stabala sa drvnom masom od 4.437 m3. Od toga broja bukovih stabala, odnosno njihove totalne drvne mase otpada na zajednice Fagetum croaticum seslerietosum (autumnalis) Horv. i Fagetum croaticum calamagrostetosum Horv. — koji pripadaju planinskom masivu Risnjak, šumariji Rijeka, gospodarskoj jedinici »Platak«, odjelima 48 i 52 — 530 stabala sa drvnom masom od 702,12 m3. Subasocijaciju Fagetum croaticum seslerietosum (autumnalis) Horvat (odjel 48), pripojili smo zajednici Fagetum croaticum calamagrostetosum Horvat (odjel 52), jer su to termofilne bukove sastojine u kojima je bukva zastupljena od 1,0 do 0,8, a u obim sastojinama prevladava ili je u potpunosti zastupljena takozvana »bijela bukovina«. Navedene subasocijacije definiraju područja termofilne bukve s tom razlikom, što se drugo imenovana nalazi na nešto povišenijim i hladnijim predjelima pa je u nju mjestimično pridošla i jela. Na zajednicu bukovo-jelovih šuma Fagetum croaticum abietetosum Horvat otpada od ukupnog broja bukovih stabala odnosno ukupne istraživane drvne mase 1.682 stabla sa drvnom masom od 3.227,68 m3. Te šume pripadaju planinskim masivima Risnjak i Velika Kapela, šumarijama Gerovo, Tršće, Prezid, Mrkopalj i Fužine, te gospodarskim jedinicama »Lividraga«, »Crni Laži«, »Milanov Vrh«, »Bjelolasica«, »Kobiljak — Bitoraj« i »Brloško— Rogozno«, odnosno odjelima 11, 13, 33, 36, 47, 50, 55, 56, 57, 68 i 95. Na subasocijaciju subalpskih šuma bukve (Fagetum croaticum subalpinum Horv. 1938) koja pripada planinskom masivu Velika Kapela, šumarija Mrkopalj, gospodarska jedinica »Bjelolasica«, odjel 14 otpada od ukupnog broja istraživanih stabala 287 s drvnom masom od 507,27 m3. 458 |
ŠUMARSKI LIST 11-12/1967 str. 29 <-- 29 --> PDF |
_—_ LEQLUDA : . žeueJMcs uoKHAiuoQ XOCOSXMA — — — "— tfXAV/CA Št/ffCXO-fKII/K(0UL OSlASr/ J I G&AU/CA iSOHSZO-fK/VttMOQ POOWCJA S/.-Fcg. / GOSPODAPSPA PODJELA ŠUMA Šl/A/SPOG gOSPO- DAPSn/A DPL/J/CE — POPPST A/AUAGEAIE/JT AiAP OP TPE POPESr EPTEPPP/SE OP DELU/CE PLAA//A/SP/ AfAS/V/ P/SA/JAM (P)/ VEL/PA PAPfLA (VP) AiOUUTA/h/ AiASS/VS OP P/SPJAM (P) A/JD VEL/MA PAPEL A (V/i) „ (srAUje /96t. Slika 1. |
ŠUMARSKI LIST 11-12/1967 str. 30 <-- 30 --> PDF |
2. OPIS OBJEKATA U KOJIMA SU PROVEDENA ISTRAŽIVANJA Kako je već naprijed izneseno istraživanja smo proveli u bukovim šumama Gorskog Kotara na području planinskih masiva Risnjaka i Velike Kapele. Težište u istraživanjima stavili smo na najrašireniju šumu bukve i jele (Fagetum croaticum abietetosum Horv.) koja se u pravilu nalazi između termofilne i subalpske bukove šume. Prema tome gro naših istraživanja proveli smo na platou Gorskog Kotara kojega smo sa svim njegovim karakteristikama minuciozno opisali u našim studijama pcd naslovom: »Istraživanje sadašnje najpovoljnije sječive zrelosti u jelovim prebornim šumama« (12) i Istraživanje najrentabilnijeg šumsko-uređajnog debljinskog stepena jele (Abies alba Mill) ta püansku preradu« (4), pa zbog štednje na prostoru nećemo taj opis ponavljati nego upućujemo čitaoca na te radove. Osim toga i drugi su istraživači potanko opisali pojedine predjele Gorskog Kotara (Horvat, Klepac, Safar, Cestar, Bertović, Ćirić i drugi), te o tome postoji golema literatura kojom se može koristiti. Smatramo iz istih razloga da nije potrebno donositi ni opise gospodarskih jedinica u kojima su provedena istraživanja. Opisat ćemo ukratko odjele (biljne zajednice) u kojima smo tokom 1967. godine proveli sječu i izradu bukovih stabala u cilju sastava sortimentnih tablica za bukvu. Naprijed smo istakli da smo istraživanja proveli u 7 gospodarskih jedinica i u 15 odjela koje donosimo na slici 1. U tabeli 1 odjeli su razvrstani po biljnim zajednicama (subasorijacijama) kojima pripadaju. rad. / ŠU/fAL/JA QCSPOL>Ail>S#A JfO/MCABPJPA ZAJCDP/CA (soSasoajaaja) OPJPl / PoPLsr LOfiLSr rtAM$L7Lvr PlAA/r ASSOC/AP/OUS ocwPAPr- D/SPP/CP c/p/r (SL/6assocta?LonJ f/LA/rS Pagefvm croaficc/7) sesfer/efoGv/7? P/JLKA .P/afaA 43 (avfi/mnacts) //ori/. P/JLPA »Ptafai´ P cr. Ca/amagrozi´e/osom PorY 52 GLPoYO „lividrapcL* Pape fem croaficam a6 PP8CP „Cr/?c /ĆIZČ * Fayefi/rij eroafeev/n a&iefei&avsn Porv. 55, 56, 57 PPLZ/D „ffilanov Yr/> " Pajeft/m ervatievm a6iefaA>K/m Porv. 36, 50 ftPHOPALJ „Bje´ohsčca * /affe/av? croafict/m aSiefiefosum Porf. 47 POŽ/UL „&>6tLad - Si fora/ " Pajefwn croaćtcvn? aiiefsfosw *« 33,39,95 Pi/Ž///L ,8,-fočpo-Popocno ´ Papctt/vi croafcco/7> ajbieć&fosv/r? Porr. /f,/3 Pa?e&.*n cr&afc´ct.T,? st/6afaK~/x,´V7 Porv. ..8/e/aćctsćca " 14 (P. cr. aPtefosom Por-v.) Površina odjela 48 iznosi 47,40 ha. Termofilna bukova šuma Fagetum croaticum seslerietum (autumnalis) Horv. Omjer smjese: bukva 1,0. Bonitetni razred IV. U istočnom i srednjem dijelu odjela teren strm, a u ostalim dijelovima s blažim uvalama. Po strmini pločast vapnenac u smjeru inklinacije. Zakorovljenje umjereno, a u nižem dijelu odjela jače zakorovljenje oko stabala i litica (Sesleria autumnalisV Ekspozicija jugozapadna. Inklinacija 5—25°. Nadmorska visina 950 do 1.170 m. Stabla su dobrog uzrasta i kvalitete (bijela bukovina). Pomladak je dobar u gornjem dijelu odjela, a u donjem bez pomlatka. Broj stabla bukve po ha iznosi 464, a temeljnica 33,0 m2. Ukupan broj stabala po ha iznosi 477, a ukupna temeljnica 33,7 m2. Drvna masa po ha iznosi 306 m3, a od |
ŠUMARSKI LIST 11-12/1967 str. 31 <-- 31 --> PDF |
toga bukve 297 m3. Ukupna drvna masa bukve u odjelu iznosi 13.595 m3, a od ove je doznačeno za sječu u 1967. godini 4.094 m2 ili 3Ö°/o. Površina odjela 52 iznosi 62,87 ha. Nešto povišenija termofilna bukova šuma (Fagetum croaticum calamagrostietosum Horv.), koja se na nekim dijelovima odjela SI. 2. Šumarija Rijeka, gosp. jedinica »Platak« odjel 48. Termofilna bukova sastojina (Fagetum cr. seslerietum (autumnalis) Hoiv. Foto: Dr U. Golubović miješa s jelom i prelazi u šumu bukve i jele. Omjer smjese: bukva 0,8 na IV bonitetnom razredu, jela 0,2. U odjelu se nalazi kota i greben sa dosta strmim padinama. Istočni dio odjela^ je blago položen. Na grebenu, te u jugoistočnom dijelu 1/4 odjela čini lističasti kamenjar koji je slabo obrastao. Tlo je skeletoidno. Ekspozicija sjeveroistočna i jugozapadna. Inklinacija 10—35". Nadmorska visina 1.036 m. Sastojina je različite kvalitete. U polozitom dijelu na zapadnoj i istočnoj strani odjela kvaliteta sastojine je dobra (bijela bukovina). |
ŠUMARSKI LIST 11-12/1967 str. 32 <-- 32 --> PDF |
Broj stabala po ha iznosi 561, a temeljnica 24,9 m2. Od toga broj stabala bukve po ha iznosi 495, a temeljnica 20,8 m2. Ukupna drvna masa po ha iznosi 196 m3, a od toga bukve 161 m3. Ukupna drvna masa bukve u odjelu iznosi 9.460 m3, a od nje je doznačeno za sječu u 1967. godini 2.422 m3 ili oko 20lo/o. Površina odjela 68 iznosi 36,10 ha. Šuma bukve i jele (Fagetum croaticum abietetosum Horv.) u omjeru smjese: bukva 0,3, jela 0,6 i javor 0,1. Bonitet bukve III/IV, a jele II/III. Matični supstrat vapnenac i dolomit koji rijetko izbija na površinu. Tlo srednje duboko, ilovasto i svježe. Dosta je humusno i pokriveno slojem listinca, a mjestimično i mahovinom, te bujadi. Ekspozicijaje istočna i jugoistočna, a inklinacija se kreće od 5—25°. Nadmorska visina iznosi 1.000 do 1.080 m. Bukova stabla u gornjem dijelu odjela su dobre kvalitete (bijela bukovina). Ima dosta i tanjih bukovih stabala isto dobre kvalitete. Bukovog pomlatka i mladika ima malo, a letvenjaka dosta i dobrog je izgleda. Sklop je dobar." Broj bukovih stabala po ha iznosi 363, a drvna masa 102 m3, dok je ukupna drvna masa po ha 347 m3. Ukupna temeljnica iznosi 35,9 m2, a temeljnica bukve 13,2 m2/ha. Ukupna drvna masa u odjelu iznosi 3.677 m3, a od nje je doznačeno za sječu u 1967. godini 1.516 m3 ili oko 41´»/o. Površina odjela 55 iznosi 58,64 ha. Šuma bukve i jele (Fagetum croaticum abietetosum Horv.) sa omjerom smjese: bukva 0,2, a jela i smreka 0,8. Bonitetni razred bukve III/IV, a jele i smreke II/III. Matični supstrat odjela je dolomit. Tlo je skeletoidno sa dosta humusa. Ekspozicija odjela je