DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1967 str. 10 <-- 10 --> PDF |
odnosno potraživati iz već ranije navedenih odnosnih fiktivnih »sabirnih računa« cjeline šumsko-privredne organizacije. — To se pak najjednostavnije ostvaruje ovako: svaka revirna radna jedinica planira svoje šumsko-kulturne radove u granicama šumsko-gospodarskih osnova i šumsko-privrednog plana (odnosno kalkulacionih svojih podataka, datih i odobrenih prilikom utvrđivanja navedenog financijskog normativa za čitavu šumsko-privrednu organizaciju) te za njih (lobija novčana sredstva iz odnosnog prosječnog sumarnog financijskog normativa sabranog u centrali cjeline šumsko-privredne organizacije, i to na temelju kolaudacija izvršenih radova po njihovoj planskoj cijeni proizvodnje. Revirne radne jedinice pak u navedenu centralu dostavljaju redovno utvrđen nave deni financijski planski normativ mjesečno na temelju posječenih brutto drvnih masa (razvijenih po šumskim sortimentima). — Kada bi se pak umjesto sada propisane ^amortizacije šuma« uveo »novčani normativ jednostavne i posebno proširene biološke reprodukcije posječenog drva (na panju)» (druga varijanta našeg posebnog prijedloga [4]) — važi u načelu sve ono što smo naveli u prethodnoj stavci za jednostavnu biološku reprodukciju, ali ovdje, navedeno u analogiji, važi i za proširenu biološku reprodukciju koja također ne bi bila jednaka po revirnim radnim jedinicama. — Kada bi se pak umjesto sada propisane »amortizacije šuma« uveo »novčani normativ jednostavne i posebno proširene biološke reprodukcije posječenog drva (na panju) te odvojeno novčani normativ tehničkih investicija koje služe proizvodnji drva na panju« (treća varijanta našeg posebnog prijedloga [4]) — važi sve ono što smo u prethodnoj stavci naveli za jednostavnu i proširenu biološku reprodukciju posječenog drva, ali u analogiji i za novčani normativ navedenih tehničkih investicija, jer ni ti normativi ne bi bili jednaki po revirnim radnim jedinicama (pa bi inače neke dobile prevelika a neke premalena takva investiciona sredstva). — Sada propisana »amortizacija šuma« ne samo da je teorijski potpuno pogrešno nazvana i potpuno neopravdano stavljena u postotni odnos prema vrijednosti šuma (koja se uopće ne troši, već naprotiv koja raste i koja se — realizira kao poluproizvod proizvodnje drva na panju), nego u pravilu ne će odgovarati potrebama pojedinog šumskog privrednog područja (šumsko-privredne roganizacije). To znači pak da u pravilu ne će osigurati trajnost proizvodnje drva na panju na tom području, niti osigurati dovoljno tačno tehničke investicije koje služe proizvodnji drva na. panju na tom području. Neke će šumsko- privredne organizacije, unutar administrativno i centralistički propisanih »amortizacionih stopa« [6]* — neopravdano ostvarivati veće, manje, pa i eventualno negativne dohotke u djelatnosti iskorišćivanja šuma (s druge strane vršiti premalu ili preveliku biološku reprodukciju posječenog drva). To će znatno poremetiti jednaki financijski start šumsko-privrednih organizacija i narušiti čistoću jednostavne, proširene biološke reprodukcije i investiranja u potrebne tehničke investicije koje služe biološkoj proizvodnji. — Inače — budući da je »amortizacija šuma« kao novčani normativ -utvrđena za čitavo šumsko privredno područje šumsko-privredne organizacije — i ovdje je moguće šumsko-kulturne radove pojedine revirne radne jedinica financirati iz centrale po provedenim kolaudacijama tih radova i po njihovim jedi* One se primjenjuju na konkretne vrijednosti šuma, koje ovise ne samo o plodnosti šuma, nego i o šumskim taksama, tj. ekonomskim uvjetima za — is´korišćivanje šuma .. Ti pak ekonomski uvjeti za iskorišćivanje šuma gotovo ne utječu na troškove šumsko-kulturnih radova u proizvodnji drva na panju... Na tom temelju izračunata »amortizacija šuma« pruža to više tehničkih investicija (za šumske komunikacije i si.) — što su posječene šume otvorenije (pa imaju veće šumske takse) ... S druge strane — ona uopće ne ovisi o količini posječenog drva (na panju), što je pravi apsurd, jer služi »održavanju« šume (uostalom »amortizacija« od druge polovice 1957. god. u Jugoslaviji ne sadrži uopće ekvivalente održavanja već samo »obnove « osnovnog sredstva!)... 440 |