DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1967 str. 79 <-- 79 --> PDF |
južnog gorskog lanca. Tu se Pinus brutia uspinje do 1300 m, a od prirode rastu ondje Cupressus sempervirens, Cedrus brevifolia (areal na jugozapadu, ali na maloj površini), te Pinus nigra caramanica, koji se uspinje do 1300 m. Podstojnu etažu tvore: Quercus alnifolia, Q. coccifera, Arbutus andrachne, Olea europaea, Juniperus phoenicea i Pistacia lentiscus. Uz rijeke i po uvalama rastu: Platanus orientalis i Almus orientalis. Kultiviraju se u semiaridnim predjelima: Eucalyptus camaldulensis i E. gomphocephala do 650 m, E. occidentalis, E. umbellata, E. sideroxylon, E. saligna i E. cornuta, Acacia cyanophylla do 650 m, Pinus pinca za vezanje obalnih pijesaka, Acacia cyclos za pošumljivanje pjeskulja i dr. Drugi dio knjige zaprema 633 stranice. U njem su sadržani opisi pojedinih vrsta, koje su svrstane alfabetskim redom. Kod pojedine vrste nalaze se podaci o pri rodnom nalazištu, kao i podaci o uspijevanju. Tu su korišćeni podaci iz Trou p o v e knjige i drugih izvora. Za svaku vrstu obrađen je prirodni areal, kvaliteta drva, upotrebna sposobnost u domovini, proširenje u pojedinim zemljama, i to Australiji, na Cejlonu, u Africi, u Velikoj Britaniji, Novoj Zelandiji, Južnoj Rodeziji, Karipskom području i dr. U drugome dijelu obrađeno je 28 rodova četinjača, sa 202 vrste, i 192 roda listača, sa 598 vrsta, ili svih ukupno 220 rodova sa 800 vrsta. Od četinjača najviše vrsta otpada na rodove, i to: Pinus 80, Abies 19, Juniperus 12, Cupressus 11, Picea 11 i Tsuga 9 vrsta. Od listača najviše vrsta otpada na: Eucalyptus 168. Populus 34, Acacia 33, Quercus 20, Salix 14, Betula 10 i Fraxinus 9 vrsta. Knjiga pruža vrlo dobar pregled o autohtonom i kultiviranom šumskom drveću u velikom dijelu svijeta. Prof. dr M. Anić IZ HISTORIJATA ŠUMARSKE NASTAVE U CEHOSLOVACKOJ U novembru 1966. g. proslavila je Visoka poljoprivredna škola u Brnu 150-godišnjicu postojanja svoje visokoškolske nastave. Povodom proslave održano je i naučno savjetovanje o aktualnim stručnim problemima, koje su organizirali pojedini fakulteti te škole, tj. Poljoprivredni, šumarski, Veetrinarski i Ekonomski. Povodom proslave 150-godišnjice nastave u Brnu donosimo kratak pregled iz historijata šumarske nastave u Češkoj i Moravskoj. Razvojni put šumarske nastave u Češkoj U prvoj polovini 18. stoljeća u srednjoj Evropi još nije bilo šumarskih škola. Mladi su šumari sticali stručno obrazovanje kod starijih stručnjaka, koji su im po završetku prakse izdavali rukom pisane diplome. Oko polovine 18. stoljeća počeli su se uvoditi stručni ispiti. U instrukcijama o stručnim šumarskim ispitima za Češku od 16. I 1756. bilo je sažeto u obliku pitanja i odgovora znanje koje se tražilo na takvim ispitima. Ispiti su polagani pred stručnim komisijama. God. 1768. i 1772. ponovno su izdana takva pitanja i odgovori za ispite mladih čeških šumara. Razvoj šumarske nauke, koja se u drugoj polovini 18. stoljeća počela sve više njegovati, doveo je do većeg interesa za praktične šumarske škole. Tako su nasta le majstorske šumarske škole. Prva takva jednogodišnja škola osnovana je za 20—30 učenika 1773. g. u Blatnom kod Chomutova. Osnovao ju je I. J. Ehrenwert h. Bila je to prva šumarska škola u Češkoj. Na Poljoprivrednoj školi u Trnovu kod Zbraslava, koja je osnovana 1790. g., izučavalo se i šumarstvo, ali kao predmet. Šumarstvo se u to doba izučavalo i na Katedri poljoprivredne ekonomije na Praškom Univerzitetu. God. 1795. osnovana je Šumarska škola u Zlatnoj Koruni. Uz školu bio je osnovan i šumski rasadnik. Među nastavnicima naročito su se isticali F. J. M a t z i F. Schönaue r. Matz je 1796. g. napisao udžbenik »Klassisches Lehrbuch von der Forstwissenschaft« — jedan od najstarijih šumarskih udžbenika u Češkoj. God. 1805. postojale su majstorske šumarske škole u Lednici, Novim Hradima, kao i Zbiroku. Početkom 1809. predložio je plzenski šumar P. J. L u s e k da se osnuje Šumarski i lovački zavod u Plasima u Češkoj, na kojem bi se osposobljivali stručnjaci za vodeća mjesta u šumarskoj službi Češke. Prijedlog nije uspio, ali predstavlja značajan pokušaj. Otvaranjem Šumarskog zavoda u Mariabrunnu kod Beča 1813. g. omogućeno je |