sjeveroistočna i sjeverozapadna. Inklinacija se kreće od 10—25". Nadmorska visina iznosi 950 do 1.040 m. Ukupni broj stabala po ha iznosi 590, a od tnga bukve 164. Ukupna temeljnica po ha iznosi 30,62, a temeljnica bukve 7,6 m2. Drvna masa po ha iznosi 304 m3, a drvna masa bukve 72 m3. Ukupna drvna masa bukve u odjelu iznosi 4.242 m3 od koje je doznačeno za sječu u 1967. godini 1.114 m3 ili 269/o. Površina odjela 56 iznosi 31,30 ha. Šuma bukve i jele (Fagetum croaticum abietetosum Horv.) sa omjerom smjese: bukva 0,3, jela i smreka 0,7. Bonitet bukve je III/IV, a jele i smreke III. Koritasta udolina u sjevernom dijelu odjela, te greben u pravcu sjeverozapada i jugoistoka sa padinama i manjim uvalama. Tlo je dosta plitko, skeletoidno i humozno. Ekspozicija je razna. Inklinacija se kreće od 5—20". Nadmorska visina 900 do 1.000 m. Na sjeverozapadnom dijelu odjela mladik bukve sa rijetkim starim jelama. Broj stabala po ha iznosi 656, a ukupna temeljnica 29,8 m2/ha. Broi stabala bukve po ha iznosi 230, a temeljnica 9,1 m2. Drvna masa po ha iznosi 291 m3, a drvna masa bukve 94 m3/ha. Ukupna drvna masa bukve u odjelu iznosi 2.938 m3, a od toga je doznačeno za sječu u 1967 .godini 778 m3 ili oko 26,0/o. Površina odjela 57 iznosi 39,82 ha. Šuma bukve i jele (Fagetum croaticum albietetosum Horv.) sa omjerom smjese: bukva 0,3. jela i smreka 0,7. Bonitetni razred bukve III/IV, a jele i smreke II/III. Odjel se prostire preko kamenite glavice, grebena i uvale u pravcu sjeveroistoka. Tlo je skeletoidno i mjestimice bez kamena. Ekspozicija sjeveroistočna. Inklinacija se kreće od 10—20". Nadmorska visina iznosi 950—1.000 m. Broj stabala po ha iznosi 608, a temeljnica 31,2 m2, a od toga bukve 216, odnosno temeljnica bukve 11,5 m2/ha. Drvna masa po ha iznosi 312 m3, a drvna masa bukve 112 m3. Ukupna drvna masa bukve u odjelu iznosi 4.462 m3, a od toga je doznačeno za sječu u 1967. godini 1.035 m3 ili oko 23%. Površina odjela 36 iznosi 98,05 ha. Šuma bukve i jele (Fagetum croaticum abietetosum Horv.) u omjeru smjese: bukva 0,4, jele 0,6. Bonitetni razred bukve III, a bonitetni razred jele II. U odjelu se nalazi nekoliko glavica i dubokih dolina, a strane su blago do srednje strme. Prema jugu odjela nekoliko plitkih vrtača. Jugozapadni dio je škrapovit. Tlo je slabo skeletoidno. Ekspozicija jugozapadna. Inklinacija 5—20°. Nadmosrka visina 851 do 1.058 m. Mješovita sastojina sa bukvom u pojedinačnoj smjesi. Uzrast, kvaliteta, zdravstveno stanje i priliv mladika dobar. Jugozapadni dio odjela iskorišten, te je rijetkog sklopa i dobrog podmlađenja. U zapadnom dijelu odjela rijetka bukova sastojina sa pojedinačnom jelom. Broj stabala po ha iznosi 556, a temeljnica 39,7 m2 Broj stabala bukve po ha iznosi 194, a temeljnica 11,6 m*. |
ŠUMARSKI LIST 11-12/1967 str. 33 <-- 33 --> PDF |
Drvna masa po ha iznosi 336 m3, a od toga bukve 137 m3. Ukupna drvna masa bukve u odjelu iznosi 13.400 m3, a od toga je doznačeno za sječu u 1967. godini 2.711 m3 ili oko 20%. Površina odjela 50 iznosi 35,09 ha. Šuma bukve i jele (Fagetum croaticum abietetum Horv.) sa omjerom smjese: bukva 0,3 i jela 0,7. Bukva na III bonitetnom razredu. Srednje strma istočna i zapadna padina sa mjestimičnim vrtačama. U gornjem dijelu odjela vapnenac izbija nešto jače na površinu. Tlo je plitko do srednje duboko, svježe i humozno. Ekspozicija istočna, zapadna i južna. Inklinacija 5—30°. Nadmorska visina 980 do 1.049. Broj stabala po ha iznosi 554, a temeljnica 26,5 m2. Broj stabala bukve po ha iznosi 174, a temeljnica 7,6 m2. Drvna masa po ha iznosi 286 m3, a drvna masa bukve 74 m3. Ukupna drvna masa bukve u odjelu iznosi 1.148 m3 .a od toga je doznačeno za sječu u 1967. godini 214 m3 ili oko 18®/». Površina odjela 47 iznosi 54,55 ha. Preborna sastojina (stablimične strukture) bukve i jele (Fagetum croaticum abietetosum Horv.) sa omjerom smjese bukve 0,5 i jele 0,5. Bonitetni razred bukve IV. Bukva je više zastupljena u gornjim predjelima odjela i dobre je kvalitete (bijela bukovina), a jela u donjim i slabije je kvalitete (rakava, defektna). Matični supstrat odjela je dolomit i vapnenac koji na pojedinim mjestima izbija na površinu. Tlo je mjestimično dosta plitko, a mjestimično (u dolinama) srednje duboko. Boje je bjeličaste do smeđe, podzolirano i ilovasto humozno. Nadmorska visina odjela se kreće od 1.040 do 1.200 m. Ekspozicija je jugozapadna, a inklinacija iznosi od 10—15°. Ukupan broj stabala po ha iznosi 824, a ukupna temeljnica 33,7 m2/ha. Ukupna drvna masa po ha iznosi 283 m3, a od toga bukve 139 m3. Drvna masa bukve na cijeloj površini (u odjelu) iznosi 7.517 m", a od toga je bilo doznačeno za sječu u 1967. godini 2.216 m3 ili ako 29»/». Površina odjela 33 iznosi 69,10 ha. Šuma bukve i jele (Fagetum croaticum abietetosum Horv) sa omjerom smjese bukve 0,2 i jele 0.8. Bukva na III bonitetnom razredu. Pojedinačno su u sastojini zastupljeni javor, te po koja smreka ,zatim jarebika i munjika. Bukva je uglavnom zastupljena u višim, a jela u nižim položajima odjela. Jela je bolje, a bukva slabije kvalitete. Godine 1956. na jeli je primijećen jelov moljac (Argyresthia fundella F. F.). Odjel se nalazi na polustrmoj strani koja je ispresijecana manjim vrtačama. Matični supstrat, koji počešće izbija na površinu, je vapnenac. Tlo je plitko, ilovasto, humozno i suho, te djelimicno pokriveno listincem. Ekspozicija je jugozapadna, a inklinacija se kreće od 7—18*. Nadmorska visina iznosi 940 do 1.025 m. Broj stabala po ha iznosi 419, a od toga bukve 141, a ukupna temeljnica iznosi 31,9 mVha. Ukupna drvna masa po ha iznosi 329 m3, a od toga bukve 45 m3, dok je ukupna drvna masa bukve u odjelu 3.144 m3, od koje je predviđeno za sječu u 1967. godini 463 m3 ili oko 15´%>. Površina odjela 39 iznosi 37,06 ha. Šuma bukve i jele (Fagetum croaticum abietetosum Horv.) u omjeru smjese bukve 0,2 i jele 0,8. Bukva je na III, a jela na II bonitetnom razredu. U sastojini su pojedinačno zastupljene smreka, tisa, javor i jarebika. Jela je bolje, a bukva slabije kvalitete. Vrtačasta i škrapovita — mjestimično dosta strma, a mjestimično blaga — pa dina sa dosta velikim blokovima dolomita i vapnenca što izbijaju na površinu, a koji čine i temeljnu podlogu odjela. Tlo je plitko, ilovasto i sa nešto crnice (rendzine), uglavnom između kamenih blokova. Ekspozicija je jugozapadna, a inklinacija se kreće do 20°. Nadmorska visina iznosi od 810 do 960 m. Ukupni broj stabala po ha iznosi 454. a ukupna temeljnica 46,0 m2. Drvna masa po ha iznosi 576 m3,a od toga bukve 114 m3. Ukupna drvna masa bukve u odjelu iznosi 4.211 m3 od koje je u 1967. godini doznačeno za sječu 740 m3 ili cea 17®/«. Površina odjela 95 iznosi 19,03 ha. Šuma bukve i jele (Fagetum croaticum abie tetosum Horv.) sa omjerom smjese bukve 0,6 na IV bonitetnom razredu i jele 0,4 na III bonitetnom razredu. U gornjem dijelu odjela preteže uglavnom čista bukova sastojina i dobre kva litete (bijela bukovina), dok je u donjem dijelu jače zastupljena jela, koja je dosta progaljena zbog sušenja od jelova moljca (Argyresthia fundella F. F.). Temeljna pod 463 |
ŠUMARSKI LIST 11-12/1967 str. 34 <-- 34 --> PDF |
loga odjela je vapnenac. Tlo je skeletno, dosta suho i nešto dublje u donjem dijelu odjela. Ekspozicija je sjeverna, a inklinacija 20—25°. Nadmorska visina iznosi 750 do 920 m. Ukupan broj stabala po ha iznosi 689, a o toga bukve 581. Ukupna temeljnica iznosi 31,5 m´-/ha. Drvna masa po ha iznosi 272 ms, od toga bukve 170 m". Ukupna drvna masa bukve u odjelu iznosi 3.247 m3, a od toga je doznačeno za sječu u 1967. godini 530 m:! ili oko 16a/o, Površina odjela 11 iznosi 26,98 ha. Šuma bukve i jele (Fagetum croaticum abietetosum Horv.) sa omjerom smjese: bukva 0,2 i jela 0,8. Bukva na III bonitetnom razredu. Matični supstrat je vapnenac, koji u južnom dijelu izbija na površinu u vidu žljebova, manjih pećina i si. Tlo je skeletoidno i mjestimično zakorovljeno. Ekspozicija se kreće od 0—15°. Nadmorska visina 850—920 m. Broj stabala po ha iznosi 322, a od toga bukve 134, dok je ukupna temeljnica 35,5 m2. Ukupna drvna SI. 3. Šumarija Fužine, gospodarska jedinica »Brloško-Rogozno«, odjel 13. Šuma bukve i jele (Fagetum cr. abietetosum Horv.) Foto: Dr U. Golubović |
