DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11-12/1967 str. 13 <-- 13 --> PDF |
radni kolektiv i ta radna jedinica bila zainteresirana da i u budućnosti što više ulaže u daljnje otvaranje svojih šuma iz vlastitih sredstava. Rekapituliramo ukratko u obliku primjera: sve razlike položaja nastale na komunikacijama zatečenima sa zaslugom, pa i bez zasluge, radnog kolektiva čitave šumsko-privredne organizacije — ostavljaju se za korištenje cjelini šumsko- privredne organizacije; sve ostale razlike nastale na komunikacijama zatečenim ili novopodignutim financijskim žrtvama revirnih radnih jedinićd, npr. 40%, vraćaju se konkretnim revirnim radnim jedinicama. Tačni postotak mogao bi se utvrditi iz odnosa vlastitih investicionih sredstava te investicionih sredstava dobijenih bespovratno i beskamatno od društva i od cjeline Šumsko- privredne organizacije za podizanje konkretnih šumskih komunikacija. Od vraćenih razlika (40%), revirne radne jedinice npr. 50% povisile bi svoje osobne dohotke a 50% uložile u svoje vlastite fondove. — U odnosu na u tač. 2) na str. 43!8. ovog napisa navedene razlik e »or ganskog sastava tipičnih sredstava« — ne može se reći da radna jedinica npr. revira ili transporta, odnosno mehanizacije, odnosno održavanja, nikada nije zaslužna za svoju veću ili manju opremljenost, za svoj nivo npr. mehanizacije (kojom je u najmanju ruku trebala — ovladati!). Analogno onome što smo naveli u prethodnoj stavci, i dio tipičnih sredstava bio je nabavljen zaslugom čitavog radnog kolektiva cjeline šumsko-privredne organizacije a dio je bio nabavljen dapače zaslugom radnog kolektiva konkretne radne jedinice (revira, transporta i si.). Prema tome, u pogledu otvorenosti i opreme (stupnja mehaniziranosti) opravdano je stimulirat i konkretne radne jedinice tako — da im se vrati dio odnosnih razlika dohotka nastalih zbog njihova organskog sastava tipičnih sredstava. Ovdje u analogiji bi mogli ukratko rekapitulirati isti primjer koji smo naveli na koncu prethodne stavke. To što smo naveli u odnosu na razlike »položaja« i razlike »organskog sastava tipičnih sredstava« (konkretno — opreme) u uvjetima novog financijsko- privrednog sistema Jugoslavije — gdje u pravilu više nema državnih nepovratnih beskamatnih investicionih sredstava već investiciona sredstva nabavljaju radne organizacije na vlastiti financijski teret i riziko — začud o koliko nam je poznato nisu zapazili naši opći ekonomisti... A upravo to predstavlja naročitu novos t kojom se može znatno unaprijediti stimula tivnos t raspodjele dohotka između cjeline radne organizacije i njezjinih radnih jedinica! — Analogni prijedlog u vezi s razlikama »plodnosti« (vidi tač. 1. na str. 438. i navode na str. 439 i 440 ovog napisa) ne bi bilo opravdano preporučiti, jer radni kolektiv revirne radne jedinice u kraćim razdobljima, putem bioloških investicija u proširenu biološku reprodukciju posječenog drva (na panju), nije u stanju bitno djelovati ni na plodnost staništa ni na plodnost šumskih sastojina (koja bi se mogla jasno evidentirati). Zbog analognog razloga — uopće nijemoguće, putem poboljšanih financijskih rezultata (dohotka), stimulirati niti radni kolektiv cjeline šumsko-privredne organizacije na proširenu biološku reprodukciju posječenog drva (na panju), pa čak ni na jednostavnu biološku reprodukciju posječenog drva. Zbog toga biološka reprodukcija posječenog drva treba biti čak zakonodavnim i administrativnim putem naređena šumsko-privrednoj organizaciji (5). To stoga, jer ona ima, kako je poznato, redovito 40—50 |