DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1967 str. 80 <-- 80 --> PDF |
i češkim šumarima da i na toj ustanovi stiču šumarsko obrazovanje. God. 1821. otvorio je u Dačicama Šumarsku školu šumarnik V. H 1 a v a. On je kao ispitivač na šumarskim ispitima osjetio potrebu da se stručna šumarska izobrazba vrši putem šumarskih škola. Broj učenika u Dačickoj školi sve je više rastao, tako da je do 1830. g. završilo tu školu 246 apsolvenata. God. 1828. otvorena je Šumarska škola u Plasima. Osnovao ju je J. Nussbaum e r. Škola je djelovala do 1834. g. Nekoliko godina kasnije otpočela je radom dvogodišnja Šumarska škola na Amaline gori u Kživoklatu. Osnovao ju je J. G i n t e 1, a djelovala je do 1848. Na Praškoj Politehnici djelovao je u to vrijeme kao privatni docent za šumarske znanosti K. L i e b i c h. On je poznat i po tome što je od 1824. g. izdavao u Pragu časopis »Der aufmerksame Forstmann, o- der das Neueste und Bemerkenswertheste aus dem Forst- und Jagdfache«. To je bio prvi šumarski časopis u Češkoj. Od 1831— 1835. g. izlazi on kao »Allgemeines Forstund Jagdjournal«. U spomenutim časopisima K. L i e b i c h objavio je članke o utjecaju šume na zdravlje naroda, o uzgoju kestena u Uhrima, o bagremu i običnom grabu u Češkoj, o presadnji odraslih stabalaca, o šumsko-poljskom gospodarenju i dr. Na Poljoprivrednom učilištu u Dečinu- Libverde predavao je šumarstvo od 1855— 1875. dečinski šumar V. Funke . Od 1875. studirali su sve više i češki šumari na Šumarskom fakultetu, koji je te godine osnovan na Visokoj školi za kulturu tla u Beču. Među njima bio je ing. J. S i g m o n d, koji je prvi između Čeha postigao doktorat šumarskih nauka. Dr. Sigmond bio je sve do 1918. g. profesor uzgajanja šuma na Praškoj tehnici. Bio je i jedan od prvih profesora na Šumarskom fakultetu u Brnu. God. 185.1. otvorena je niža Šumarska škola u šleskom Hrabynu. Osnovao ju je J. Pfeifer. Naredne godine bila je osnovana u Usovu dvogodišnja Šumarska škola, koja je 1867. premještena u Sovinec, a naredne godine u Hranice, gdje je proširena u Srednju šumarsku školu. God. 1855. došlo je do osnutka Šumarske škole u Beloj p. B. Od 1895. Belska škola postaje trogodišnja i dobiva naziv »Viši šumarski zavod«. God. 1904. premještena je u Zakupe. Iako je iz šumarskih redova već od 1865. traženo osnivanje Šumarske škole u Pisku, do ostvarenja te zamisli došlo je tek 1884., kad je ondje Ratarskoj školi pripo jen tečaj za šumarske praktikante, a 1888. kreirana Niža šumarska škola, koja je od 1910. trogodišnja Šumarska revirnička škola. Od 1907. g. postojala je u Jemnicama jednogodišnja, a od 1909. dvogodišnja revirnička škola. Već 1908. g. na Šumarskom kongresu u Pragu predložio je šumarnik Reic h osnivanje Šumarskog fakulteta na Praškoj tehnici, ali to u Beču nije prihvaćeno. Historijat šumarske nastave u Moravskoj Pokušaji moravskih šumara iz 1810. i 1812. da se osnuje Šumarska škola u Mikulovu, odnosno u Olomoucu nisu uspjeli. Visokoškolska nastava u Brnu datira od 1816. g. Odnosi se to zapravo na poljoprivrednu nastavu. Prva visokoškolska predavanja vršena su na Poljoprivrednoj katedri, koja je osnovana u sklopu Filozofskog učilišta u Brnu, Brnsko Filozofsko učilište imalo je veliko značenje za narodni preporod. U njegovu krilu razvijaju se i prvi počeci moravske poljoprivrede. Predavanja na Poljoprivrednoj katedri smatraju se početkom visokoškolske poljoprivredne nastave u Moravskoj. Prvi profesor na Poljoprivrednoj katedri bio je J. A. Z e m a n. On je predavao poljoprivredne nauke od 1816—1825. g. Nasljednik mu je bio tada poznati poljoprivredni pedagog prof. F. D i e b 1. 