ŠUMARSKI LIST 11-12/1967 str. 35 <-- 35 --> PDF |
masa po ha iznosi 432 m3, a od toga bukve 99 m3. Ukupna drvna masa bukve u odjelu iznosi 2.145 m3 od koje je doznačeno za sječu u 1967. godini 700 m3 ili oko 331"/». Površina odjela 13 iznosi 12,40 ha. Šuma bukve i jele (Fagetum croaticum abietetosum Horv.) sa omjerom smjese bukve 0,5 na III bonitetnom razredu, a jele 0,5 na II bonitetnom razredu. Matični supstrat je vapnenac koji se pojavljuje na površini. Tlo je skeletoidno i dosta zakerovljeno. Ekspozicija je južna . a inklinacija se kreće od 5—20´. Nadmorska visina iznosi 900 m. Broj stabala po ha iznosi 376, a od toga bukve 194. Temeljnica je 34,4 m2/ha. Ukupna drvna masa bukve u odjelu iznosi 2.338 m3, a od nje je doznačeno za sječu u 1967. godini 950 m3 ili ako 41%. Površina odjela 14 iznosi 70,84 ha. Šuma subalpske bukve (Fagetum croaticum subalpinum Horv.) sa pojedinačnim stablima jele. Omjer smjese: bukva 0,9 ,jela 0,1. Bonitetni razred bukve IV. Matični supstrat je vapnenac. Tlo srednje duboko, pjeskovito do humozno ilovasto. Ekspozicija jugozapadna, a inklinacija do 25°. Nadmorska visina 1 033 do 1.303 m. SI. 4. Šumarija Mrkopalj, gospodarska jedinica »Bjelolasica«, odjel 14. Subalpska bukova sastojina (Fagetum cr. subalpinum Horv.) Foto: Dr U. Golubović |
ŠUMARSKI LIST 11-12/1967 str. 36 <-- 36 --> PDF |
Broj bukovih stabala po ha 663, a jelovih 40 ili ukupno 703. Drvna masa bukve iznosi 273 m3, a jele 51 m3 ili 324 m3/ha. Ukupna temeljnica iznosi 35,8 m2/ha. Ukupna drvna masa bukve u odjelu iznosi 19.316 m3, a od toga je doznačeno za sječu u 1967. godini 4.314 m3 ili oko 22lo/o, Karakteristično drveće,^ grmlje i prizemno rašće u pojedinim subasocijacijama počevši od termofilne bukove šume pa prema subalpskoj, a na temelju fitocenoloških snimaka koje je napravila prof, dr Nevenka Plavšić je ovo: a) Termofilne bukve šume — Fagetum croaticum seslerietosum (autumnalis) Horv. 1950 Sloj drveća: Fagus silvatica, Sorbus aria, Acer pseudoplatanus; Sloj grmlja: Daphne mezereum, Rubus idaeus, Rosa arvensis, Evonymus latifolia, Rubus sp.; Sloj prizemnog rašća: Sesleria autumnalis, Mercurialis perennis, Gentiana asclepiadea, Lamium orvala, Prenanthes purpurea, Cardamine bulbifera, Paris quadrifolia, Geranium robertianum, Actaea spicata, Calamintha grandiflora, Aconitum vulparia, "Vicia oroboides; b) Bukove i bukovo-jelove šume s milavom — Fagetum croaticum calamagrostetosum Horv. 1950 Sloj drveća: Fagus silvatica, Acer pseudoplatanus; Sloj grmlja: Daphne mezereum, Rosa arvensis, Rubus idaeus, Lonicera alplgena; Sloj prizemnog rašća: Calamagrostis arundinacea, Clamintha grandiflora, Carex alba, Actaea spicata, Paris quadrifolia, Aconitum vulparia, Asperula cdorata, Geranium rotundifolium, Ver"atrum album, Gentiana asclepiadea, Mercurialis perennis, Fragaria vesca, Veronica urticaefolia, Anemone nemorosa, Oxalis acetosella, Aruncus silvestris, Cardamine anneaphyllos, Saxifraga rotundifolia, Cyclamen europaeum. c) Šuma bukve i jele — Fagetum croaticum abietetosum Horv. — Bukove i jelove šume najvećeg privrednog značenja. Ističu se jasnom granicom prema moru i prema kopnu. Sloj drveća: Abies alba, Fagus silvatica, Sorbus aucuparia, Acer pseudoplatanus, Ulmus montana (u gospodarskim jedinicama Milanov Vrh i Lividraga, odjeli 36 i 68), Picea excelsa (pomladak); Sloj grmlja: Rubus idaeus, Daphne mezereum, Solanum dulcamara, Rhamnus fallax, Lonicera alpigena, Daphne laureola, Evonymus latifolia, Sambucus nigra, Staphilea pinnata, Corylus avellana, Ribes alpinum, Sambucus racemosa; Prizemno rašće: Mercurialis perennis, Oxalis acetosella, Paris quadrifolia, Cardamine aneaphyllos, Calamintha grandiflora, Cardamine trifolia, Cardamine bulbifera, Galium rotundifolium, Sanicula europaea, Asperula odorata, Cyclamen europaeum, Anemone nemorosa, Prenanthes purpurea, Athyrium filix femina, Omphalcdes verna, Salvia glutinosa, Fragaria vesca, Polygonatium multiflorum, Lamrum orvala, Actaea spicata, Aconitum vulparia, Haquetia epipactis, Pulmonaria officinalis, Galeobdolon luteum, Calamagrostis arumdinacea, Vicia oroboides, Senecio fuchsii, Cardamine polyphylla, Carex silvatica, Cicerbita muralis, Gentiana asclepiadea, Rubus sp., Lactuca muralis, Veronica urticaefolia, Prunella vulgaris, Impatiens noli tangere, Atropa belladonna, Epilobium montanum, Lilium martagon, Aposeris foetida, Rosa arvensis, Saxifraga rotundifolia, Homogyne aipestris, Veratrum album, Pteridium aquilinum. d) Subalpska šuma bukve — Fagetum croaticum subalpinum Horv. 1938. (subasocijacija F. cr. allietosum). Dominira Allium ursiruum, osobito na mjestima gdje su veliki sniježni nanosi, kose ekspozicije, uvale itd. Sloj drveća: Fagus silvatica, Acer pseudoplatanus (kao pomladak); Sloj grmlja: Rhamnus fallax, Solanum dulcamara, Daphne mezereum, Rubus idaeus; Sloj prizemnog rašća: Calamintha grandiflora, Asperula odorata, Oxalis acetosella, Lusula silvatica, Pulmonaria afficinalis, Mercurialis perennis, Paris quadrifolia, Cardamine anneaphyllos, Scolopendrium vulgare, Actaea spicata, Lamium orvala, Allium ursinum, Calamagrostis arundinacea, Sanicula europaea, Galium rotundifolium, Veronica urticaefolia, Epilobium montanum, Cicerbita muralis, Senecio fuchsii. |
ŠUMARSKI LIST 11-12/1967 str. 37 <-- 37 --> PDF |
3. METODA RADA I REZULTATI ISTRAŽIVANJA Kako smo naprijed iznijeli istraživanja su bila vezana za redovitu sječu i izradu bukovine koju je imalo Šumsko gospodarstvo Delnice u 1967. godini. Doznaku stabala za sječu izvršili su stručnjaci šumarija na čijim smo područjima istraživanja proveli. Doznaka je provedena na temelju propisa uređajnih elaborata ili gospodarskih osnova za pojedine gospodarske jedinice i odjele. f cr sesteriefosum au/t/mr>o./(s //o> (Fer ca´amaorosfefosum //orv J F cr a&ie/ečo&vm //ori/ F cr suda/pcrtv/r? //orv. Fer i ses/ertefosom //orv aote/e/osivrr? //orvso& a/Dinurr) //orv 275 32,5 37,5 42,5 47.5 52,5 5?5 62,5 (7,5 72,5 77,5 cm SI.-fig. S. Postotak Aorisne dri/ne mase poöil/nim zajednicama (%cs&oriLćer,ja.j od drvne mase c/tvrdene po taöetama Scric´a Percentage of osaöie volume 6y piantassociations (vti/iza.fion%j from Me growingstock determined after S"urič´* volt/me taöl es Kada su pojedine partije radnika (sjekača) ulazile u opisane odjele radi sječe — pridružila im se i naša grupa mjerača koja je imala zadatak da u pravilu snimi svako doznačeno stablo za sječu iznad taksacijske granice (10 cm u prsnoj visini). Međutim, nije bilo moguće snimiti sva stabla, jer je sječa stabala brže napredovala nego što ju je naše minuciozno mjerenje moglo pratiti. Prema tome snimanjima smo obuhvatili, kako je istaknuto, 2.4Q9 bukovih stabala kojima je prije nego što su posječena izmjeren prsni promjer i debljina |
ŠUMARSKI LIST 11-12/1967 str. 38 <-- 38 --> PDF |
kore na njemu pod kutem od 90° i sredina je upisana u terenski manual. Nakon toga je stablo posječeno i izmjerena mu je vrpcom totalna dužina (visina), uračunavajući i visinu panja, koja je upisana u manual. Na bazi tačno izmjerenih visina utvrđeni su odgovarajući bonitetni razredi staništa za bukvu po Surićevim tabelama drvnih masa. Poslije toga je stablo okresano i iskrojeno u Sortimente. Svakome je sortimentu izmjeren srednji promjer pod kutem od 90° i dužina, te je sredina upisana u manual. Osim toga svakom je sortimentu na njegovom srednjem promjeru izmjerena debljina kore pod kutom od EW^ i sredina upisana u teren --f cr ses/erie/osi/n} au/umno/is //or± (fer ca/amaoros/rfosum //orvj 0 - f. cr aitefetosom //orv 0 — fer-ses/erre/osvm //orv aStefefosc/m //orv fS s´ / H \ \ / \ 73 \\ 1 12 1 \ 1 \ II 1 \ 1 1 /0 1 1 1 1 9 1 1 1 S 1 7 e / \ 6 1 / I / / A / / i / / \ t / / t / / 0 175 32,5 37,5 42,5 475 52.5 575 «2.5 67.5 72,S 77,5 cm 31 -fig. 6 Postotak fc/rnirs/l/t/, (fj trupaca a korisnoj etrvnoj masi po oti/ni/r, zajednicama Percentage afistriöotiort of veneer togs (P) vitt>in Me c/saöte volame dy plant associatiooa ski manual. Istovremeno je na svakom sortimentu izmjeren najveći i najmanji promjer srži sa karakterističnim opisom (zvjezdasta, eliptična, okrugla, crvena trulež, zimotrenost) i sredina je upisana u terenski manual. Zatim su sortimenti procijenjeni strogo po JUS-u iz 1955. godine u odgovarajuće kvalitetne klase. Dužina i debljina sortimenata je mjerena na cm, a debljina kore do na mm. Pri mjerenju debljine kore vađeni su oštrim dlijetom otvori (prozori) na srednjim promjerima sortimenata i to okomito na os sortimenta. Svako posječeno stablo u odjelu je obilježeno rednim brojem i na panju i na deblu. Na svakom sortimentu koji je izrađen upisan je odgovarajući broj |
