DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1967 str. 78 <-- 78 --> PDF |
tla), te P. caribaea i elliottii {na močvarna tla). U južnoj Australiji autohtonih šuma ima malo i koriste se samo za ogrijev. Glavne domaće vrste jesu: Eucalyptus obliqua, E. cladocalyx, E. leucoxylon i E. camaldulensis, te Acacia mclanoxylon. Unašani su: Eucalyptus sp. iz drugih dijelova Australije, Pseudotsuga sp., Picea abies, Pinus sylvestris, P. radiata, P. pinaster, P. brutia, P. nigra calabrica i P. elliottii. U Queenslandu od prirode rastu: Araucaria sp., Cunninghamia sp. i Eucalyptus sp., a kultiviraju se: Pinus elliottii, P. taeda, P. caribaea, P. palustris, P. patula, P. echinata i P. insularis. U Novom Južnom Walesu najviše su rasprostranjene kulture od: Pinus radiata, P. elliottii, P. ponderosa, P. monticola, te u višim predjelima: Pseudotsuga taxifolia. Glavni teritorij Australije pokrivaju: Eucalyptus gigantea, E. viminalis, E. dalrympleana, E. melliodora, E. polianthemos i E. macrorhyncha, Pinus radiata, P. ponderosa, P. contorta, P. canariensis, P. muricata, P. nigra i P. patula, Cedrus antlantica i C. deodara, Pseudotsuga taxifolia, Sequoia gigantea i Quercus suber. U Vikioriji od prirode rastu od mekih vrsta: Podocarpus sp. i Callitris sp. Tehničko drvo daju samo Callitris sp. Tvrdo drvo dobiva se od Eucalyptus-vrsta. Kultiviraju se: Pinus radiata, P. nigra calabrica, P. ponderosa i P. pinaster, te Pseudotsuga taxifolia. U Tasmaniji rastu kao autohtone vrste: Dacrydium franklinii, Athrotaxix selaginoidea i Phylocladus rhomboidalis. Kultiviraju se: Pinus radiata, P. ponderosa, P. contorta, P. nigra calabrica, Pseudotsuga taxifolia, Thuja plicata i Chamaecyparis lawsoniana. Novi Zeland: Prirodne šume dijele se u tri pojasa: a) Mješovite, umjerene i vazda zelene šume, sa prevlašću Agathis australis; b) Tipično šumsko područje s prevlašću Podocarpus-vrsta; c) Šume sa No thofagus-vrstama. Kultiviraju se: Pinus radiata, P. ponderosa, P. nigra calabrica, P. eoncorta, P. elliottii, P. taeda, P. strobus, P. patula, P. palustris, P. pinaster, P. monticola i P. muricata, Pseudotsuga taxifolia, Cupressus macrocarpa, Chamaecyparis lawsoniana, Cryptomeria japonica, Picea abies, P. sitkaensis, Thuja plicata, Sequoia sempervirens, Eucalyptus fastigiata, E. gigantea, E. saligna, E. scabra, E. obliqua i E. regnans, Robinia pseudoacacia, Fraxinus excelsior, Acer pseudoplatanus, Aleurites lordii, Acacia decurrens, A. pycnantha i A. dealbata. Fiji-otočje: Uz obalu rastu mangrove- šumc. Od autohtonih vrsta, koje su pretežno tvrde, prevladava četinjača Agathis vitiensis. Jedina autohtona tvrda listača jest Endospermum macrophyllum.. Na Fijima kultiviraju se: Pinus elliottii, P. patula, P. taeda, P. caribaea, Switenia macrophylla, Eucalyptus citriodora, E. robusta, E. alba i E. deglupta, Cupressus benthamii, Gmelina arborea, Albizzia lebbek i A. falcata (A. moluccana). BRITANSKO OTOČJE U Velikoj Britaniji introdukcija egzota započeta je u 18. stoljeću, i to uglavnom sa Picea abies i Abies alba. Još prije, t,j. oko 1750. god., upotrebljen je za veća pošumljavanja Larix decidua u Škotskoj. Poslije 1850. g. najviše su unose Pseudotsuga taxifolia, Picea sitkaensis, Larix leptolepis i Pinus nigra calabrica, zatim Abies grandis i A. procera, Thuja plica- la i Tsuga heterophylla. Najveće površine zapremale su 1947. gkulture od Picea sitkaensis i P. abies, Larix decidua, L. leptolepis i L. eurolepis, Pinus nigra calabrica, P. contorta i P. strobus, Tsuga heterophylla, Thuja plicata, te Chamaecyparis lawsoniana. KARIPSKO PODRUČJE U Trindadu i Tobagu prirodne šume zapremaju 45i;l/o od ukupne površine. Ondje rastu: Cedrela mexicana, Erythrina sp. i dr. Kultiviraju se: Tectona grandis, T. mahagoni, Swietenia macrophylla (iz Hondurasa), Samanea saman (daje odličnu zasjenu na pašnjacima), Tabebuia pentaphylla, Simardouba amara (iz Grenade), Terminalia superba (iz Nigerije), Chlorophora excelsa (iz Nigerije), Nauclea diderrichii (iz Nigerije), Pinus caribaea, Aracuaria bidwillii, Terminalia ivorensis, Khaya ivorensis i dr. U J a m a j i c i od prirode raste vrijedno drveće, kao: Swietenia mahagoni, Cedrela odorata, Guaiacum officinale, Podocarpus urbanu, Terminalia latifolia i Hibiscus elatus. Kultiviraju se: Eucalyptus saligna, E. robusta, E. globulus, E. camaldulensis i E. kirtoniana, Pinus caribaea, P. patula, P. radiata, P. occidentalis, P. merkusii i P. massoniana, Cananga odorata, Cedrela mexicana, Tectonia grandis, Swietenia macrophylla, Grevillea robusta, Tristania conferta, Tabebuia serratifolia, Haematoxylon campechianum, Michelia champaca, Artocarpus integrifolius, Samanea saman i Albizzia lebbek. MEDITERANSKO PODRUČJE U Cipr u glavno područje prirodnih šuma zapremaju strme padine sjevernog i 425 |