23 10 Šumarski Vugrinec — 3 D i e b 1 je objavio 1835. poljoprivredni udžbenik »Abhandlungen aus der Landwirtschaftskunde für Landwirthe, besonders aber für diejenigen, welche sich der Erlernung dieser Wissenschaft widmen«. Dieb l je predavao do 1849., kad je osnovano Brnsko Tehničko učilište i na njemu organizirana skupina »Poljoprivredno gospodarstvo«. God. 1850. preuzeo je »Poljoprivredno gospodarstvo« dr J. H e 1 c e 1 e t, koji je od 1841—1849. bio nastavnik iz poljoprivrednih nauka u Olomoucu, a od 1850— 1876. u Brnu. H e 1 c e 1 e t je imao prema dekretu iz 1867. zaduženje da vrši predavanja i iz Enciklopedije šumarstva. Tu se prvi put spominje visokoškolska šumarska nastava. Ona prema tome u Moravskoj datira upravo stotin u godina. Poslije smrti Helceleta (1876.) ostalo je njegovo mjesto ispražnjeno kroz narednih desetak godina. Od 1886—1902. g. profesor poljoprivrednih nauka bio je dr A. Z o e- b e 1, a nasljednik mu je bio prof, dr F. Schindler. Oni su predavali također i Enciklopediju šumarstva. God. 1873. dignuto je Brnsko Tehničko učilište na rang Visoke tehničke škole. Na Visokoj tehničkoj školi predavani su raz 427 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1967 str. 81 <-- 81 --> PDF |
ni biološki i drugi za poljoprivredne stručn; ake važni predmeti, kao što su to: Botanika, Mikrobiologija, Šumarstvo, Agrokemija, Geologija i mineralogija, Geodezija, Poljoprivredno strojarstvo i dr. God. 1899. bila je osnovana Češka Visoka tehnička škola u Brnu. Predavanje iz Poljoprivrednog gospodarstva i Enciklopedije šumarstva povjerena su dr K. V a n- d a s u. On se specijalno bavio sistematskom botanikom. Docenturu iz Poljoprivrednog gospodarstva povjerio je V. St oh r u. Za vrijeme rata predavanja iz Poljoprivrednog gospodarstva i Enciklopedije šumarstva preuzeo je docent dr E. Baudys . Enciklopedija šumarstva predavana je 3 sata tjedno u zimskom semestru. God. 1910. predložile su šumarske društvene organizacije da se osnuje Poljoprivredno odjeljenje pri Češkoj i Njemačkoj Tehničkoj visokoj školi u Brnu. Povodom toga razvila se borba za samostalnu visoku poljoprivrednu školu, koja se uspješno završila tek poslije Prvog svjetskog rata, tj. 1919., kada je osnovana Visoka poljoprivredna škola u Brnu sa Poljoprivrednim i Šumarskim odjelom, te trajanjem studija od 4 godine. Za prve profesore Šumarskog odjela imenovani su: dr A. Bayer, ing. A. D y k, dr R. H a š a, dr J. K o n š e 1, ing. F. Müller, ing. J. O p 1 e t a 1, dr J. S i gcftcani Steučni Čci6c>f>i6l LESNOE HOZJAJSTVO — Moskva 7 — 1967. Ka 50-godišnjici Velikog Oktobra. — Žuko v A. B.: Problemi šumarske ´nauke u Sibiriji. — Tetenjkin A. E.: Osnivanje tablica sume kružnih ploha i drvnih masa pri punom obrastu. 8 — 1967. Zvorykina K. V.: Utjecaj uzgojnih sječa u hrasticima na mladik i travni pokrov. — Mirzoev B. B.: Pokusi u svrhu pomaganja prirodnom pomlađivanju bukve. _ — .