ŠUMARSKI LIST 11-12/1967 str. 39 <-- 39 --> PDF |
iz koga je stabla Sortiment izrađen, kome stablu pripada. Na taj je način osigurano da se sortimenti u sječini ne bi izmiješali. Obradu podataka smo izvršili razlučno po opisanim biljnim zajednicama (subasocijacijama). Stabla smo razvrstali po šumsko-uređajnim debljinskim stepenima, a zatim smo ih iskubicirali po Surićevim tabelama (17), te ustanovili njihovu totalnu brutto drvnu masu. Nakon toga smo iskubicirali drvnu masu sortimenata bez kore i zbrojili je, te ustanovili korisnu drvnu masu po šumsko-uređajnim debljinskim stepenima i biljnim zajednicama. /o 25 li }l 20 19 18 17 16 IS .-fer sesteriefosum aufom aufomnahs 7/orv14 ff. c/7 cotamagro&tefosu/n HorvJ — f.cr. ctbietdosvm /Jory/3 — /"c? st/Satptnum /7orv f. cr. sesfercefosum Mors ti a6ie7e7o^om 7/orr suSafainurrt 7/orv n 10 9 8 7 6 5 < J 2 27,5 32,5 32,5 42.5 47,5 52,5 57,5 62,5 67,5 72.5 77.5 cm SI. -Pig 7. Postotak trupaca 2a l/usten/e (L) u korisnoj dri/noj masi po oit/nim zajednicamp Percentage destriöetion of peeters (/.J within t/?e usaöle vole/me 6y plant associations Na bazi korisne drvne mase i brutto drvne mase utvrđene po tabelama Surića izračunan je postotak iskorišćenja po debljinskim stepenima. Po tom smo ustanovili drvnu masu pojedinih sortimenata po kvalitetnim klasama i šumsko-uređajnim debljinskim stepenima i stavili je u odnos prema korisnoj drvnoj masi debljinskih stepena, te na taj način ustanovili postotno učešće pojedinih sortimenata u korisnoj drvnoj masi stepena. Izračunane po |
ŠUMARSKI LIST 11-12/1967 str. 40 <-- 40 --> PDF |
stotke izravnali smo grafičko-računskom metodom Bruce Schumacher (2) uz pomoć tešina i to kao funkcije prsnih promjera (debljinskih stepena) i unijeli u odgovarajuće tabele. Za težine su uzimane drvne mase pojedinih sortimenata čiji su postoci bili izravnani. Nakon toga su se na temelju sastavljenih sortimentnih tablica izračunate ukupne količine sortimenata na materijalu koji je služio za istraživanje i uporedile sa stvarno izmjerenim i izrađenim količinama sortimenata. Razlike između stvarnih podataka i podataka po tabelama bile su vrlo male. Materijal za istraživanje kao i rezultate provedenih istraživanja donosimo u tabelama 2, 3, 4, 5, 6, 7 i 8. Tabela 2 sadrži u globalu i po biljnim zajednicama (subasocijacijama) broj bukovih stabala na kojima su provedena istraživanja s njihovom drvnom masom. Tabela 3 predstavlja sortimentne tablice za termofilne bukove šume (Fagetum or. seslerietosum (autumnalis) Horv. I960.) te bukove i bukovo-jelove šume s milavom — Fagetum cr. calamagrostetosum Horv. 1950. F. cr ses/erte/oSi/m aa/fnna/ćs //orv. (fer- ca7ama$ros/e/osom //orv) — — F cr aSte/e/os&m //on´ F cr : ses/erte/osum //orv ´ ´ abic/e/osuro //ori/. 275 31,5 37.S 425 *7.5 S2,5 S7,S 62,5 67,5 72,5 77,5 SL-fig. 8 Posfotak klađar/ti (M) u Aorisno/ drvnoj masi po 6ć//r>i/r> za/ea/nicama Percentage distri6t/f/or> of öoote-logs(M) uif//in f//e i/sadie volume öy p/ant associations U tabeli 4 donesene su sortimentne tablice za najrasprostranjeniju šumu bukve i jele (Fagetum croaticum abietetosum Horv.). U tabeli 5 donosimo postotne odnose sortimenata (sortimentne tablice) za subalpinsku šumu bukve (Fagetum oroaticum subalpinum Horv.). Tabela 6 predstavlja jedinstvene sortimentne tablice za eiste i mješovite bukove sastojine na području masiva Risnjaka i Velike Kapele, koje će se moći primijeniti i na druga područja hrvatskih Dinarida (pa i šire) ukoliko se radi o istim ili slienm ekološkm i gospodarskim prilikama u bukovim sastojinama. |
ŠUMARSKI LIST 11-12/1967 str. 41 <-- 41 --> PDF |
U tabeli 7 donosimo prosječne postotke iskorišćenja u šumi i prosječno postotno učešće pojedinih sortimenata u korisnoj (iskorištenoj) drvnoj masi na bazi biljnih zajednica (subasocijacija), dok u tabeli 8 prikazujemo prosječno postotno globalno učešće teh. drva u korisnoj drvnoj masi bukovih sastojina opet na bazi biljnih zajednica. Na slikama 5, 6, 7, 8 i 9 prikazali smo postotke korisne drvne mase (J% iskorištenja), te postotke vrijednih sortimenata (F, L, K i I klase) u korisnoj drvnoj masi po šumsko-uredajnim debljinskim stepenima i biljnim zajednicama bukovih šuma. Zbog štednje na prostoru grafičke prikaze ostalih sortimenata ne donosimo u ovoj studiji. F. cr seslertetosum au/umnalis Morir (Fer, enlamagrosfefosum //orf.J F Cr aScefefosum Morv. F. cr su6atpi/wm Morv. F. cr. sesterlelosv/n Horv a6ie?efo6Urr> Mor* suća[ptr>urr> h´orv 27.5 32,5 375 42,S *75 52,5 L75 L2 5 675 72,5 77.5 cm SI -fig, 9 Postotak / Atlase pi/ansAi/> frt/pacau korisno/ drvnoj masi po oil/nim za/eđnicamaPercentage đistridofion of graafe / sav/ogswithin tne c/saöle volume 6y plant associations 4. ANALIZA REZULTATA ISTRAŽIVANJA Budući da smo istraživanja proveli po biljnim zajednicama (subasocijaeijama), to analiza rezultata istraživanja, u ovom slučaju, ima smisla samo onda ako ih međusobno uspoređujemo, te uočavamo specifične zakonitosti za pojedine biljne zajednice, odnosno da eventualno konstatiramo da specifičnih zakonitosti ne postoji. Zbog toga ćemo se, po potrebi, istovremeno i paralelno koristiti podacima donesenim u navedenim tabelama i slikama. Međutim, napominjemo, da se ne možemo upuštati u opsežne analize na ovome mjestu zbog štednje s prostorom za štampanje. |
ŠUMARSKI LIST 11-12/1967 str. 42 <-- 42 --> PDF |
Iz tabele 1 vidi se da je s istraživanjima na području Šumskog gospodarstva Delnice obuhvaćeno 6 šumarija, 7 gospodarskih jedinica i 15 odjela,, koji su razvrstani u tri biljne zajednice (subasocijacije). Ustvari se istraživanja odnose na četiri zajednice, ali su podaci za dvije zajednice, i to termofilnu bukovu šumu, kumulirani. /ab. 2 aro/ öi/iovio stabala i totalna drvna masa po šomsio-i/redajntm debljinsAimstepenima i biljnim zajednicama Moja je poslužita za c sfraživa/iiat/c/mbep of Seecn stents and total volume accorc´tny to forest-managementsub-classes and plant associations employed in invest/pa lions Bttjna zajednica — Plan/ association Somsko -t/redaf ni de6t/ins/ti P. cr. sestet efosum 1/4 up n o ste pen, cm Qv/timna/is Horv. P. cr. a6t efetosum Porv per subatpinom Porv Pores/-mQnaoe-rota I (P. cr. eatamagros/efosom (for. attie/osom Porv) ment diameter Porv.) sub-c/ass, cm Broj sfa6a/a &ro/ staoa/a 8rol staoato s 3rot s/aSata m-> m* mm> Mo. of stems Ho. of stems Ho of sfens Ho of sterns IS, 5 23 0,95 10 0,35 33 1.30 — — 17, 5 S 0,59 70 9.68 37 4.35 111 14,62 22. 