DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1967 str. 81 <-- 81 --> PDF |
ni biološki i drugi za poljoprivredne stručn; ake važni predmeti, kao što su to: Botanika, Mikrobiologija, Šumarstvo, Agrokemija, Geologija i mineralogija, Geodezija, Poljoprivredno strojarstvo i dr. God. 1899. bila je osnovana Češka Visoka tehnička škola u Brnu. Predavanje iz Poljoprivrednog gospodarstva i Enciklopedije šumarstva povjerena su dr K. V a n- d a s u. On se specijalno bavio sistematskom botanikom. Docenturu iz Poljoprivrednog gospodarstva povjerio je V. St oh r u. Za vrijeme rata predavanja iz Poljoprivrednog gospodarstva i Enciklopedije šumarstva preuzeo je docent dr E. Baudys . Enciklopedija šumarstva predavana je 3 sata tjedno u zimskom semestru. God. 1910. predložile su šumarske društvene organizacije da se osnuje Poljoprivredno odjeljenje pri Češkoj i Njemačkoj Tehničkoj visokoj školi u Brnu. Povodom toga razvila se borba za samostalnu visoku poljoprivrednu školu, koja se uspješno završila tek poslije Prvog svjetskog rata, tj. 1919., kada je osnovana Visoka poljoprivredna škola u Brnu sa Poljoprivrednim i Šumarskim odjelom, te trajanjem studija od 4 godine. Za prve profesore Šumarskog odjela imenovani su: dr A. Bayer, ing. A. D y k, dr R. H a š a, dr J. K o n š e 1, ing. F. Müller, ing. J. O p 1 e t a 1, dr J. S i gcftcani Steučni Čci6c>f>i6l LESNOE HOZJAJSTVO — Moskva 7 — 1967. Ka 50-godišnjici Velikog Oktobra. — Žuko v A. B.: Problemi šumarske ´nauke u Sibiriji. — Tetenjkin A. E.: Osnivanje tablica sume kružnih ploha i drvnih masa pri punom obrastu. 8 — 1967. Zvorykina K. V.: Utjecaj uzgojnih sječa u hrasticima na mladik i travni pokrov. — Mirzoev B. B.: Pokusi u svrhu pomaganja prirodnom pomlađivanju bukve. _ — .Šlapakov P. I. i Hanzadjan Ž. S.: Rekonstrukcija maloproizvodnih sastojina u brdskim uvjelima. — Curikova E. K.: Istraživanja o čvrstoći drva trepetljike. — Korkešk o A. L.: Principi u stvaranju šumoparkova. — G r i m a 1 j s k i V. I.: Prognoza o razmnažanju štetnika na osnovici izlučivanja smole na iglicama. mond i dr A. T i c h y, koji su svi stekli naobrazbu na Visokoj školi za kulturu tla u Beču. Danas Visoka poljoprivredna škola u Brnu sa svoja četiri fakulteta: Poljoprivrednim, Šumarskim, Veterinarskim i Ekonomskim, ima 523 nastavnika, a 1965. g. imala je 4.589 studenata. * * Kako vidimo, razvoj šumarske nastave u Češkoj i Moravskoj prošao je težakmukotrpan put. Pitanje visokoškolske šumarske nastave riješeno je istom 1919., nakon raspada Austro-Ugarske monarhije i osamostaljenja Čehoslovačke republike, kada su u Cehoslovačkoj osnovani Šumarski fakultet u Pragu i Šumarski fakultet pri Visokoj poljoprivrednoj školi u Brnu. Sada je visokoškolska šumarska nastava u Cehoslovačkoj organizirana tako da postoji Šumarski fakultet pri Visokoj poljoprivrednoj školi u Brnu, kao i Šumarska i drvnoindustrijska visoka škola sa Šumarskim i Drvnoindustrijskim fakultetom u Zvolenu. Literatura: Nožičk a J.: Pfehled vyvoje našich lesn, Praha, 1957. Vävr a M.: 150 vyrocy zemedelskeho ličeni V Brnž (1816—1966), Brno, 1966. Prof. dr M. Anić 9 — 1967. Luk´ja nov B. N.: Šumarstvo Ukrajine. — Antanajtis V., Repši s I.: Primjena matematičko-statističke metode pri inventarizaciji šuma. REVISTA PADURILOR — Bukurešt 6 — 1967. Vlahel i I.: Neke primjedbe u vezi sa efektivnošću ulaganja kapitala u pošumljavanje. — Sbirnac-Tudosoju : Pokusi sa mehaničkim iskapanjem dubokih jama za sadnju biljaka na pijesku delie Dunava. — Arsenescu M.: Sylvodetexan (Omicid) — novi insekticid u službi zaštite šuma. 7 — 1967. Armašescu S.: Dendrometrijska i auksonometrijska istraživanja u kulturama običnog i crnog bora u Rumunjskoj. — Grapin i V.: Resonantna omorika ob. — Tanasescu St.: O pri |