DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1967 str. 80 <-- 80 --> PDF |
i češkim šumarima da i na toj ustanovi stiču šumarsko obrazovanje. God. 1821. otvorio je u Dačicama Šumarsku školu šumarnik V. H 1 a v a. On je kao ispitivač na šumarskim ispitima osjetio potrebu da se stručna šumarska izobrazba vrši putem šumarskih škola. Broj učenika u Dačickoj školi sve je više rastao, tako da je do 1830. g. završilo tu školu 246 apsolvenata. God. 1828. otvorena je Šumarska škola u Plasima. Osnovao ju je J. Nussbaum e r. Škola je djelovala do 1834. g. Nekoliko godina kasnije otpočela je radom dvogodišnja Šumarska škola na Amaline gori u Kživoklatu. Osnovao ju je J. G i n t e 1, a djelovala je do 1848. Na Praškoj Politehnici djelovao je u to vrijeme kao privatni docent za šumarske znanosti K. L i e b i c h. On je poznat i po tome što je od 1824. g. izdavao u Pragu časopis »Der aufmerksame Forstmann, o- der das Neueste und Bemerkenswertheste aus dem Forst- und Jagdfache«. To je bio prvi šumarski časopis u Češkoj. Od 1831— 1835. g. izlazi on kao »Allgemeines Forstund Jagdjournal«. U spomenutim časopisima K. L i e b i c h objavio je članke o utjecaju šume na zdravlje naroda, o uzgoju kestena u Uhrima, o bagremu i običnom grabu u Češkoj, o presadnji odraslih stabalaca, o šumsko-poljskom gospodarenju i dr. Na Poljoprivrednom učilištu u Dečinu- Libverde predavao je šumarstvo od 1855— 1875. dečinski šumar V. Funke . Od 1875. studirali su sve više i češki šumari na Šumarskom fakultetu, koji je te godine osnovan na Visokoj školi za kulturu tla u Beču. Među njima bio je ing. J. S i g m o n d, koji je prvi između Čeha postigao doktorat šumarskih nauka. Dr. Sigmond bio je sve do 1918. g. profesor uzgajanja šuma na Praškoj tehnici. Bio je i jedan od prvih profesora na Šumarskom fakultetu u Brnu. God. 185.1. otvorena je niža Šumarska škola u šleskom Hrabynu. Osnovao ju je J. Pfeifer. Naredne godine bila je osnovana u Usovu dvogodišnja Šumarska škola, koja je 1867. premještena u Sovinec, a naredne godine u Hranice, gdje je proširena u Srednju šumarsku školu. God. 1855. došlo je do osnutka Šumarske škole u Beloj p. B. Od 1895. Belska škola postaje trogodišnja i dobiva naziv »Viši šumarski zavod«. God. 1904. premještena je u Zakupe. Iako je iz šumarskih redova već od 1865. traženo osnivanje Šumarske škole u Pisku, do ostvarenja te zamisli došlo je tek 1884., kad je ondje Ratarskoj školi pripo jen tečaj za šumarske praktikante, a 1888. kreirana Niža šumarska škola, koja je od 1910. trogodišnja Šumarska revirnička škola. Od 1907. g. postojala je u Jemnicama jednogodišnja, a od 1909. dvogodišnja revirnička škola. Već 1908. g. na Šumarskom kongresu u Pragu predložio je šumarnik Reic h osnivanje Šumarskog fakulteta na Praškoj tehnici, ali to u Beču nije prihvaćeno. Historijat šumarske nastave u Moravskoj Pokušaji moravskih šumara iz 1810. i 1812. da se osnuje Šumarska škola u Mikulovu, odnosno u Olomoucu nisu uspjeli. Visokoškolska nastava u Brnu datira od 1816. g. Odnosi se to zapravo na poljoprivrednu nastavu. Prva visokoškolska predavanja vršena su na Poljoprivrednoj katedri, koja je osnovana u sklopu Filozofskog učilišta u Brnu, Brnsko Filozofsko učilište imalo je veliko značenje za narodni preporod. U njegovu krilu razvijaju se i prvi počeci moravske poljoprivrede. Predavanja na Poljoprivrednoj katedri smatraju se početkom visokoškolske poljoprivredne nastave u Moravskoj. Prvi profesor na Poljoprivrednoj katedri bio je J. A. Z e m a n. On je predavao poljoprivredne nauke od 1816—1825. g. Nasljednik mu je bio tada poznati poljoprivredni pedagog prof. F. D i e b 1. 23 10 Šumarski Vugrinec — 3 D i e b 1 je objavio 1835. poljoprivredni udžbenik »Abhandlungen aus der Landwirtschaftskunde für Landwirthe, besonders aber für diejenigen, welche sich der Erlernung dieser Wissenschaft widmen«. Dieb l je predavao do 1849., kad je osnovano Brnsko Tehničko učilište i na njemu organizirana skupina »Poljoprivredno gospodarstvo«. God. 1850. preuzeo je »Poljoprivredno gospodarstvo« dr J. H e 1 c e 1 e t, koji je od 1841—1849. bio nastavnik iz poljoprivrednih nauka u Olomoucu, a od 1850— 1876. u Brnu. H e 1 c e 1 e t je imao prema dekretu iz 1867. zaduženje da vrši predavanja i iz Enciklopedije šumarstva. Tu se prvi put spominje visokoškolska šumarska nastava. Ona prema tome u Moravskoj datira upravo stotin u godina. Poslije smrti Helceleta (1876.) ostalo je njegovo mjesto ispražnjeno kroz narednih desetak godina. Od 1886—1902. g. profesor poljoprivrednih nauka bio je dr A. Z o e- b e 1, a nasljednik mu je bio prof, dr F. Schindler. Oni su predavali također i Enciklopediju šumarstva. God. 1873. dignuto je Brnsko Tehničko učilište na rang Visoke tehničke škole. Na Visokoj tehničkoj školi predavani su raz 427 |