DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1967 str. 74 <-- 74 --> PDF |
PRIRODA — Zagreb 4 — 1967. Sreme c Z.: Međunar. turist, god. 1967. i zaštita prirode u Jugoslaviji. — Vrane š M.: Život mrava. — Kori ć Sv. i M.: Utjecaj kemijskih supstancija na stvaranje novoga bilja. — Frkovi ć A.: Bijele i Samarske stijene u Gor. Kotaru — prvi strogi prirodni rezervat u Hrvatskoj. RADOVI ŠUM. FAK. i INST. ZA ŠUM. — Sarajevo Knj. 10. sv. 2. — Lučić V.: Prilog poznavanju klimatskih odnosa na Igmanu. Knj. 10. sv. 1. — 1966. Ćirić M.: Zemljišta planinskog područja Igman-Bjelašnica. — Živadinović J.: Pregled faune tla Igmana. Knj. 10. sv. 4. — 1966. Pavlić J.: Prirast stabla u zavisnosti o veličini krošnje i njegovom položaju u sastojini. Knj. 10. sv. 5. — 1966. Prolić N.: Taksacijske osnove za gospodarenje izdanačkim šumama crnog jasena i bijelog graba na području Hercegovine. cSIcana Ste. litecaluca i $umaz&l&(<) Critchf ield W. B. et Little E. L: Geographic distribution of the Pines of the World, Washington, 1966, 97 str. velikog formata, sa 20 str. teksta, 9 str. literature i 94 areala borova na 61 karti. Iza uvoda i izvora informacija, te razjašnjenja kratica prikazane su sistematska razdioba i geografske osobine borova s podacima iz literature za dotične vrste. Zatim je navedena literatura, gdje je obuhvaćeno 530 radova. Na 61 karti prikazani su areali svih vrsta borova na Zemlji. Rod Pinus jedan je od najrasprostranjenijih rodova drveća na Sjevernoj poluči. Od njega je i po broju vrsta i po površini areala veći jedino rod Quercus. Rod Pinus obuhvaća gotovo sto vrsta, koje su ovdje prikazane. Vrste su obilato raščlanjene u niže jedinice, ali te nisu u knjizi uzete u obzir. Borovi se steru od polarnih krajeva do troipa. Samo na području Indonezije, na otoku Sumatri, prelazi Pinus markusii na neznatnoj površini ekvator. Rod obu- RADOVI INST. ZA ŠUM. ISTR. ŠUM. FAK. — Zagreb 1 — 1966. Cestar-Kalinić-Milković- Pelcer: Gospodarske jedinice Veljun, Tržićka šikara, Zalije. Ekološkogospodarski tipovi i meliorativni zahvati. 2 — 1966. Deret a B. Vađenje panjeva pomoću stroja »Cavaceppi rotor«. 3 — 1966. Deret a B.: Bro´no stanje, razvoj i upotreba motornih pila u Hrvatskoj . 4 — 1966. Grupa autora: Evidencija rada strojeva. 5 — 1966. Bertović-Cestar-Pelcer: Prilog poznavanju proizvodnih mogućnosti šume bukve s jelom na Ličkoj Plješivici. 6 — 1967. Deret a B.: Buka, vibracija i otrovni plinovi motornih pila. 7 — 1966. Cesta r D.: Prirast smreke u šumama gorskog i pretplaninskog područja Hrvatske. i LARUS — Godišnjak Od´ela za ornitologiju 1965. XIX. Zagreb, 1967. Ručn e r R.: Prilog kvalitativnoj i kvantitativnoj analizi ornitofauna nekih šumskih zajednica zapadne Hrvatske. hvaća diljem svijeta velik broj vrsta sa vrlo vrijednim građevnim drvom. Rod Pinu s razdijeljen je na tri podreda: Ducampcpinus, Strobus i Pinus. Podrodu Ducampopinus pripada samo Pinus krempfii, koji se odlikuje plosnatim iglicama, a nalazi se od prirode samo u južnom Vijetnamu. Podrod Strobus dijeli se na sekcije: Strobus i Parrya. Sekcija Strobu s obuhvaća podsekcije: Cembrae i Strobi. U prvu pripadaju borovi: P. koraiensis (ist. Azija), P. pumila (ist. Azija s ist. Sibirom), P. sibirica (Sibir), P. cembra (Sred. Evropa) i P. albicaulis (zap. Sjev. Amerika). U drugu podsekciju pripadaju: P. strobus (ist. Sjev. Amerika), P. strobus chiapensis (juž. Meksiko i Gvatemala), P. monticola, P. iambertiana i P. flexilis (zap. Sjev. Amerika), P. strobiformis (zap. Sjev. Amerika i Meksiko), P. ayacahuite (Sred. Amerika), P. peuce (Balk. Poluotok), P. armandii i P. |