Šlapakov P. I. i Hanzadjan Ž. S.: Rekonstrukcija maloproizvodnih sastojina u brdskim uvjelima. — Curikova E. K.: Istraživanja o čvrstoći drva trepetljike. — Korkešk o A. L.: Principi u stvaranju šumoparkova. — G r i m a 1 j s k i V. I.: Prognoza o razmnažanju štetnika na osnovici izlučivanja smole na iglicama. mond i dr A. T i c h y, koji su svi stekli naobrazbu na Visokoj školi za kulturu tla u Beču. Danas Visoka poljoprivredna škola u Brnu sa svoja četiri fakulteta: Poljoprivrednim, Šumarskim, Veterinarskim i Ekonomskim, ima 523 nastavnika, a 1965. g. imala je 4.589 studenata. * * Kako vidimo, razvoj šumarske nastave u Češkoj i Moravskoj prošao je težakmukotrpan put. Pitanje visokoškolske šumarske nastave riješeno je istom 1919., nakon raspada Austro-Ugarske monarhije i osamostaljenja Čehoslovačke republike, kada su u Cehoslovačkoj osnovani Šumarski fakultet u Pragu i Šumarski fakultet pri Visokoj poljoprivrednoj školi u Brnu. Sada je visokoškolska šumarska nastava u Cehoslovačkoj organizirana tako da postoji Šumarski fakultet pri Visokoj poljoprivrednoj školi u Brnu, kao i Šumarska i drvnoindustrijska visoka škola sa Šumarskim i Drvnoindustrijskim fakultetom u Zvolenu. Literatura: Nožičk a J.: Pfehled vyvoje našich lesn, Praha, 1957. Vävr a M.: 150 vyrocy zemedelskeho ličeni V Brnž (1816—1966), Brno, 1966. Prof. dr M. Anić 9 — 1967. Luk´ja nov B. N.: Šumarstvo Ukrajine. — Antanajtis V., Repši s I.: Primjena matematičko-statističke metode pri inventarizaciji šuma. REVISTA PADURILOR — Bukurešt 6 — 1967. Vlahel i I.: Neke primjedbe u vezi sa efektivnošću ulaganja kapitala u pošumljavanje. — Sbirnac-Tudosoju : Pokusi sa mehaničkim iskapanjem dubokih jama za sadnju biljaka na pijesku delie Dunava. — Arsenescu M.: Sylvodetexan (Omicid) — novi insekticid u službi zaštite šuma. 7 — 1967. Armašescu S.: Dendrometrijska i auksonometrijska istraživanja u kulturama običnog i crnog bora u Rumunjskoj. — Grapin i V.: Resonantna omorika ob. — Tanasescu St.: O pri |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1967 str. 82 <-- 82 --> PDF |
rodnom sjemenskom pomlađivanju akacije. — Fratian-Simionescu: O kemijskom suzbijanju požara. — D a m acean u i dr.: O sječi i iskorišćavanju košaračke vrbe. LESNICKI ČASOPIS — Prag 6 — 1967. Baks a L.: Uzroci odumiranja hrasta u Slovačkoj. — Male k J.: O ekologiji Armillaria mellea-e i crvene truleži i njihovo rasprostranjenje u šumskim biogeocenozama. 7 — 1967. Petriček V.: O problematici električnih lančanih pila. — Kohan - Leontovyc : Prilog ka pitanju oštećivan^ topola vjetrom. — Samek V.: O rasprostranjenju jele poslije ledenog doba na području Sred. Evrope. — Kir k H.: Modrilo bora, njegova ekonomska važnost i mogućnost kemijske zaštite. — Do ud a V.: Nova tehnika i tehnologija u šumoprivredi. SYLVAN — Varšava 4 —1967. Szymanski B.: Nužno je da se prošire istraživanja na području historije šumarstva Poljske. — Dziencio lowski- Pielowski: Problem ozlijeda koje čine životinje i metode njihovog ograničavan^ u šumarstvu nekih evropskih zemalja. — Szczepanjski- Tzankow : Materijali o izučavanju parazita jaja borova četnjaka u Bugarskoj. 5 — 1967. Krzysik F.: Drvo u suvremenom svijetu i u Poljskoj. — Nowicki W.: Analiza procesa izrade drva metodom Kreutzingera-Matusza. — Glogowska - Olszewski: Kišne pada vine u lisnatim šumama. LESNICKA PRACE — Prag 4 — 1967. Bludovsky Z.: Brutoprihod u šum. poduzećima. — Ržehak J.: Femelšlag i materijalna proizvodnja šuma. — Čerma k K. R.: Istraživanja šumarske ergonomike na šum. fakultetu u Brnu. 5 — 1967. Vi n kl er V.: Kemijska asanacija lovnih stabala »Ipsotoksom. — Chrous t L.: Oblik krošnje kao selekcijski pokazatelj kod uzgojnih sječa u mladim hrastovim sastojinama. 