DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1967 str. 14 <-- 14 --> PDF |
puta veću osovnu drvnu masu od godišnjeg prinosa, odnosno prirasta, pa joj je stoga moguće da siječe i realizira drvnu masu dugi niz godina — i onda kada uopće je ne bi biološki proizvodila na panju! U takvim uvjetima stalno se u našoj praksi postavlja pitanje: kako stimulirati radni kolektiv čitave šumsko-privredne organizacije, a posebno konkretne (revirne) radne jedinice — da ulaže u jednostavnu pa i proširenu biološku feprodukciju drva? općenito — da ulaže u šumsko-kulturne radove? To se može osigurati na razne načine, npr. ovako: Za šumsko-kulturne radove (proširene ili proširene i jednostavne biološke reprodukcije posječenog drva na panju) utvrdi se jedinična planska cijena proizvodnje i na nju utvrdi se dodatnih npr. 20flo. Ta dodatna financijska sredstva trebaju kao stimulans ići u korist ukalkulirariih osobnih dohodaka čitavog radnog kolektiva cjeline šumsko-privredne organizacije za biološki utrošena sredstva cjeline šumsko-privredne organizacije, odnosno u korist ukalkuliranih osobnih dohodaka radnog kolektiva konkretne revirne radne jedinice za biološki utrošena sredstva konkretne revirne radne jedinice. Na temelju kolaudiranih šumsko-kulturnih radova, sumarnih plansko-obračunskih kalkulacija, sumarnih obračunskih kalkulacija cijene koštanja po planskim jediničnim cijenama, tarifama i si. uz faktično trošenje i sumarnih obračunskih kalkulacija cijena koštanja — utvrde se na str. 437 ovog napisa navedeni financijski rezultati i salda odnosne šumsko-kulturne djelatnosti. A na temelju plansko-obračunske kalkulacije cijene proizvodnje kolaudiranih šumsko-kulturnih radova uvndi se ukupni dodatni iznos (npr. 20%). Taj će se kao stimulans upravno-proporcionalno u korist ukalkuliranih osobnih dohodaka liadnog kolektiva (po plansko-obračunskoj kalkulaciji) dodijeliti cjelini äumsko-privredne organizacije, odnosno konkretnoj revirnoj radnoj jedinici. — Naprotiv, analogni prijedlog u vezi s razlikama »p 1 o d n o st i« (vidi tač. 1. na str. 438 i navode na str. 439!—440 ovog napisa) koje radni kolektiv revirne radne jedinice ostvari podizanjem intenzivnih šumskih kultura i plantaža šumskih vrsta drveća brzog rasta — opravdano je preporučiti´. To stoga, jer se ovdje radi o kraćim odnosno kratkim razdobljima u kojima radni kolektiv ulaganjem vlastitih ili posuđenih financijskih sredstava — dakle na vlastiti financijski teret i riziko — može svojom umješnošću i zalaganjem ostvariti veće financijske rezultate... — U dosad navedene novosti, mogli bi se eventualno ugraditi i prijedloz i koje smo naveli u našoj studiji u god. 1963. [7] :* Svaka bi radna jedinica na opisani način utvrdila te smanjila odnosno povećala svoj dohodak. Taj bi se dohodak dijelio na fondove i osobne dohotke, koristeći podatke njezina financijskog plana kao bazne podatke. Pri tome — što je veći ostvaren broj radnika veće je od baznog učešće osobnih dohodaka u dohotku (još nešto veće nužnim planiranjem stanovite stope porasta životnog standarda), a što su veća sredstva od baznih veće je učešće fondova u dohotku (to je sadržaj pokazatelja za tzv. uporedni netto produkt). No — priliv u osobne dohotke mijenja o bi se i upravno-proporcionalno ostvarenom koeficijentu opće organizacije radne jedinice (prema onom baznom tj. planskom, odnosno prošlogodišnjem uzetom kao baznom). Taj bi se koeficijent opće organizacije svakog obračunskog razdoblja ocijenio po predloženoj našoj metodici za utvrđivanje koeficijenta nivoa samoupravljanja, koeficijenta nivoa organiziranosti i koeficijenta nivoa mehanizacije. Navedeni priliv u osobne dohotke mijenja o bi se i upravno-proporcionalno ostvarenom koeficijentu trošenja u biološku proizvodnju drva a obratno-proporcionalno odnosu vrijednosti sječne drvne mase i vrijednosti etata, tj. sječnog drvnog prinosa (eventualno |