DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11-12/1967 str. 22 <-- 22 --> PDF |
PRILOG NAČINU DOZNAKE STABALA KOD PREBORNOG GOSPODARENJA Dr DRAŽEN CESTAR i ing. VLADIMIR HRENT Iz Instituta za šumarska istraživanja Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu I. Uvod Na području Hrvatske nalazi se oko 320.000 ha u kojima se gospodari prebornim načinom a to je 16 % od ukupne površine šuma. Dosada su se na tem području najvećim dijelom provodile preborno-stablimične sječe. Na temelju naših istraživanja u okviru radova na određivanju tipova šuma i šumskih staništa jednog dijela zapadne Hrvatske utvrđeno je da takvo gospodarenje ne odgovara svima ekološko-gospodarskim tipovima i podtipovima. U nekima bolje bi odgovarao grupimični ili skupinasti način prebornog gospodarenja,. Primjenom navedenih načina gospodarenja normalno je da dolazi i do promjene kod provedbe doznake u sastojinama. II. Način doznake U ovom prikazu nećemo razmatrati preborno stablimičnu doznaku jer se ona dosada obavljala u sastojinama s prebornim gospodarenjem, i dobro je poznata. Cilj nam je prikazati tehniku doznake stabala kod grupimičnoga i skupinastog načina gospodarenja. Navedeni načini gospodarenja i njihove prednosti opisani su u našim prijašnjim radovima (Cestar—Hren 1960—1967). Kao prvo pitanje kod grupimičnoga i skupinastog gospodarenja nameće nam se potrajnost prihoda i određivanje etata. Za pojedini odjel određuje se etat prema dosadašnjim metodama te se ne smije prekoračiti isto kao ni kod stablimične doznake. Tako određeni etat realizira se doznakom: 1. Bolesnih i oštećenih stabala,, nesposobnih za daljnji rast i normalno prirašćivanje; 2. U grupama i skupinama gdje ima više od 50. % zrelih stabala. Zrelima smatraju se takva stabla koja imaju prsni promjer jednak, veći ili za jedan debljinski stepen manji od promjera određene sječive zrelosti; 3. U grupama i skupinama sa svrhom razmicanja krošanja radi pomlađivanja, oblikovanja i proreda. Redoslijed radova kod doznake je slijedeći: Ovaj su rad financirali Savezni fond za financiranje naučnih djelatnosti, Republički fond za naučni rad i Poslovno udruženje šumsko privrednih organizacija Zagreb. |