DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1967 str. 8     <-- 8 -->        PDF

na temelju podataka tablica sortimenata za hrast lužnjak predstavlja iskorišćenu
masu nakon sječe i izrade bez kore. Ovo istraživanje proveli smo samo za I
bonitetni razred staništa, jer je on u stvari glavni nosilac proizvodnje najvrednijih
sortimenata.


/ öonttefm raj red
// bonifefm razred
0 bonifetni razred


I
I


* I


jo +o so co 70 so yo too fro >2o I30 /*o god.


St. / Prosječni doom´ i teča/ni prirast ukopnoproizvedene drvne mase (krupno drvo)


Rezultate donosimo u tabeli 3.
Iz tabele 3 se vidi, da apsolutna zrelost najvrednijih sortimenata pada na
I bonitetu u dobni razred sa sredinom od 110 godina. Ona nastaje kada kulminira
prosječni godišnji dobni prirast ukupno proizvedene drvne mase trupaca
za furnir, kladarke i pilanskih trupaca I klase.
Na I bonitetnom razredu nastupa ta zrelost u sastojinama hrasta lužnjaka
u starosti od 113 godina. (Vidi si. 2).
Ta bi starost, prema sadanjem stanju sastojina hrasta lužnjaka, predstavljala
sječivu dob zrelosti proizvodnje najvećeg prihoda drvne mase tih sortimenata.


2. ANALIZA REZULTATA ISTRAŽIVANJA
Ako se prouče podaci tabele 2, tada se vidi, da srednja sastojinska visina
na I bonitetu u 30. godini iznosi 16,7 m. Raste jačim ritmom u vremenu do 70.
godine, a u višoj starosti slabije. U 100-toj godini iznosi 30,1 m, u 120. godini
32,0 m, a u 140. godini 33,2 m.


Na II bonitetnom razredu je srednja sastojinska visina u 30. godini 15,0 m.
Tempo rasta odnosno prirast nešto je slabiji nego na I. bonitetu do 60. godine.
Jačim ritmom raste do 70. godine, a u višoj starost i slabije. U 100 godini iznosi
27,5 m, u 120 godini 29,3 m, a u 140 godini 30,2 m.