DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1967 str. 22     <-- 22 -->        PDF

PRILOG NAČINU DOZNAKE STABALA KOD PREBORNOG
GOSPODARENJA


Dr DRAŽEN CESTAR i ing. VLADIMIR HRENT


Iz Instituta za šumarska istraživanja Šumarskog fakulteta Sveučilišta
u Zagrebu


I.
Uvod
Na području Hrvatske nalazi se oko 320.000 ha u kojima se gospodari prebornim
načinom a to je 16 % od ukupne površine šuma. Dosada su se na tem
području najvećim dijelom provodile preborno-stablimične sječe. Na temelju
naših istraživanja u okviru radova na određivanju tipova šuma i šumskih staništa
jednog dijela zapadne Hrvatske utvrđeno je da takvo gospodarenje ne
odgovara svima ekološko-gospodarskim tipovima i podtipovima. U nekima bolje
bi odgovarao grupimični ili skupinasti način prebornog gospodarenja,. Primjenom
navedenih načina gospodarenja normalno je da dolazi i do promjene kod provedbe
doznake u sastojinama.


II. Način doznake
U ovom prikazu nećemo razmatrati preborno stablimičnu doznaku jer se
ona dosada obavljala u sastojinama s prebornim gospodarenjem, i dobro je poznata.
Cilj nam je prikazati tehniku doznake stabala kod grupimičnoga i skupinastog
načina gospodarenja. Navedeni načini gospodarenja i njihove prednosti
opisani su u našim prijašnjim radovima (Cestar—Hren 1960—1967).


Kao prvo pitanje kod grupimičnoga i skupinastog gospodarenja nameće nam
se potrajnost prihoda i određivanje etata. Za pojedini odjel određuje se etat
prema dosadašnjim metodama te se ne smije prekoračiti isto kao ni kod stablimične
doznake.


Tako određeni etat realizira se doznakom:


1.
Bolesnih i oštećenih stabala,, nesposobnih za daljnji rast i normalno prirašćivanje;
2.
U grupama i skupinama gdje ima više od 50. % zrelih stabala. Zrelima smatraju
se takva stabla koja imaju prsni promjer jednak, veći ili za jedan
debljinski stepen manji od promjera određene sječive zrelosti;
3.
U grupama i skupinama sa svrhom razmicanja krošanja radi pomlađivanja,
oblikovanja
i proreda.
Redoslijed radova kod doznake je slijedeći:


Ovaj su rad financirali Savezni fond za financiranje naučnih djelatnosti, Republički
fond za naučni rad i Poslovno udruženje šumsko privrednih organizacija Zagreb.