DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11-12/1967 str. 20 <-- 20 --> PDF |
To što smo naveli u tač. 5. potpuno je razumljivo, jer svaka radna jedinica predstavlja integralni dio cjeline šumsko-privredne organizacije (šumskog privrednog područja). Taj dio dohotka cjeline prelijeva se u pojedine radne jedinice putem startnih ukalkuliranih osobnih dohodaka (koji su jedinstveni u čitavoj šumsko-privrednoj organizaciji) i putem fondova dodijeljenih radnim jedinicama za njihovu proširenu reprodukciju u skladu s interesima razvitka cjeline šumskoprivredne organizacije (šumskog privrednog područja). Za takvu stimulativnu unutrašnju raspodjelu dohotka mogu se upotrebiti dva puta: 1) prvi put raspodjele predstavlja faktično raspodjelu na nivou šumskoprivredne organizacije uz pomoć planske i obračunske »cijene koštanja«, odnosno još bolje »cijene proizvodnje«, te uz pomoć naknadnih analiza; 2) drugi put raspodjele predstavlja faktično raspodjelu na nivou pojedine radne jedinice uz pomoć planskog i obračunskog dohotka, ali i uz pomoć planskih ukalkuliranih i obračunskih osobnih dohodaka, a to znači također uz pomoć naknadnih analiza. Taj drugi put je suvremeniji, ispravniji s teorijskog gledišta, a prvi put je zasad uobičajeniji, jednostavniji, automatskiji. Na koncu ovog napisa napominjemo, da je prema postavkama našeg financijsko- privrednog sistema raspodjela potpuno u rukama organa samoupravljanja pojedine radne organizacije. Prema tome, nema govora o tome da se nekoj radnoj organizaciji nametne bilo kakav obavezni recept za unutrašnju raspodjelu dohotka. Smatramo samo da je dužnost ekonomista-organizatora, barem onih koji se posebno raspodjelom bave — da radnim organizacijama savje tom pomognu da usvoje najstimulativniju raspodjelu primjenom obračuna po radnim jedinicama i upotrebom opravdanih mjerila te najprikladnije tehnike. U tom smislu objavljujemo i ovaj naš napis. IZVORI 1. Kralji ć B.: »Optimalna, organizacija optimalno velikih šumsko-privrednih organizacija u SR Hrvatskoj«, obrađeno na traženje Republičkog sekretarijata za privredu SR Hrvatske, Zagreb, 1967. Rukopis umnožen u 20 primjeraka, str. 1—48. 2. Kralji ć B.: »Radne jedinice u šumsko-privrednoj organizaciji«, Šum. list 9/10, 1967, Zagreb, str. 374—387. 3. Kralji ć B.: »Obračun po radnim jedinicama u šumsko-privrednim organizacijama u SR Hrvatskoj«, obrađeno na traženje Republičkog sekretarijata za privredu SR Hrvatske, Zagreb, 1967. Rukopis umnožen u 20 primjeraka, str. 1—46. 4. Kralji ć B.: »Financiranje biološke reprodukcije posječenog drva«, obrađeno na traženje Republičkog sekretarijata za privredu SR Hrvatske, Zagreb 1967. Rukopis umnožen u 20 primjeraka, str. 1—13. 5. Kralji ć B.: »Podizanje proizvodnosti rada u šumarstvu — s gledišta šumarske politike, privređno-financijskog sistema i mikro-organizacije — u uvjetima socijalizma «, Šum. list 9/10, 1966, Zagreb, str. 416—432. 6. Kralji ć B.: »Ekonomika šumarstva Jugoslavije«, udžbenik skraćenog kolegija za slušače Ekonomike Jugoslavije u III godištu Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, objavljen u zbirnoj knjizi analognih specijalnih ekonomika »Ekonomika Jugoslavije — II dio«, II izdanje, u redakciji Sirotkovića J. i Stipetića V., Zagreb, 1967, str. 7. Kraljić B., Subotić I., Tomanić S.: »Kontinuirana evidencija proizvodnih snaga, privrednih tokova i uspjeha poslovanja djelatnosti i cjeline šumsko- privredne organizacije — u cilju ekonomske analize«. Studija izrađena putem Instituta za šumarska istraživanja Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu za Sekretarijat Saveznog izvršnog vijeća za poljoprivredu i šumarstvo — šumarstvo. |