DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1967 str. 72 <-- 72 --> PDF |
(D(9maća 6tcućna litecatuca Stana Hočevar: BOLESTI ŠUMSKOG DRVEĆA. — 1 svezak. Izdanje Institut za gozdno in lesno gospodarstvo, Ljubljana, Večna pot 30, 1967. Za bolesti poljoprivrednih biljaka postoji i u našoj zemlji, kao i u inozemstvu, veći broj priručnika (»atlasa«) koji ukratko opisuju i istovremeno daju slike u boji pojedinih najvažnijih bolesti. Takovi se priručnici mnogo upotrebljavaju i u praksi u cilju brzog i lakšeg determiniranja najvažnijih bolesti. Međutim, za bolesti šumskog drveća postoji malo takvih slika u boji, a i to samo za nekoliko najvažnijih bolesti (osip iglica, bora, rak kestenove kore i dr.). Naprotiv, nije nam poznato da postoji ijedan priručnik (»atlas«) koji bi sistematski dao — slike u boji i tekst — pregled naivažnijih bolesti različitih vrsti šumskog drveća. U našoj se zemlji u novije vrijeme provodi pošumljavanje u velikom opsegu. Kod toga se na mnogo mjesta unose dotičnom staništu i klimi strane vrste četinjača, stvarajući istovremeno monokulture, koje su same po sebi redovito izložene jačem napadu bolesti. Stoga je i razumljivo, da u šumarskoj praksi sve više raste interes za bolesti četinjača, što nam i dokazuju dnevne pošiljke oboljelih četinjača u naš Zavod na analizu i diagnozu. Šumarskoj praksi, naime, nedostaje mogućnost sigurne diagnoze ni najčešćih bolesti, jer ne postoji odgovarajući priručnik (»atlas «) sa slikama u boji i opisom simptoma. Ista je situacija i s kultivarima topola gdje se — obzirom da su i to monokulture — također javljaju različite bolesti u .lakom intenzitetu. Bolesti šumskog drveća javljaju se i na »domaćim« vrstama, a neke od njih imaju veliko značenje za te vrste čak i na prirodnim staništima, kao npr rak ariša Pomanjkanje jednog takvog priručnika za širu šumarsku praksu ponukalo je autoricu, da Institut za gozdno in lesno gospodarstvo Slovenije, u kojem radi niz godina kao fitopatolog, izda 1 svezak publikacije »Bolesti šumskog drveća« u kojem je u boji prikazano 8 bolesti šumskog drveća, a slike su popraćene odgovarajućim tekstom. Izdanje je izašlo na slovenskom jeziku, a istovremeno je potpisani referent tekst preveo na hrvatskosrpski ,tako da je priručnik pristupačan i našim stručnjacima. Dakako da u 1 svesku autorica nije mogla obraditi sve najvažnije bolesti šumskog drveća, nego samo neke od istih (8) ali je u predgovoru najavljen nastavak tog vrijednog i korisnog priručnika. U prvom svesku obrađene su slijedeće bolesti: 1. Upala kore (Cronartium ribicola) na borovcu; 2. Oštećenja od zimskog mraza na duglaziji; 3. Mjehurasta rđa iglica bora (Coleosporium spp.); 4. Sušenje iglica jele (Cytospora pinastri); 5. Sušenje kore topola (Dothichiza populea); 6. Osip iglica smreke (Lophodermium macrosporum); 7. R.a´k kestenove kore (Endothia parasitica) i 8. Rak ariša (Trichoscyphella willkommii). Upala kore na borovcu (Cronartium ribicola), kao vrlo važna bolest, jer se često javlja a borovac se mnogo sadi, obrađena je s 3 slike u boji, a dat je i odgovarajući opširniji opis simptoma biologije i suzbijan;a bolesti. Oštećenja od zimskog mraza na duglaziji — česta pojava i kod nas u Hrvatskoj — veoma su dobro u tekstu obrazložena i popraćena s vrlo dobrom slikom u boji. To će mnogo pripomoći da će stručnjaci na terenu moći lakše prepoznati oštećenja od zimskog mraza na duglaziji, jer su nam tako oštećene sadnice vrlo često slali sa sumnjom na gljivične bolesti Mjehurasta rđa iglice bora (Coleosporium spp.) prikazana je na 2 slike u boji, a tekst je u izdanju na našem jeziku popunjen podacima iz Hrvatske o nosiocima uredo-i teleutogeneracija. Sušenje iglica jele (Cytospora pinastri) prikazano je jednom slikom u boji i kraćim tekstom. Veoma važna bolest topola sušenje kore (Dothichiza populea) prikazana je na jednom crtežu, ali sa svim detaljima simptoma, a tekst je vrlo opširan i savrcmen, te daje najnovije podatke o biologiji i suzbijanju te bolesti. Osip iglica smreke (Lophodermium macrosporum) dat je na jednoj slici u boji i, uz to, popunjen kraćim tekstom. Detaljno je u tekstu opisan rak kestenove kore (Endothia parasitica) — obzirom na njegovu važnost — a jedna slika u boji vrlo dobro prikazuje sve faze simptoma te bolesti. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1967 str. 73 <-- 73 --> PDF |