5 26 6.70 30,67 it IO,56 167 47,93 2 7,5 66 3 2.30 111 6 7 Si 19 9.Ol 108 103,87 32, 5 93 70,91 177 153.51 ti 10.68 184 235.10 too 3 7.5 IO 9 122.03 158 329.35 13 ´4.56 380 465,99 il , 5 IO 3 ´61.20 262 467,99 30 i7.70 395 676,89 47.5 74 153,00 23* 552.73 12 45 i9 330 751.17 52.5 34 3 9,60 lot 613.99 32 84.24 270 792.73 57,5 1 2 39,16 132 489,06 26 85.28 170 613.70 62,5 5 20.0I 68 315,02 If 84,01 94 419.08 6 7,5 27 14 9,77 17 81,30 ** 231,07 — — 7 2, J 3 19,33 3 16,74 6 36,07 — — 77,5 6,47 3 13,04 2 12.94 6 47,45 t 53 O 702,12 1632 3 727,63 287 507,27 2.499 4.437.07 z. Tab. 3 SOPtimePltne tablice Za termofclnu ÖukOVU ŠUmV (P. cr eestenetasun, avtvmnaits /fory. sa sobasoa/aajom Per. catamagrasfetostim Porv)pre/7>a JOpOSlavensJ/Om StOT/dardO´ (Jl/S-t/f´Ü fp55.ffod. Assortment tables for tt>ermop/>ilous Seecn stand´ (Pcrsestenetasum autumna/is /forv together uM soSassoetalion P. cr catamayrostrfosvm Po™) according to t/ie yuposlav standard(7US)from 1955 Oa/noS sorfimenafa u korisnoj c/rvnoj mast. Distribution of assortments wif/iin toe usable volume Ostati Postotak Vorteile drvne Prop c i -f-otjs sortimeoti Oorev -firewooct mase (% iskortšcen/aj od Of/ier Debtj´n sk l drvne mase utvrđene assortments po tabe/ama Suneta stepe n (cfri Zo. pti/enje Sar/logs § I s kvatitefe sa /torom),cm % of usable tro/ume ?? Diameter (ufitization %J prom fne Kvatifete -Grades tirades sub-c/ass growing stock determined (ct,3 o.bj.cm after Surić´s vo/ume lu6tes I? Š s Lo i .? 2 si 8 * ** ^X So. «4 % 40,50 4,10 20,26 22^5 7,i2 Sr-.s — 8.68 13,3! 12,8/ 5J12 4,52 22, 5 54,89 — — — — 9S.50 — ´ 6,37 7,44\ 5,26 41,46 11,06 //,00 8,98 4,65 3,84 27, S — — — 6,70 4,01 I2,11\I0Č0 14,26 6,0e 10,U 11,70 9,34 6,90 4.07 3,16 32, 5 91, to — 3 7,5 use 88,00 3,30 L.75 8,15 15,01 15,08 2,20 11,22 7,91 5,97 3,93 2,80 — 3,91 9,95 3,S0 3.60 13,84 13,50 20,81 0,97 10,44 7,56 5,18 4,02 2,41 47, 5 SI/,90 13,33 11,00 1.66 2,37.14,58 7,94 20,96 9,80 7,36 4,80 4,20 52,5 84,40 11,98 12,14 1,22 1,53 14,90 8,02 \!9L4o_ 9,05 6,82 4,46 5.O0 lea 12, 5 se. 20 — — 13,91 15,95 1.01 0,91 ´15./0 9,17 UTW 8,18 57, 5 a 4>, so — 62,5 es,oo 5,85 12,30 — \15,40 r3.es j 7437 Z2S 6.20 4,20 3,33 1,42 — — Termofilnom bukovom šumom (F. cr. seslerietum autumnalis Horv. i F. cr. calamagrostetosum Horv.) obuhvaćena su dva odjela, šumom bukve i jele (F. cr. ahietetosum Horv.) obuhvaćeno je 12 odjela i subalpinskom bukovom šumom 472 |
ŠUMARSKI LIST 11-12/1967 str. 43 <-- 43 --> PDF |
raS 4 Sorttmentne tablice za mješovitu öu&ovu š umu frcraSietetösum/lorv) prema jugoslavenskom standardu ( Jl/S-uj iz /95$.god´. Assortment tables for mixed Beech stand (F.cr. aSiefetosum ttorv.)according to ć/>e Yugoslav standard (7US) from 1955. Odnos sorfimenata u korisnoj drvno/ masi Distribution of~assortments within ?/?e usable volume Ostali Postotak korisne drvne Trupc i — Log s sorlimenii Oorev.~/rirewood Other mase (% iskorišćenjajod Debljmsk i drvne mase utvrđene assortments slepe n (d,,3 po tabelama Sunca Za piljenje -Sawloos 8 § sa korom), cm % of usable volume Mvalitete H Diameter* (ufilization%) from the .SJ NJ kvalitete-Grades Qra des si/S-class ffrowint, stock determined 0 ^ S ?! Cd,,3 o. 6.J, cm a/fer Coric ´´s volume faćles ) U U a. JI i! »i N "V fl, Si? 8 « ^ Vi 30,64 780 si, 40 2,34 7,82 te.s — — — 17, s 5100 7.49 26 36 1067 4,48 — — — 22, 5 10,9S 50,80 2,00 7.0O IS. 50 8,53 — — — 5,12 27, 5 89, 3D 0,41 12,62 13,60 38,67 3,48 6,66 12.60 7.60 4,36 — — — — 3 2,6 87, 90 0,42 11,do 2O,S0 14.95 4.08 16,31 4,60 6,08 1100 7,20 3,56 3 7,5 S7, 15 0,20 5,92 0,68 12,18 20,07 15,98 [12,17 5,06 4.77 5.20 9 74 6,97 2,86 42. 5 ´86, 80 1,2s 7,26 0,85 IO.19 18,08 16,8o 15.33 2.76 4.70 4,45 a 98 700 235 4 7, 5 86,48 3,40 7, »5 1.02 9.03 17,50 17,5o 15,73 IM 452 3,99 8.46 7.40 2.02 52, S 86,30 5,Of e,o7 0,94 8,28 17,80 18,07 I4.90 1,00 4,20 3,88 8,24 7.79 1,82 57, 5 86,/O 6,17 L,g0 0,71 8,6b 18,60 19,06 13.60 0.98 3,88 3J0 771 8.27 180 62, S 8S,90 7uoo 5.70 9,22 /9.26 20,00 12.22 0,89 3,42 3,80 7,69 900 1,80 €7, 5 8 5,70 7, S3 4,58 10,OS 19,SO 20,90 10,94 0.60 2 99 3,70 7S9 9,74 1,78 — 72, S 8 5,58 7,42 3,60 — r0J°J\ 19.68 22,00 9,62 1.10 2.50 3 86 7« 10,00 186 77,5 8 5,49 6,70 3,00 - 11,80 19.7g 23,15 8,38 1,80 2.00 4,16 7.40 10,00 183 Tab 5 Sortimentne tablice za subalpsku bukovu š -suSasocijactja /Ter. atiiofosom tVorv ) prema / standardu (JttS-u)iz /955. Assortment taötes for montana Beech stanet (r.cr suSatjatraym #0rv,J cxiiietosam 77orv.j according to Me Yugoslav standard (Jt/SJ from tyss\ Odnos sortimenafa i/ korisnoj drvnoj noasi Distribution of assortments within toe usable volume Ostali 7r upe i — Z op s sortimentl Oorev-Firewood Postotak korisne drvne mase (% iskonšc´en/aj od Other Debljinsk 1 drvne mase i/tvrdene assortvients step on´ (d,,b po taSelama Sl/rtoa ZQ jotfye/f/e-Sak/togs Is Mvalitefe sa koromJjCm % of cisa6te volume s Diameter (utilization y<>J from t/>e Hvate Ćete-Grades Grades si/6-class c-roivm? sibek determined (otr3 o.ö.J, eno after oorić´s volume tables s-8 is S ^ S « -ss sl|s< 11 »8 12,5 I6L1 2e,55 42,48 14,16 — — — 17, 5 36,09 3,69 15,79 28fi0 15,73 — 22, 5 43,14 4,80 11,20 U.6O 1717 ~Ö.79~ — 27. 5 97,30 5.02 4,75 3,00 2,i9 31,22 6,00 9,20 18.70 18,22 1,50 _ — — 32, 5 91, SO 7.SO 18,75 6,08 9,66 7,93 C,80 8,09 15.60 18,10 2,19 — — — 37, 5 88.30 9.78 21.92 C,27 17,57 f,*° 6.68 7,19 12,69 14.78 2,52 — — — 42,5 86JO 4,02 to,8S 21,08 7,27 23,92 3.45 CM 9,80 10,60 2,60 — — — 47. 5 S4.30 $.8$ 11,58 18,97 8,28 26,25 1.18 5L2 8,97 10,4) 1,67 — — — 52, 5 83, IO GM 11,63 17,21 9,05 2L,52 1,fi 5,47 8,77 10,67 2,61 — — — 87. 5 a 2,54 7,88 10,59 17,71 9,68 14.38 182 5,40 8,89 11,li 2,55 62,5 81,90 7,50 9,54 19.18 10,00 22.T0 2.72 5,60 9, to 11,76 2,40 — — — — — — 67,5 — — — — 72,5 80,70 9,60 2o,4Ö i4,o4 18,00 5,60 t,98 10,77 I3X 1,41 — — — 77,5 10L2 14.83 14.72 16,63 7,80 8,18 11,98 14.27 0,90 8o,ro — — — — |
ŠUMARSKI LIST 11-12/1967 str. 44 <-- 44 --> PDF |
(F. er. subalpinum Horv.) 1 odjel. Da je u ovoj posljednjoj bilo moguće istraživanjima obuhvatiti još koji odjel rezultati bi, razumljivo, bili sigurniji, ali ako se ima na umu da su ovakva istraživanja, u nas i za bukvu, pionirska — to smatramo da će moći poslužiti svojoj namjeni. Sortimentne tablice za čiste i mješovite 6i/Jkove šume Gorsiog Motora. (F.crses/Brtečosc//r> avlwr>na.Us //orv , F.cr. a6tetelost/m //orv. e? Fer. st/6a^oi/>o/n //orv.J pre/77Q Jt/ffOslavenstcm standardi/(J(/S-t/J iz /9S5god. —Assortment taöles for pore and /nixed Beech Stands Of the Gors&l Motar region (Fcr.ses/ertefosvm av/vmnaUs //orr.F.er.aoie fefosunr, //or*, et Fer su6a/p/num //ory J according to the Yi/gostav standard´ (Jl/Sjfrom/9SS Octnos So r ferner) a fa. u AzorisnoJ drvnoj mast DtstriSofcon of assortments witotn Mc c/saSle volume Postotak /korisne drvne Osla !L mase (% isionšcen/ajod 7~ r up c i I o$ sorftrnenft Off rev —Firewoac/ 0t/> er Oe6//insA i drvne mase utvrđene assortments stepe o (e/ri po faSetanoa Sortc´a \^ ´ vg-Za pitjen/e-Sau/loos sa AorornJjCrr? % of uea&fe vofaryne1 «va/tlefe Dtameter* (utitization%) from tt)e -v> *> N Pvalitete-Grades Grades st/6-c/ass grou/wp stoci determined (cttii o. L>.,, cm after Serb´s volume tables S.&I3 L $ § 0- <=*> 9% 3- lii *!,!!,« N. O Us t» % ^ % M M 12,5 /3,0! 5S,4f\5,*7 5,28 /7, 5 4564 4. 75 24,03\ 9,26 4,90 22, S 0,35 55fio 5,lit 9,35 /4,98 \ 9,37 4,42 /0,29 0J2 38,87 SA! 3,36 /0,43} 760 3.96 /,99 I3.ro 706 -»«? 6,75 3A0 S8.Q5 It, 55 4, 17 8,7´ 6,50 42.5 sjo ´5,95 4,92 47,5 3,81 I 0,95 3,1/ 14,49 /774 4,6? 5#5 i 8,25 0.33 I 7,76 16.97 /6,57 , 42 7,57 84,8 O 6,85 0,77 3,00 75,62 0,50 407 62,5 6,42 — *8.56 O.50 3.7/ 67,5 84JLf_ 520_ 9,24 /5,36 72,5 84.30 3,88 17,56 77,5 84,00 17.56 ´.*; 6,06 1 Tai. 7 Prosječni postotni odnosi sorti/nenata v /korisnoj drvnoj masi po öit/nim < za/eđnicama (suSasoajacyama) prema jvgostavens&om standardu JUS-o iz /955. god. Average percentage distribution of assortments witnin t/?e o-sadtc votume öy plant associations (st>6associaäons) according to tnc Yi/gosiov standard (JüS)from /95$. Odnos sortimena/a u korisno/ drvno/ mast Distribution of assortments within /he usable volume 1 Ostali T r upci — Zoos 1 sorli/nenli Off rev-firewood PostotaA Aortsne drvne mase (%t$Aorišcen/a)od Otter Btl/na za/eefneca drvne mase utvrđene lassorlnTđfrls (eoöasocijactja) po taSe/ama Sunca Za pc//cnje -Saw/aps Pvalifele Lu Pla/tf assoeiaf/on % of usaö/e vofume ($ub association} (utilization %) from tfye /tva/i/e/e -Grades Grades ?«^ growing sAbcL determined x ig? <5 ^ 0 after <šurić´$ volume tables t; N si ^ s ^ oj li %<5 !i IP Per sesleriefos&sn at/tumnalts tforv. 66,^8 6,54 9,92 3,06 4,66 13,16 11,12 16,36 4,74 10,20 7,79 5.62 4,43 2.40 ffcr. calamayrvsfefosum Porr.J P.cr aSielefosum Porv 86,79 3,78 6,36 0,67 9,20 /8,11 17,67\l2,85 3,99 4,14 4,30 8,78 7.81 2,33 Per. ei/Sa/pinc/m #orv 2,72 3,10 6,37 10,50 I2.04 2,26 (f.cr alltećosvm Par*.) 64,82 -5,4/ -9,72 17,73 8,91 \ 2/, 24 I Pcr. seslsrtefose/m Port/. a&i&tefosum Porv 36,30 3,92 6,se 0,95 8, S3 117,20 16,59 \/4,38 3,62 *,81 5,19 8,20 7A7\ 2 28 suialpini/m Porv \ |
