DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 9-10/1967 str. 70 <-- 70 --> PDF |
nedostatka nekvalificirane radne snage i jednoličnosti sastojina. Vjerujemo da bi primjenom takvih metoda u našim prilikama dobili podatke koji ne bi bili u skladu s našim shvaćanjima o tačnosti utvrđivanja sadašnjeg stanja sastojina. Uvjeti za rad, uspoređeni s našima, su kudikamo povoljniji. Velika prednost im je što imaju osigurana sredstva u potrebnom iznosu. Cjelokupna šumarska služba uplaćuje sve prihode u budžet, a svoje rashode planira u potrebnom iznosu. Ako su planirane potrebe prema mišljenju komiteta opravdane, ustanova (šumsko gospodarstvo, institut) dobiva sredstva bez obzira koliko je uplatila u budžet. Tako npr. Šumarski institut Potsdam ima odobreni godišnji proračun od oko 30,000.000 NDin (samo projekt nove zgrade Instituta iznosi 1,500.000 NDin). Bojimo se, međutim, da takav način finansiranja ima i svojih loših strana. Začudilo nas je da šumarski stručnjaci Nj. DR ne vode prvenstveno računa o ekonomičnosti svoga rada. Oni polaze od toga da im je država dala zadatak i osigurala sredstva, a oni ga trebaju izvršiti prema savjesti kako najbolje znaju. Vrijeme koje smo proveli u Nj. DR je prekratko da bi se mogla izvršiti neka dublja analiza, ali se ne možemo oteti utisku da bi se izvjesni radovi mogli provesti i s manje radne snage, nego li su provođeni. Isto tako ne vjerujemo da su neophodno potrebni svi oni instrumenti i aparati koje posjeduje Institut u Potsdamu. Upozoreni srno, međutim, da se i u Nj. DR razmišlja o postavljanju radova na ekonomsku bazu. Na kraju moramo posebno naglasiti da su nas svuda u Njemačkoj DR uvijek vrlo srdačno primali i da su nam poklanjali izvanrednu pažnju. Naši su nas ljubazni domaćini nastojali obavijestiti o svemu što nas je zanimalo te su nam uvijek bili u svemu na usluzi. Na raspolaganju nam je uvijek bio bar jedan pratilac najmanje u rangu šefa referade. Putovanje u Njemačku DR i poznanstvo s njemačkim šumarskim stručnjacima ostat će nam u najljepšoj uspomeni. Nadamo se da ćemo uspjeti da poznanstva, koja smo sklopili, zadržimo i da dalje izmjenjujemo iskustva iz navedenog područja. LITERATURA Literatura koju smo dobili u Nj. DR i kojom smo se služili kod sastava našeg izvještaja: 1. A s m u s F., Reinhol d A.: Vorläufige Mitteilung über Anwendung von Luftbildern bei grossmassstäblichen landwirtschaftlichen Bodenkartierung, Albrecht- Thaer Archiv, Berlin 9 (1965), 12. 2. Grossman n H., Wolff G.: Versuche zur Rationalisierung der Methodik von Holzvorratsinventuren auf matematisch-statistischer Grundlage, Arch. Forstw, Berlin 12 (1963), 1. 3. Karst H., Seh wan ecke W.: Legende zu den Standortskarten des Staatl. Forstwirtschaftsbetriebes Potsdam, Potsdam 1965. 4. Kop p D.: Das Arbeitsverfahren der forstlichen Standortserkündung im Nordostdeutschen Tiefland, Potsdam 1961. 5. Kop p D.: Richtlinien zur Standortsbeschreibung, Potsdam 1965. 6. K r e i b i g H.: Kronenmessungen durch photogrammetrische Entzerrungsverfahren, Arch. Forstw., Berlin 11 (1962), 6. 7. K u r t h H., W e n k G.: Entwicklungstendenzen der Waldinventur, Soz. Forstw., 5 (1965), 12. |