Eak ariša (Trichoscyphella willkommii) dat je na jednoj slici u boji, uz odgovarajući tekst. Priručnik obasiže ukupno 53 str., a broj slika u boji iznosi 11. Na kraju je autorica dala »rječnik« u kojem kratko objašnjava sve u knjižnici upotrebljene strane riječi, što će znatno pripomoći da se istom može služiti i lugarsko osoblje. Iz prikaza što je i kako je u priručniku obrađeno 8 važnih bolesti šumskog drveća vidljivo je da će to izdanje biti za našu šumarsku praksu veoma korisno. To više, jer se istim mogu služiti, uz šum. inženjere i tehničare, i lugarsko osoblje. domoći 6tcućni čaSopiSi ŠUMARSTVO — Beograd 5/6 — 1967. Nikolić D.: Povodom novog zakona o šumama. — Vujičić L: Uzdizanje visokokvalifikovanih stručnjaka za potrebe drvarske industrije. — M arinkovi ć P.: Lophodermium pinastri. — Nikoli ć S.: Učestalost zarezanja kao faktor o kome ovisi rentabilnost smolarenja. — Š m i t S. i P 1 a v š i ć V.: Problem Fomes annosus prouzrokovača truleži srčike smrče na Kopaoniku. — Lukić Simonović N.: Promena nekih mehaničkih svojstava u deblu parene i neparene bukovine. 7/8 — 1967. Todorović D. i S t amenkovi ć V.: Tablice zapremina i pada prečnika za bukvu sa Karaormana. — Marovi ć R.: Primena preparata hlordana i sevicina za uništenje pagusenica obične borove zore. — Senić R. i Mihailovi ć M.: Apsorpcioni ultravioletni spektri etarskih ulja dobijenih iz nekih domaćih vrsta četinara. — Kopitović Š.: Piljevina kao sirovina za proizvodnju ploča iverica uz primenu ljepila »Sinteks «. NARODNI ŠUMAR — Sarajevo 7/8 — 1967. Soljanik S.: Planinski javor i mogućnost njegovog uzgajanja putem vještačkog pošumljavanja. — C i v i ć P. i Hadžidedić M.: Mogućnosti primjene suvremene tehnologije u proizvodnji bukovih šumskih sortimenata. — P o p n i k o 1 a N.: Neke spoljne morfološke razlike koje se pojavljuju između kalemljenih bijelih borova, crnih borova i Pojedine slike u boji mogu se izvaditi i uramiti, te staviti na zidove. Nadalje .priručnik će biti vrlo koristan i za nastavu na šumarskim školama, kako na šum. fakultetu, tako i na srednjim šumarskim školama odnosno lugarskim školama i tečajevima. Stoga priručnik najtoplije preporučamo, uz želju da autorica — ev. u suradnji s drugim stručnjacima — nastavi i s drugim svescima, te da u njima obuhvati i ostale važne bolesti šum. drveća (npr. hrastovu peoelnicu, Fomes annosus, Armillaria mellea itd.). Prof. dr J. Kišpatić molika. — Malbašić V.: Unutrašnji transport na stovarištu rezane grade SIP-a Grmeč (Drvar). — Uščuplić M. i M i d ž i ć S.: Razvoj raka pitomog kestena u Cazinskoj krajini. — Rađano vić 2.: Ostvarivanje ciljeva šumsko-privredne osnove putem doznake stabala za sječu. GOZDARSKI VESTNIK — Ljubljana 7/8 — 1967. Nastran Z.: Rezultati fitocenoloških studija u mješovitim bukovo- jelovim šumama na šumskoprivrednom području Postojne i njihova praktična upotreba. — Gašperšič F.: Razvojna dinamika mješovitih šuma jele i bukve na Sncžniku u zadnjem stoljeću. — R e b u- la E.: Privlačenje drva konjskom spregom na postonjskom kršu. — Ku d er M.: Iskustva sa mehaničkim utovarom u S. G. Postojna. — Kindlo r V.: Botanički rezervat na Notranjskom Snežniku. LES — Ljubljana 7 — 1967. Kav s L.: Neka uputstva s obzirom na sigurnost u poslu, koja treba uzeti u obzir prigodom projektiranja tehnološkog postupka. — Dekorativni laminati tvornice Melamin u Kočevju. — Značajke proizvodnog progrema oruđa i pribora za obradu drva poduzeća Sandvik. BILTEN POSL. UDR. SUM. PRIVR. ORG. — Zagreb 7 — 1967. Kreditiranje izgradnje šumskih komunikacija. — Prostorno drvonjegov plasman. — Godišnji izvještaj o radu 1966. g. Jug. inst. za četinjače u Jastrebarskom. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1967 str. 74 <-- 74 --> PDF |