6 — 1967. Popelka J.: Zaštitne rame i sigurnosne kabine traktora. — R ö mple r W.: Tehnologija sječe šuma u Nj. DR. — Š t r o s A.: Bitumenske ceste i njihov remont. — Budućnost uzgoja šuma. 7 — 1967. F o j t i k Z.: Iskustva u rasadničkom gospodarenju. — Zvolane k J.: Može li se ekonomski ocijeniti hidrološko značenje šuma? — Ruprich-Koržinek: Primjena mašine za računanje Cel latron u šumarstvu. — Pržihoda A.: Zeleno gnojivo i kemiziranje. 8 — 1967. Baue r F.: Šume i šumoprivreda u Nj. DR. — Bradač-Struha: Iskustva u šumarskoj praksi s pohranom biljaka u polietilenu. ALLGEMEINE FORSTZEITSCHRIFT — Minhen 22 23 — 1967. Schlochow E.: Šuma i industrija — koristi i štete. — Schlat te r H.: O budućnosti šume i šumoprivrede. — Le y N.: Šuma, prostorni razmještaj i industrija. — U eckermann E.: Uzgoj divljači u industrijskim područjima. — Rubner H.: Šumarstvo i industrijske krize. ALLGEMEINE FORSTZEITUNG — Beč 5 — 1967. Schwab P.: Štete od divljači — bitni problem poljoprivrede i lova. — Witzgall R. L.: Da li je uzgojni oblik šume koji odgovara tablicama prihoda i prirasta opravdan sa biološkog i gospodarskog gledišta. 6 — 1967. Schönauer H.: Planiranje izvoza drva u brdima. — Hack l W.: Uzdržavanje seoskih putova. 7 — 1967. Stöck l J.: 20-godišnjica odbora za šumske radove. — Lam p I.: Položaj i stručno obrazovanje šumskih radnika. — Güd e H.: Utrošak rada u šumskim rasadnicima. — Frauenholz O.: Obaranje je stabala stručni posao; promatranje problema s obzirom na efektivnost jednoručne motorne pile. — Vyple l K.: Razmatranje pitanja o rentabilnosti mehaničkog okoravanja. — Wenc l J.: Aktualni problemi radne higijene kod rada u šumi i njezino značenje. GORSKO STOPANSTVO — Sofija 3 — 1967.: Dobre v D.: Osnovni zadaci razvitka gospodarenja topolom. — Bodžako v P.: Selekcija sjemena u šumarstvu. — Peše v G.: Rezultati inventarizacije šumskih kultura u 1966. g. — Fakirov-Canov: Plantaže vrbe na području izloženom poplavi. — V1 asev- Damjanov: Karakteristike uzgojnih proreda u kulturama bora. — A ntenev- Božkov: Uzgoj sadnica platane. 4 — 1967. Marino v M.: Šumarski institut kao pomoć šumarskoj praksi. — Si r a ko v G.: Nova metoda određivanja tekućeg volumnog prirasta drvne mase stabala. — Rangelov K.: O nekim svojstvima drva cera, hrasta sladuna i kitnjaka. — Najdenova C: Količina drva od panja i korijenja kod topole. — Džen kov J.: Električni čuvar šumskih kultura od divljači. 429 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1967 str. 83 <-- 83 --> PDF |
5 — 1967. Događaj golemog svjetskog značenja (Oktobarska revolucija). — G eorgie v A.: Komparativna tablica ukupnog srednjeg prirasta nekih vrsta drveća. — Koe v D.: Problem štavila u Bugarskoj. — Bote v N.: Kemijska obrana šumskih kultura od divljači. 6 — 1967. Značenje Oktobra za razvoj šumarstva. — Šiko v K.: Ovisnost tekućeg prirasta drvne mase o obrastu sastojine. — Kole v N.: Kalemljenje andaluške jele na običnu. — Jolo v N.: Analiza nesreća pri radu u drvarskoj industriji. — Nedjalkov S.: Tendencije u proizvodnji i potrošnji drva u Evropi. 