ŠUMARSKI LIST 11-12/1967 str. 45 <-- 45 --> PDF |
U tabeli 2 prikazali smo cjelokupni istraživani materijal razvrstan po šumsko- uređajnim debljinskim stepenima, biljnim zajednicama i u globalu. Kako se iz tabele vidi u termofilnoj bukovoj šumi posjekli smo 530 stabala s ukupnom drvnom masom od 702,12 m3, u šumi bukve i jele 1.682 stabla s ukupnom drvnom masom od 3.227,68 m3, a u subalpskoj bukovoj šumi 287 stabala s ukupnom masom od 507,27 m3. Prema tome, ukupni broj bukovih stabala koja su poslužila za ova istraživanja iznosi 2.499 s ukupnom drvnom masom od 4.437,07 m3. To je nesumnjivo veliki broj stabala, velika drvna masa i obiman posao, koji je trebalo obaviti. U tabelama 3, 4, 5 i 6 donosimo sortimentne tablice za istraživane biljne zajednice i u globalu (za sve biljne zajednice), a na slikama 5, 6, 7, 8 i 9 postotke iskorištenja i postotne odnose samo vrednijih sortimenata u korisnoj (iskorištenoj) drvnoj masi po šumsko-uređajnim debljinskim stepenima i biljnim zajednicama te u globalu. ra6.8 Qlooo/m postotni odnosi sorttmenafa u Aorisno/ drvno/ /nosi po oct/nimzajednicama (svhasocijactjGtma) prema Jvgo&taven s&om standarda (JC/S-a) iz /955. god. G/oöal percentage distribution of assortments u/itnin tne c/sad/e votvme Öyplant associations (wS association)according to tne Vogosiav standard (Ji/SJ from /955. Pr op ce z a ; — Z oy $ . Os/´a/c Sortimente ßitjna. zaycc/r>ica fornir fp/, i/vsfen/e (l) c za pragove (S.d. i C. d.) Short cut (so6asoce/ac i/o) pt/jer?je (#,/,//,W) CPo) Otter ctssor/-firewood Hfleta of P/anč associations Veneer togsfP), Pee/ers (LJand /far s/tepers rr>er?ts{pi?prqps fireivood (sodass oc< a? iorts) (p0) Per sesfercečoso/77 aaUs Porv. 48,46 /e,36 14,94 17,84 2JO (f.cr ca.?arr>aorA>orv.) Per aSietečosvro Porv. 55,80 12,85 8,13 20,89 2,i3 P. er $u6>aty?cnu/T} Port/. (Per affi´efoswr? //or v.) *f,77 21,24 5,82 28,91 2,26 f´ cr. se-sfcrćefosu/7? /fer* Q6iefećo$o/77 Porv. 54.05 14, 33 8,43 20,86 2,26 su6aipcnam Parr. Odmah treba reći da postoci iskorišćenja (postoci korisne drvne mase utvrđene po tabelama Surića) u pravilu padaju sa jačim debljinskim stepenima bukovih stabala u svim istraživanim biljnim zajednicama, a prema tome i u globalu. Iznimka je samo termofilna bukova, šuma kod koje postotak iskorišćenja opada do debljinskog stepena od 52,5 cm, a onda ima tendenciju rasta. Smatramo da ovu iznimku ne bi trebalo uzeti kao pravilo za tu biljnu zajednicu, zbog toga što u jačim debljinskim stepenima (57,5 i 62,5 cm) nije bio zastupljen veći broj stabala, kako u našim istraživanjima (12 i 5), tako i u sastojim što se vidi iz gospodarske osnove za gospodarsku jedinicu »Flatak«. Doduše imali smo, prema tabeli 2, i jedno bukovo stablo u debljinskom stepenu od 77,5 cm, ali smo ga, kod obrade podataka, zanemarili. Međutim sasvim je drugo pitanje intenziteta padanja postotka iskorišćenja s jačim debljinskim stepenima bukovih stabala u pojedinim biljnim zajednicama i u globalu. 475 |
ŠUMARSKI LIST 11-12/1967 str. 46 <-- 46 --> PDF |
On je najjače izražen kod subalpske bukove šume i kreće tse od 97,3 do 80,1%, a onda kod termofilne bukove šume gdje se kreće od 96,5 do 84,4% (u debljinskom stepenu od 52,5 cm). Kod šume bukve i jele taj je intenzitet padanja dosta blag i kreće se od 89,30 do 85,49´%. Slična je i globalna situacija za sve biljne zajednice kod kojih je intenzitet opadanja postotka iskorišćenja dosta blag i kreće se od 94,01 % do 84%. Treba istaći da su ovi postoci iskorišćenja dosta visoki, ali pri tome ne treba zaboraviti da su mjerenjima obuhvaćene i sječenice srednjeg promjera od 3—7 cm. Osim toga stabla su kubicirana po Šurićevim tabelama koje daju niske drvne mase za tanja bukova stabla, odnosno niže debljinske stepene bukve. Pri opisu metode rada istakli smo da su sastojine razvrstane na temelju tačno izmjerenih visina stabala u odgovarajuće bonitetne razrede. Međutim ti su bonitetni razredi odgovarali za bukova stabla debljinskog stepena od 37,5 na više, dok su za niže debljinske stepene bili preniski, te su se zato dobile i manje bruto drvne mase u tanjim debljinskim stepenima koje su u nekim slučajevima bile manje i cd korisne drvne mase. Zbog toga smatramo da su za razmatranje povoljniji prosječni postoci iskorištenja po biljnim zajednicama i u globalu koje smo donijeli u tabeli 7. Iz tabele 7 se, naime, vidi da se u prosjeku termofilna bukova šuma može iskoristiti (uključujući i sječenice 3—7 cm) s 86,48%; šuma bukve i jele s 86,79 %, a subalpska bukova šuma sa 84,82 %. Bruto drvna masa svih tih bukovih šuma zajedno može se iskoristiti prema našim istraživanjima s 86,3 %, a to je zadovoljavajući iznos, bez osvrta na trenutne ili povremene mogućnosti ili nemogućnosti realizacije pojedinih izrađenih sortimenata. No od posebnog su interesa postotni odnosi sortimenata u korisnoj drvnoj masi po debljinskim stepenima, biljnm zajednicama i u globalu. Ti su postotni odnosi, kako je već rečeno, dani u navedenim tabelama i slikama pa ih nećemo detaljno analizirati, osim najvrednijh zbog ograničenog prostora koji nam je stavljen na raspolaganje Postotak furnirskih trupaca (F) u korisnoj drvnoj masi za termofilnu bukovu šumu (tab. 3 i si. 6) kulminira u debljinskom stepenu od 52,5 cm s iznosom od 14,98 %. Prosječni postotak furnira u korisnoj drvnoj masi za tu biljnu zajednicu, prema tabeli 7, iznosi 6,54 % okruglo 7 %. To je znatan iznos. Međutim postotak furnirskih trupaca u korisnoj drvnoj masi za šumu bukve i jele (tab. 4 i si. 6) kulminira kasnije u debljinskom stepenu od 67,5 cm i to sa znatno manjim iznosom od 7,63 %. Prosječni postotak furnirskih trupaca u korisnoj drvnoj masi za šumu bukve i jele (tab. 7) iznosi 3,78 % okruglo 4 %. U subalpinskoj bukovoj šumi (tab. 5 i si. 6) nije bilo furnirskih trupaca u istraživanoj drvnoj masi. Postotak furnirskih trupaca u korisnoj drvnoj masi za sve istraživane biljne zajednice (u globalu), koji je — smatramo — i najinteresantniji, kulminira u debljinskom stepenu od 57,5 cm (tab. 6 i si. 6) sa iznosom od 6,48%, dok prosječni postotak furnirskih trupaca u cjelokupnoj istraživanoj drvnoj masi iznosi 3,92% okruglo 4%. |
ŠUMARSKI LIST 11-12/1967 str. 47 <-- 47 --> PDF |
Slične razlike po biljnim zajednicama postoje i kod drugog vrijednog bukovog sortimenta, a to su trupci za ljuštenje (L). Dok postotak tih trupaca u korisnoj drvnoj masi za termofilnu bukovu šumu (tab. 3 i si. 7) raste sa jačim debljinskim stepenima i u zadnjem debljinskom stepenu od 62,5 cm postiže iznos od 22,3 % dotle taj postotak u šumi bukve i jele kulminira u debljinskom stepenu od 52,5 cm s iznosom od 8,0i7% (tab. 4 i si. 7), a u subalpskoj bukovoj šumi u debljinskom stepenu od 57,5 cm s iznosom od 7,88% (tab. 5 i si. 7). Interesantno je da prosječni postotak trupaca za ljuštenje u korisnoj drvnoj masi opada što se ide dalje od termofilne bukove šume prema unutrašnjosti (kontinentu). U termofilnoj bukovoj šumi iznosi 9,92´%, u šumi bukve i jele 6,36´%, a u subalpskoj bukovoj šumi 5,41´% od korisne drvne mase pojedinih istraživanih sastojina (tab. 7). Postotak trupaca za ljuštenje u korisnoj (globalnoj) drvnoj masi za sve istraživane biljne zajednice kulminira u debljinskom stepenu od 47,5 cm (tab. 6 i si. 7) s iznosom od 9,82 %, a to je zato što se kulminacija furnirskih trupaca pojavila već u debljinskom stepenu od 57,5 cm iz čega se može zaključiti da su trupci za ljuštenje čim su »poprimili« veće dimenzije (srednji promjer bez kore) »prerasli« u kvalitetniju oblovinu. Ovo je pravilo za sve istraživane biljne zajednice. U globalnoj istraživanoj korisnoj