PRIRODA — Zagreb 4 — 1967. Sreme c Z.: Međunar. turist, god. 1967. i zaštita prirode u Jugoslaviji. — Vrane š M.: Život mrava. — Kori ć Sv. i M.: Utjecaj kemijskih supstancija na stvaranje novoga bilja. — Frkovi ć A.: Bijele i Samarske stijene u Gor. Kotaru — prvi strogi prirodni rezervat u Hrvatskoj. RADOVI ŠUM. FAK. i INST. ZA ŠUM. — Sarajevo Knj. 10. sv. 2. — Lučić V.: Prilog poznavanju klimatskih odnosa na Igmanu. Knj. 10. sv. 1. — 1966. Ćirić M.: Zemljišta planinskog područja Igman-Bjelašnica. — Živadinović J.: Pregled faune tla Igmana. Knj. 10. sv. 4. — 1966. Pavlić J.: Prirast stabla u zavisnosti o veličini krošnje i njegovom položaju u sastojini. Knj. 10. sv. 5. — 1966. Prolić N.: Taksacijske osnove za gospodarenje izdanačkim šumama crnog jasena i bijelog graba na području Hercegovine. cSIcana Ste. litecaluca i $umaz&l&(<) Critchf ield W. B. et Little E. L: Geographic distribution of the Pines of the World, Washington, 1966, 97 str. velikog formata, sa 20 str. teksta, 9 str. literature i 94 areala borova na 61 karti. Iza uvoda i izvora informacija, te razjašnjenja kratica prikazane su sistematska razdioba i geografske osobine borova s podacima iz literature za dotične vrste. Zatim je navedena literatura, gdje je obuhvaćeno 530 radova. Na 61 karti prikazani su areali svih vrsta borova na Zemlji. Rod Pinus jedan je od najrasprostranjenijih rodova drveća na Sjevernoj poluči. Od njega je i po broju vrsta i po površini areala veći jedino rod Quercus. Rod Pinus obuhvaća gotovo sto vrsta, koje su ovdje prikazane. Vrste su obilato raščlanjene u niže jedinice, ali te nisu u knjizi uzete u obzir. Borovi se steru od polarnih krajeva do troipa. Samo na području Indonezije, na otoku Sumatri, prelazi Pinus markusii na neznatnoj površini ekvator. Rod obu- RADOVI INST. ZA ŠUM. ISTR. ŠUM. FAK. — Zagreb 1 — 1966. Cestar-Kalinić-Milković- Pelcer: Gospodarske jedinice Veljun, Tržićka šikara, Zalije. Ekološkogospodarski tipovi i meliorativni zahvati. 2 — 1966. Deret a B. Vađenje panjeva pomoću stroja »Cavaceppi rotor«. 3 — 1966. Deret a B.: Bro´no stanje, razvoj i upotreba motornih pila u Hrvatskoj . 4 — 1966. Grupa autora: Evidencija rada strojeva. 5 — 1966. Bertović-Cestar-Pelcer: Prilog poznavanju proizvodnih mogućnosti šume bukve s jelom na Ličkoj Plješivici. 6 — 1967. Deret a B.: Buka, vibracija i otrovni plinovi motornih pila. 7 — 1966. Cesta r D.: Prirast smreke u šumama gorskog i pretplaninskog područja Hrvatske. i LARUS — Godišnjak Od´ela za ornitologiju 1965. XIX. Zagreb, 1967. Ručn e r R.: Prilog kvalitativnoj i kvantitativnoj analizi ornitofauna nekih šumskih zajednica zapadne Hrvatske. hvaća diljem svijeta velik broj vrsta sa vrlo vrijednim građevnim drvom. Rod Pinu s razdijeljen je na tri podreda: Ducampcpinus, Strobus i Pinus. Podrodu Ducampopinus pripada samo Pinus krempfii, koji se odlikuje plosnatim iglicama, a nalazi se od prirode samo u južnom Vijetnamu. Podrod Strobus dijeli se na sekcije: Strobus i Parrya. Sekcija Strobu s obuhvaća podsekcije: Cembrae i Strobi. U prvu pripadaju borovi: P. koraiensis (ist. Azija), P. pumila (ist. Azija s ist. Sibirom), P. sibirica (Sibir), P. cembra (Sred. Evropa) i P. albicaulis (zap. Sjev. Amerika). U drugu podsekciju pripadaju: P. strobus (ist. Sjev. Amerika), P. strobus chiapensis (juž. Meksiko i Gvatemala), P. monticola, P. iambertiana i P. flexilis (zap. Sjev. Amerika), P. strobiformis (zap. Sjev. Amerika i Meksiko), P. ayacahuite (Sred. Amerika), P. peuce (Balk. Poluotok), P. armandii i P. |