7 — 1967. Zu ko v A.: Osnovna dostignuća sovjetskog šumarstva — Iliev - Petrov : Treba usavršavati tipološka istraživanja pri uređivanju šuma. — T u rlakov- Želev-Dimitrov: Zaštita hrastovog podmlatka od oštećivanja pri sječi i izvozu. — Koe v D.: Deformacija stabala uslijed smolarenja. 8 — 1967. Dobrinov I.: Spolni dimorfizam kod Pinus hamata i njegovo značenje. — Iliev-Petrov: Uzajamni odnos između gustoće, obrasta i sklopa u zrelim sastojinama. — M i č e v B.-M ičev K.: Brezova galica (Semudobia betulae) opasan štetnik. — Lazarov G.i Novi način transporta i obrade drva. 4M) |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1967 str. 84 <-- 84 --> PDF |
DRVNO INDUSTRIJSKO PODUZEĆE POGON — SLAVONSKA POŽEGA Telefon 71-128 i 71-148 Proizvodi rezanu građu bukve i hrasta, te fiksne elemente (decimirana rezana građa za sve finalne drvne industrije, željezničke pragove, skretničku građu, mo´Stnu građu i drugo. — parket klasični bukve i hrasta — vršimo polaganje parketa vlastitom polagačkom grupom — proizvodi kuhinjski namještaj klasični i moderni te kuhinjske stolice i hoklice. POGON — PLETERNICA Telefon 21 ili preko Slav. Požege tel. 71-158 Proizvodi — u primarnoj preradi drveta, rezanu građu tvrdih liščara, naročito hrasta i bukve, te sirove elemente (decimiranu rezanu građu) za stoličare i tvornice pokućstva, te pruge, željezničke pragove i skretničku građu. — sve vrste roleta — eslinger-rolete (drvene, plastificirane i plastične), platnene sa »flos« — samonavijačem, rylox-roletne (venecijaneri), sa ugradbom i bez ugradbe. Vanredna kvaliteta prokušano na tržištu uz 2-godišnju garanciju, ako je prodano sa ugradbom. — vanstandardni vijčani materijal, limene otpreske, a posebno građevni okov (Gašpar-ckovi), te specijalno za ANUBE svih veličina. DRVNO INDUSTRIJSKO PODUZEĆE SISAK Telefon: 23-066 — Brzojavna kratica: DIP Sisak POGONI: Pilana u Majuru Tvornica furnira Petrinja Tvornica namještaja u Sisku i Majuru Tvornica parketa Majur Tvornica lanit ploča u Petrinji PROIZVODI: rezanu građu tvrdih i mekih lišćara, furnire d jmaćih i egzotičnih vrsta drveta, masivni parket, namješta i lanit ploče |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1967 str. 85 <-- 85 --> PDF |
ISPRAVAK U članku ing. Zorislava Kovačevića pod našlo /om: »Program razvoja šumskog gospodarstva Delnice«, štampanom u Šumarskom listu br. 7/8, 1967., str. 323, nisu — maskom — navedene neke izvorne publikacije, koje je koristio autor u objavljenom članku. Jedan između tih korištenih izvornih materijala je: »Regionalni prostorni plan područja općina Čabar, Delnice i Vrbovsko« (izrađen u Urbanističkom institutu SR Hrvatske, Zagreb, god. 1966.), u okviru kojeg su poglavlje »Vegetacija, šumarstvo, industrija za preradu drveta i lovstvo«, obradili interni i vanjski suradnici Instituta za šumarska istraživanja Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. ŠUMARSKI LIST — glasilo inženjera i tehničara šumarstva i drvne industrije Hrvatske Izdavač: Savez inženjera i tehničara šumarstva i drvne industrije u Zagrebu — Uprava i uredništvo: Zagreb, Mažuranića trg 11 — Račun kod Narodne banke Zagreb 301-8-2359 — Godišnja pretplata na gumarski list: Tuzemstv o Ustanove i poduzeća 100,0« N. din. Poje -dinci 20,00 N. din., studenti i učenici 5,00 N. din. Inozemstvo 10$ USA. — Tisak: Izda vačko tiskarsko poduzeće »A. G. Matoš« Samobor. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1967 str. 86 <-- 86 --> PDF |
J |