drvnoj masi za sve biljne zajednice trupci za ljuštenje su zastupljeni sa 6,86 % ili okruglo 7 %. To je znatan iznos sa kojim treba računati. Najvredniji bukovi trupci za piljenje su kladarke (K). .Njihov pototak u korisnoj drvnoj masi kulminira, prema tabeli 3 i si. 8, u termofilnoj bukovoj šumi u debljinskom stepenu od 37,5 cm s iznosom od 6,75%. Taj postotak za šumu bukve i jele kulminira u debljinskom stepenu od 47,5 cm — iako s vrlo malim iznosom od 1,02% — (tab. 4 i si. 8), dok kladarki u subalpskoj bukovoj šumi, prema našim istraživanjima, nije bilo (tab. 5 i si. 8). Prosječni iznosi kladarki u korisnoj drvnoj masi (tab. 7) po biljnim zajednicama su ovi: termofilna bukova šuma 3,06%; šuma bukve i jele 0,67%, a za subalpsku bukovu šumu smo rekli da ih nema. Prosječni postotak kladarki u korisnoj drvnoj masi za sve istraživane biljne zajednice (tab. 6 i si. 8) kulminira u debljinskom stepenu od 37L cm (utjecaj termofilne bukove šume) s iznosom od 2,15 %, dok je prosjek kladarki za global korisne drvne mase, (tab. 7) samo 0,95 %. Drugi vrijedan bukov Sortiment su pilanski trupci I klase. Postotak učešća tog sortimenta u korisnoj drvnoj masi kulminira u termofilnoj šumi u deblfjinskom stepenu od 32,5 cm s iznosom od 12,21 % (tab. 3 i si 9), a prosjek iznosi 4,66% (tab. 7). U šumi bukve i jele klasa pilanskih trupaca kulminira u debljinskom stepenu od 37,5 cm s iznosom od 12,18% (tab. 4 i si. 9), a prosjek iznosi 9,20% (tab. 7). U subalpskoj bukovoj šumi postotak učešća pilanskih trupaca I klase kulminira u debljinskom stepenu od 52,5 cm s iznosom od 11,63% (tab. 5 i si. 9), a prosjek I klase za ovu biljnu zajednicu je dosta visok i iznosi 9,72% ili okruglo 10% od korisne drvne mase (tab. 7). |
ŠUMARSKI LIST 11-12/1967 str. 48 <-- 48 --> PDF |
Zanimljivo je da postotak učešća I klase bukovih pilanskih trupaca u korisnoj drvnoj masi kulminira u globalu za sve istraživane biljne zajednice u debljinskom stepenu od 37,5 cm s iznosom od 11,43%, a to je upravo onaj debljinski stepen u kome su kulminirale i kladarke (K), samo sa znatno manjim postotnim iznosom u korisnoj drvnoj masi (tab. 6 i si. 9). Prosječni postotak pilanskih trupaca I klase u globalu istraživane korisne drvne mase iznosi samo 8,53% (tab. 7). Držimo da bi taj postotak trebao biti veći. Iako bi bilo vrlo zanimljivo analizirati postotno učešće i drugih klasa bukovih pilanskih trupaca, te postotno učešće drugih sortimenata u korisnoj drvnoj masi po debljinskim stepenima i biljnim zajednicama — tu analizu prepuštamo čitaocu s time što nama preostaju još podaci dani u tabeli 8, na koje ćemo još dati kratki osvrt. U tabeli 8 prikazali smo globalne, ali interesantne podatke istraživanja po biljnim zajednicama, te kumulativno za sve istraživane biljne zajednice na području Gorskog Kotara. Izračunali smo, naime, postotno učešće trupaca za furnir (F), trupaca za ljuštenje (L) i pilanskih trupaca svih kvalitetnih klasa (K, I, II i III) u korisnoj drvnoj masi po biljnim zajednicama. Ti postoci su ovi: U termofilnoj bukovoj šumi postotak navedenih sortimenata u korisnoj drvnoj masi iznosi 48,46%; u šumi bukve i jele taj postotak je znatno veći i iznosi 55,8o% dok je u subalpskoj bukovoj šumi znatno manji i iznosi 41,77%. Prosječan postotak navedenih sortimenata za sve istraživane biljne zajednice iznosi 54,05 % od korisne drvne mase. On je zadovoljavajući. Vrlo traženi bukovi trupci za pragove (P) zastupljeni su po biljnim zajednicama ovako: U termofilnoj bukovoj šumi sa 16,36 % od korisne drvne mase, u šumi bukve i jele s 12,85%, a u subalpskoj bukovoj šumi s iznosom od 21,24%. U prosjeku su trupci za pragove u istraživanim biljnim zajednicama zastupljeni s iznosom od 14,38 %. Ostali _sortimenti i to rudničko i celulozno drvo su u istraživanim biljnim zajednicama na području Gorskog Kotara zastupljeni u korisnoj drvnoj masi s 8,43%, ogrjevno drvo s 20,86%, a sječenice s 2,28%. Podaci za navedene Sortimente vide se u tabeli 8 ili još detaljnije (ogrjev po klasama) u tabeli 7. Nakon provedene kratke analize najvažnijih rezultata istraživanja prikazanih u ovoj studiji, moguće je dati i kratke zaključke. 5. ZAKLJUČCI Na temelju provedenih istraživanja tokom 1967. godine u čistim i mješovitim bukovim sastojinama Gorskog Kotara u predjelima planinskih masiva Risnjaka i Velike Kapele, te u biljnim zajednicama (subasocijacijama): Fagetum croaticum seslerietosum (autumnalis) Horv. 1950., Fagetum croaticum calamagrostetosum Horv. 1950., zatim Fagetum croaticum abietetosum Horv. i Fagetum croaticum subalpinum Horv., (Fagetum croaticum allietosum Horv.) može se u pravilu zaključiti slijedeće: a) od bukovih stabala koja pripadaju subasocijaciji F. cr. seslerietosum (autumnalis) Horv. i nešto manje bukovih stabala koja pripadaju zajednici F. cr. calamagrostetosum Horv. (termofilne bukove šume) izrađuju se sortimenti bijele boje »bijela bukovina«. Brutto drvna masa tih stabala utvrđena na temelju ta |
ŠUMARSKI LIST 11-12/1967 str. 49 <-- 49 --> PDF |
bela drvnih masa od Šurića može se u prosjeku iskoristiti u šumi prema JTJS-u iz 1955. godine sa 86,48 % uključujući u iskorišćenu drvnu masu i sječenice srednjeg promjera od 3—7 cm. U iskorištenoj drvnoj masi u prosjeku su zastupljene: trupci za furnir sa 6,54%; trupci za ljuštenje s 9,92%; trupci za piljenje — kladarke s 3^06´%; trupci za piljenje — I klasa s 4,66%; trupci za piljenje — II klasa s 13,16% i trupci za piljenje — III klasa s 11,12%. Trupci za pragove zastupljeni su sa 16,36%; rudničko drvo s 4,74%; celulozno drvo s 10,20%, a ogrjev (zavisno od klasa) sa 17,84 % i sječenice s 2,40 %. Bukova stabla koja pripadaju toj biljnoj zajednici su u pravilu vrlo kvalitetna. b) Od bukovih stabala koja pripadaju biljnoj zajednici F. cr. abietetosum Horv. izrađuju se na ponekim ekspozicijama sortimenti bijele boje »bijela bukovina «, a u pravilu se izrađuju sortimenti crvene boje »crvena bukovina«, koji su manje kvalitetni od »bijele bukovine«. Bukova stabla te biljne zajednice mogu se u prosjeku u šumi prema JTJS-u iz 1955. godine iskoristiti sa 86,79 % (uključujući i sječenice). U iskorišćenoj drvnoj masi u prosjeku su zastupljeni: trupci za furnir s 3,78% trupci za ljuštenje sa 6,36%; trupci za piljenje — kladarke sa 0,67%; trupci za piljenje — I klasa s 9,20%; trupci za piljenje — II klasa s 18,12% i trupci za piljenje — III klasa sa 17,67 %. Trupci za pragove zastupljeni su s 12,85%; rudničko drvo s 3,199%; celulozno drvo s 4,14 %, a ogrjev (prema klasama) s 20,89 % i sječenice s 2,33 %. Bukova stabla koja pripadaju ovoj biljnoj zajednici u pravilu su lošije kvalitete od bukovih stabala koja su pripadala prethodnoj biljnoj zajednici. c) Od bukovih stabala koja pripadaju subalpskoj bukovoj šumi (F. cr. allietosum Horv.) u pravilu se izrađuju sortimenti crveno-crne boje »crveno-crna bukovina« koji su manje kvalitetni od čiste »crvene«, a napose od »bijele bukovine «. Bukova stabla te biljne zajednice mogu se u prosjeku, prema JTJS-u iz 1955. godine u šumi iskoristiti sa 84,82 % (uključujući i sječenice od 3—7 cm). U iskorišćenoj drvnoj masi nema furnirskih trupaca, a niti trupaca za piljenje — kladarki. Trupci za ljuštenje zastupljeni su s 5,41%; trupci za piljenje — I klasa s 9,72%; trupci za piljenje — II klasa sa 17,73% i trupci za piljenje — III klase s 8,91 %. Trupci za pragove zastupljeni su s 21,24%; rudničko drvo s 2,72%; celulozno drvo s 3,10%, a ogrjev (prema klasama.) s 28,91% i sječenice s 2,26%. Bukova stabla koja pripadaju ovoj biljnoj zajednici u pravilu su vrlo loše kvalitete, daleko lošije od prethodno navedenih zajednica. d) I na kraju, na temelju provedenih istraživanja u 6 šumarija, 7 gospodarskih jedinica, 15 odjela s površinom od cea 700 ha, te na 2.499 bukovih stabala s brutto drvnom masom od 4.437 m3 — može se računati (sa stanovišta globala) s postotkom iskorišćenja u šumi (ako je brutto drvna masa ustanovljena po tabelama Šurića i ako se u iskorišćenju drvnu masu računaju i sječenice) od cea 86%. U iskorišćenoj drvnoj masi trupci za furnir mogu se računati s cea 4% ; trupci za ljuštenje s cea 7% ; trupci za piljenje — kladarke s cea 1% ; trupci za piljenje — I klase s cea 8%; trupci za piljenje — II klase s cea 17% i trupci za piljenje — III klase sa cea 17 %. 479 |
ŠUMARSKI LIST 11-12/1967 str. 50 <-- 50 --> PDF |
Trupci za pragove mogu se računati s cea 14%, rudničko drvo s cea 4%; celulozno drvo s cea 5%, a ukupni ogrjev (bez klasa) s cea 21 %, te sječenice s cea 2 %. Od ukupno iskorišćene drvne mase na trupce uključujući i trupce za pragove otpada cea 68´%, a na ostale Sortimente cea 32 %. Ovi se podaci mogu primijeniti i na druge bukove sastojine sa sličnim ekološkim i gospodarskim prilikama. LITERATURA 1. Bojani n S.: Učešće sortimenata i količina gubitaka kod sječe i izrade jelovih stabala u fitocenozi jele s rebračom (Abieto-Blechnetum), Šum. list 1960. 2. Bruce Schumacher: Forest Mensuraton, London 1942. 3. Flur y PH.: Untersuchungen über die Sortimentsverhältnisse der Fichte, Weistanne u. Buche, Mitte 1. d. Schweiz. Centralanstalt f.d.f. Versuchswessen, Band XI, Heft 2, Zürich 1916. 4. Golubovi ć U.: Istraživanje najrentabilnijeg šumsko-uređajnog debljinskog stepena jele (Abies alba, Mill.) za pilansku preradu, Zagreb 1964. 5. Horva t I.: Vegetacija planina Zapadne Hrvatske, Zagreb 1962. 6. — Jugoslavenski standard za bukvu iz 1955. god. 7. Koc h F.: Geološka karta Kraljevine Jugoslavije. Delnice—Sušak, Geološki institut, Beograd 1931. 8. NeugebauerF., Ćirić M., Živkovrć M.: Komentar pedološke karte Jugoslavije 1 :1,000.000, Beograd 1961. 9. Plavši ć M.: Istraživanje postotnog odnosa sortimenata kod poljskog jasena (Fraxinus angustifolia Vahl.), Zagreb 1961. 10. Plavši ć M, — Golubovi ć U.: Istraživanje postotnog odnosa sortimenata eksploatacije šuma kod jele (Abies alba, Mill.), Šum. list 9/10, 1963. 11. Plavši ć M.: Istraživanja postotnog odnosa sortimenata u sastojinama hrasta lužnjaka (Quercus pedunculata Ehrh), Zagreb 1965. 12. Plavši ć M.: Istraživanje sadanje najpovoljnije sječive zrelosti u jelovim prebornim šumama, Zagreb 1963. 13. Plavšić M., Kraljić B., Potočić Z.: Uputstvo za primjenu »Pravilnika o utvrđivanju šuma«, Zagreb 1966. 14. Polja k J.: Geologijska i tektonska izgradnja. Zemljopis Hrvatske, Zagreb 1942. 15. Šafa r J.: Uzgajanje šuma, Zagreb 1963. 16. Šafa r J.: Funkcionalno oblikovanje bukovih sastojina na Dinaridima, Šum. list 5/6, 1967. 17. Šuri ć S.: Tabele drvnih masa, Mali šumarsko-tehnički priručnik I., Zagreb 1949. 18. Sekcija za uređivanje šuma Rijeka. Uređajni elaborati za gospodarske jedinice: »Platak«, »Lividraga«, »Crni laži«, »Milanov Vrh«, »Brloško-Rogozno«, »Bjelolasica « i »Kobiljak-Bitoraj«. 19. Vukmirović V. — Stojadinović D.: Privremene sortimentne tablice dubećih stabala jele i smrče, Radovi Poljoprivredno-šumarskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, Sarajevo 1956. INVESTIGATIONS INTO THE PERCENTAGE DISTRIBUTION OF ASSORTMENTS (LOGGING) IN THE PURE AND MIXED STANDS OF THE GORSKI KOTAR REGION Summary The authors carried out their investigations during 1967 in pure and mixed Beech stands of the Gorski Kotar region, situated at about 120 km.-distance southwest of Zagreb, 14°30´ and 15°0´ east of Greenwich, 45°15´ and 45°40´ N., and lying within the area of the mountain massifs of Risnjak and Velika Kapela. This area is covered with the following plant associations (subassociations): Fagetum croaticum seslerietosum (autumnalis) Horv. 1950, Fagetum croaticum calamagrostetosum Horv. |
ŠUMARSKI LIST 11-12/1967 str. 51 <-- 51 --> PDF |
1950, and Fagetum croaticum abietetosum Horv. and Fagetum croaticum subalpinum Horv. (Fagetum croaticum allietosurn Horv.). On the basis of these investigations the following — as a general rule — can be concluded: a) From Beech trees belonging to the subassoeiation Fag. cr. seslerietosum (autumnalis) Horv., and somewhat elss from Beech trees belonging to the association Fag. cr. calamagrostetosum Horv. (thermophilous Beech forests) were worked up assortments white in colour, the so-called »white Beechwood«. The gross volume of these trees — determined after Šurić´s volume tables — may be utilized on an average in the forest (according to JUS-standard from 1955) with 86.48% including in the utilized volume also short-cut billets of firewood (3—7 cm. mean diameter). The average distribution of the assortments is as follows: veneer logs 6.54%, peelers 9.92%, boule-logs 3.06%, grade I sawlogs 4.66%, grade II sawlogs 13.1070, and grade III sawlogs 11.12%). The share of sleeper logs was 16.36%, that of pitprops 4.74%, of pulpwood 10.20%, while the share of firewood (depending upon the grades) was 17.84(;,/o, and that of short-cut billets of firewood 2.40%. Beech trees belonging to this plant association yield high-grade timber. b) From Beech trees belonging to the association Fag. cr. abietetosum Horv. on certain exposures were worked up assortments white in colour (»white Beechwood«), but, as a rule, the processed assortments are red in colour (»red Beechwood«), which are inferior in quality to the »white« variety. Beech trees of this plant association may be utilized in the forest (according to JUS-standard from 1955) with 86.79% (including short-cut billets of firewood). The average distribution of assortments is as follows: veneer logs 3.78´%, peelers 6.36%, boule-logs 0.67:%, grade I sawlogs 9.20´%, grade II sawlogs 18.12"/», and grade III sawlogs 17.67s/». The share of sleeper logs was 12.85%, that of pitprops 3.99%, of pulpwood 4.14%, while the share of firewood (according to grades) was 20.89%, and that of short-cut billets of firewood 2.33%. Beech trees belonging to this plant association are as a rule of lower quality than Beech trees belonging to the plant association mentioned under a). c) From Beech trees belonging to the montane Beech forest (Fag. cr. allietosurn Horv.) were worked up as a rule assortments red-black in colour (»red-black Beechwood «), which are of lower quality than those of pure »red Beechwood«, and notably inferior to the »white Beechwood« variety. Beech trees of this plant association can on an average (according to JUS-standard from 1955) yield 84.82% of assortments of wood in the rough (including short- cut billets of firewood, 3—7 cm. in diameter). In the yielded roundwood there occur neither veneer logs nor boule-logs. Peelers participate with 5.41°/», grade I sawlogs with 9.72%., grade II sawlogs with 17.73%, and grade III sawlogs with 8.91%. The share of sleeper logs was 21.24%, that pitprops 2.72%, of pulpwood 3.10°/», while the share of firewood (according to grades) was 28.91%, and that of short-cut billets of firewood 2.26%. Beech trees belonging to this plant association are a sa rule of very poor quality, and by far inferior to those originating from the previously mentioned plant communities. d) And, finally, on the basis of the performed investigations in 6 forest districts, 7 management units, and 15 compartments covering an area of about 700 ha., and on 2,499 Beech trees with a gross volume od 4,437 cu.m. — we can reckon (from the standpoint of the global volume) with a utilization % of ca. 86 (if the gross volume is determined af Within the utilized volume we can reckon with the following percentage distribution of assortments: veneer logs ca. 4%, peelers ca. 7%, boule-logs 1%, grade I sawlogs ca. 8%, grade II sawlogs 17%, grade III sawlogs ca. 17%. Further we can also reckon with the following assortiments: sleeper logs ca. 14°/», pitprops ca. 4%, and pulpwood ca. 5% the total volume of firewood (irrespective of grades) ca. 21%, and short-cut billets of firewood ca. 2%. In the total of the utilized volume logs (sleeper logs included) accounted for ca. 68%, while the share of the remaining assortments was ca. 32%. These data may also be applied to other Beech stands growing under similar ecological and silvicultural conditions. |